BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Prava iz radnog pravnog odnosa, socijalne naknade, otkazi, bolovanja, porodiljno, sindikati itd.
User avatar
By pravnik
#37
ZAKON O RADU

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između zaposlenika i poslodavca.

Ugovor o radu – elementi:
1) naziv i sjedište poslodavca,
2) ime i prezime zaposlenika,
3) da li se ugovor zaključuje na određeno ili neodređeno vrijeme,
4) početak rada na određenim poslovima,
5) mjesto rada,
6) radno mjesto,
7) raspored radnog vremena,
8) plaća i ostale naknade na koje ima pravo zaposlenik,
9) otkazni rokovi,
10) godišnji odmori i odsustva (plaćena i neplaćena) i
11) drugi elementi predviđeni pravilnikom o radu.

Poslodavac ne može tražiti podatke koji nisu vezani za posao.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom i volonterom radi stručnog osposobljavanja za obavljanje određenog posla. Ukoliko je potrebno radno iskustvo za obavljanje određenog posla poslodavac može sa osobom zaključiti ugovor o pripravničkom radu na godinu dana koji se dostavlja zavodu za zapošljavanje, kao i ugovor o volonterskom radu. Radno iskustvo koje je osoba stekla obavljajući pripravnički i volonterski rad uzima se kao radno iskustvo za obavljanje nekih drugih poslova. Za vrijeme obavljanja volonterskog rada poslodavac je dužan da osigura osobu od povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično, s tim da radno vrijeme može biti:
1) puno,
2) nepuno (znači 4 ili 5 sati u toku dana) i ta osoba može zaključiti još jedan ugovor kod drugog poslodavca na nepuno vrijeme kako bi imala puno radno vrijeme,
3) prekovremeno (10 sati sedmično + 10 sati uz saglasnost zaposlenika). Prekovremeno ne može raditi maloljetnici i trudnice.
4) skraćeno radno vrijeme - to je puno radno vrijeme ako govorimo o osobi kod koje je cijenjena njena radna sposobnost od strane nadležnog organa i utvrđeno da ta osoba može da radi na istim poslovima ne osam već 6 ili 4 sata.

Žene ne mogu da rade noću, pod vodom, zemljom na na ročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima. Ako priroda posla zahteijeva poslodavac može napraviti preraspodjelu radnog vremena npr. Jedan broj dana ili mjeseci radi više a drugi dio manje ili nikako.

Noćni rad se smatra rad od 22.00 do 06.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati).

Pravo na odmor postoji:
1) u toku rada - ne može biti manje od 30 minuta,
2) odmor između dva radna dana - ne može biti kraći od 12 sati,
3) sedmični odmor – ne može biti manje od 24 sata i
4) godišnji odmor – ne može biti manji od 18 dana. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela, prvi ne može biti kraći od 12 dana, a drugi dio se može koristiti do 30. juna naredne godine.

Odsustva mogu biti plaćena i neplaćena. Plaćena 7 dana i neplaćeno odsustvo koje utvrđuje poslodavac: po 4 dana za vjerske praznike, dva dana plaćeno i dva neplaćeno.

Naknada plaće: plaćeno odsustvo, godišnji odmor, bolovanje...

Prestanak ugovora o radu:
1) istekom vremena - ako je zaključen na određeno vrijeme,
2) sporazumom,
3) otkazom ugovora o radu (rokovi: 7 – ako zaposlenik daje otkaz i 14 dana – ako poslodavac daje otkaz), Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog nepredviđenih okolnosti a zaposlenik se nalazi kod njega duže od 2 godine ima pravo na otpremninu.
4) ako zaposlenik ostvari uslove za starosnu penziju (kad navrši 65 godina života i 20 godina osiguranja ili ako navrši 40 godina osiguranja bez obzira na starosnu dob) - ako se poslodavac i zaposlenik ne dogovore drugačije,
5) gubitkom radne sposobnosti - danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o gubitku radne sposobnosti,
6) ako je zaposlenik osuđen na kaznu zatvora duže od 3 mjeseca,
7) odlukom nadležnog suda koja za posljedicu ima prestanak radnog odnosa,
8) smrću zaposlenika.

Zaposlenik zažtitu svojih prava može tražiti:
1) kod poslodavca i
2) kod inspekcije
3) kod nadležnog suda (općinski). Kod suda zaštitu može tražiti u roku od godinu dana od dana saznanja za povredu prava.

Ako poslodavac ima preko 15 zaposlenika, zaposlenici mogu formirati Vijeće zaposlenika, a ako nema 15 zaposlenika ili nije formirano, sindikat obavlja funkciju Vijeća zaposlenika.
Štrajk – zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku.

Radna knjižica
To je javna isprava koju izdaje nadležna općinska služba za rad i može se izdati osobi koja ima 15 godina života.
Izdaje se na zahtjev te osobe, a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada.
U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku i poslodavcu, stečena zvanja i diplome, zasnivanje i prestanak radnog odnosa itd.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu, a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome.
Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica, ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika.
Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima.
Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba.

Privremeni i povremeni poslovi
To su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova zaključuje se poseban ugovor.

www.advokat.attorney

Pozdrav imam sljedeći upit: put do naše p[…]

Prijedlog za izvršenje Dostavljam uz pri[…]

U R E D B U O USLOV1MAI NAČINU POLAGANJA STRUČNO[…]

Uredba O NAČINU FINANSIRANJA I UPRAVLJANJA GARANC[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja