BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Statusna pitanja, razvodi braka, alimentacije, roditeljsko pravo, skrbništvo, imovinska pitanja u braku itd.
User avatar
By pravnik
#2781
BRAČNA STEČEVINA I NJENA PODJELA u BIH

Obično kada jedan bračni partner iskaže svoj zahtjev za podjelu bračne stečevine, tada dolazi do direktnih sukoba sa jako ozbiljnim posljedicama. Pitanje koje u praksi bračni partneri postavljaju jeste da li bračnu stečevinu mogu dijeliti tek nakon što prestane bračna zajednica ili bračnu stečevinu mogu podijeliti u roku trajanja bračne zajednice. Ono što bračni partneri moraju znati jeste da postupci podjele bračne imovine su odvojeni od postupaka raskida bračnih zajendica odnosno razvoda?

Bračna stečevina je možda jedno od najbitnijih i najinteresantnijih pitanja koje se postavlja u rješavanju bračnih sporova. Zakonodavstvo iz oblasti braka i bračnih odnosa na području BiH je doživjelo značajnu reformu. Nakon proglašavanja nezavisnosti BiH je preuzela Porodični zakon SRBiH koji se primjenjivao sve do 2005.godine kada je uslijed provođenja zakonskih reformi iz oblasti porodičnog prava donesen novi Porodični zakon F BiH. Novi Porodični zakon je upravo doživio značajne promjene u dijelu koji se odnosi na imovinske odnose. Dotadašnji Porodični zakon SRBiH je zajedničku bračnu stečevinu određivao na dijametralno drugačiji način. Prema odredbama tog zakona bila je utvrđena posebne imovine i zajednički stečene imovine u braku. Zakon nije unaprijed pretpostavljao način podjele u braku stečene imovine, već je dozvoljavao da u svakom pojedinačnom porodičnom sporu zainteresovane strane dokazuju da li se radi o posebnoj ili imovini stečenoj u braku. Ti sporovi u praksi su se vodili izuzetno dugo, i naravno kao i svi drugi sporovi u ovoj pravnoj oblasti su izazivali ozbiljne probleme i poremećaje koji su se neminovno odražavali posebno na malodobnu djecu koja su stečena u takvim brakovima. Prateći koncept porodičnog prava zemalja EU novi Porodični zakon FBiH u ovoj oblasti je doživio značajnu reformu. Prema novom porodičnom zakonu utvrđeno je da bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu. Bračna stečevina po odredbama ovog zakona je imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice kao i prihodi iz te imovine. Ono što u praksi izaziva velike nedoumice a što je potrebno posebno obrazložiti jeste da poklon trećih osoba učinjen za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko nešto drugo ne proizilazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom od partnera. Ova odredba u praksi izaziva velike nedoumice.

Obično roditelji bračnih partnera dok traje bračna idila poklanjaju svoju imovinu svojoj djeci, a u cilju poboljšanja uslova bračne zajednice koju su zasnovali. Taj odnos traje besprijekorno sve dok ne dođe do određenih sukoba odnosno poremećaja u bračnim odnosima. Obično roditelji imovinu poklanjaju svom djetetu i takva imovina bude prevedena na to dijete. U tom momentu želja roditelja je da obezbijedi svoje dijete ili oba bračna partnera ali se tada obično ne razmišlja o sukobima i problemima koji mogu nastati u bračnoj zajednici. Kada dođe do brakorazvodne parnice i kada se sazna da je ta poklonjena imovina u toku trajanja te bračne zajenice zajednička bračna stečevina, tada sed u sporovima koji su pokrenuti pred sudom obično pokušava dokazati drugačija namjera poklonodavaca. Kao što smo naprijed naveli porodični zakon daje mogućnost izuzetka, te kaže da se poklon može izuzeti iz zajedničke bračne stečevine ako proizilazi iz drugačije namjere poklonodavca odnosno ako je poklon izričito učinjen smao jednoj strani. Ja sam u advokatskoj praksi imao više ovakvih slučajeva gdje su roditelji ili braća i sestre poklanjali imovinu, i u ovim sporovima poklonodavci sve i jedan su izjavljivali da su imovinu poklanjali isključivo jednom bračnom partneru. Ni u jednom sudskom postupku se nije uspjela dokazati posebna bračna stečevina jer sud nije dao vjeru iskazima poklonodavaca obrazlažući da su pristrasni i da je namjera bila sasvim drugačija. Smatram da ovakav stav suda nije uredu i da sud treba dijametralo drugačije posmatrati ovo pravno pitanje. U većini slučajeva imovina se poklanja onom bračnom partneru koji je u posebnim ili rodbinskim odnosima. Jasno je da ta imovina služi u zajedničke svrhe dok traje bračna zajednica ali smatram da je nepošteno da sud u većini slučajeva daje takvu pravnu ocjenu i karakter izjavama poklonodavaca u smislu njihovih namjera prilikom davanja takve vrste poklona. Zaključak ovog pitanja bi mogao biti da bračni partneri odnosno lica koja poklanjaju imovinu bračnim partnerima prilikom zaključenja ugovora o poklonu trebaju naglasiti kome konkretno poklanjaju imovinu i koji je motiv takvih radnji. S obzirom da se ovi ugovori obično zaključuju kod notara smatram da pasivno držanje notara po ovom pitanju ima veliku odgovornost, s obzirom da se radi o izuzetno osjetljivom imovinsko-pravnom pitanju.

Ono što je ovaj zakon kao najveću refromu donio jeste da je utvrdio da bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije dogovorili. To u prevodu znači da su bračni partneri po sili zakona suvlasnici nad imovinom koja je stečena u braku.U praksi bi to značilo da bez obzira što se imovina knjiži na jednog od partnera drugi dostavljanjem dokaza gruntovnici da se nalazio u braku sa tim bračnim partnerom i u momentu kupovine određene nekretnine ima pravo upisa sa ½. Međutim u praksi se to ne dešava pa čak i kad dva partnera daju jedni drugima obostrane saglasnosti. Ovo pitanje bi trebalo pod hitno riješiti na jasniji i konkretniji način. Naravno da i Zakon o upisu u zemljišne knjige mora tretirati ovu pravnu problematiku i omogućiti da se na jasan i nedvosmislen način može implementirati ova reformska zakonska odredba. Obično kada jedan bračni partner iskaže svoj zahtjev za podjelu bračne stečevine, tada dolazi do direktnih sukoba sa jako ozbiljnim posljedicama. Pitanje koje u praksi bračni partneri postavljaju jeste da li bračnu stečevinu mogu dijeliti tek nakon što prestane bračna zajednica ili bračnu stečevinu mogu podijeliti u roku trajanja bračne zajednice. Ono što bračni partneri moraju znati jeste da postupci podjele bračne imovine su odvojeni od postupaka raskida bračnih zajendica odnosno razvoda? Razvod se provodi u posebnom postupku i u toj parnici se isključivo odlučuje o braku i odlučuje o pravu na izdražvanje djece, obavezi viđanja djeteta kao i izdržavanju bračnih partnera ukoliko za to postoji zakonska osnova. Bračna imovina stečena u braku se dijeli u posebnoj parnici i nije vezana za razvod braka. U toku trajanja bračne zajednice moguće je podijeliti bračnu stečevinu bilo sporazumno bilo u parničnom postupku. U drugim zemljama kao što je SAD se na dijametralno različit način rješava ovo pravno pitanje. U ovoj državi se prilikom razvoda braka odlučuje o svim pitanjima uključujući i pravo na imovinu. Problemi sa kojima smo se mi susreli u praksi jeste priznavanje takve sudske odluke. U predmetu gdje smo zastupali tužitelj je izdejstvovao odluku Kantonalnog suda o priznanju presude u SAD-u koja je osim razvoda braka odlučila i o pravu na imovini pa čak ta odluka je zadirala i u imovinu u BiH. Naravno da je taj bračni partner iskoristio tu situaaciju te je u parnici koju je druga strana pokrenula radi podjele bračne stečevine pokušao dokazati da je po pravu na imovinu odlučivano pred sudom u drugoj državi. Druga strana je bila prinuđena sa vanredno pravnim lijekom tražiti da Kanotnalni sud u odluci o priznanju se isključivo bazira na dio presude koji se odnosi na razvod braka i da se ogradi od dijela koji se odnosi na imovinsko-pravne odnose.

Iz naprijed navedenog se jasno definiše da novi Porodični zakon je na dosta krući način odredio zajedničku imovinu stečenu u toku braka i pretpostavio zajedničko suvlasništvo sa dijelom ½. Zakon je doduše dozvolio da svaki bračni partner ima pravo utvrđivati posebnu imovinu u toku pokrenute parnice gdje mora dokazati da je imovinu stekao iz sredstava stečenih prije zaključenja bračne zajednice, ili na temelju nekih radnji koje nisu vezane za bračne odnose. Mi ovdje često postavljamo pitanje da li bračni partner koji nije imao zasnovan radni odnos u odnosu na bračnog partnera koji je privređivao i radio ima manjih prava u odnosu na tog bračnog partnera. Sudska praksa je jasna i decidna. Bez obzira ko je zaposlen u toku trajanja bračne zajednice, bez obzira kolika su primanja i bez obzira da li je on direktno uzimao kredite ili ne to ne može uticati na omjer bračne stečevine. Poznati pravni stručnjaci prilikom obrazloženja ove pravne situacije kažu u da je obično žena ta koja nije radila stekla 1/2 imovine zato što je služila svog bračnog partnera, prala veš, vodila brigu o djecu i radila druge kućanske poslove. Znači bez obzira koliki doprinos jednog bračnog partnera je bio u odnosu na drugog to ne može uticati na umanjenje njegovih prava.

Sa ovim bih završio ovaj dio rada i u narednom broju bih nastavio sa ovom tematikom jer smatram da je ovo izuzetno bitno pitanje koje se svakodnevno pojavljuje u praksi i da konzumenti ove stranice i ovog rada na što jasniji način budu upoznati sa svojim pravima koja mogu ostvariti po ovom pravnom pitanju.

izvor: Poduzetnice.ba
By filip
#3513
Pozz,pokrenut je proces razvoda braka,supruznici imaju malodobno dijete,stan kupljen kreditom u braku,stan je pod hipotekom,muz je prije pola godine ostao bez posla,supruga pokusava da ga na bilo koji nacin istjera iz stana,bez valjanog razloga,ili da nadje nacin da njemu ostavi stan ali i citav preostali,iznos kredita,šta nakon razvoda braka,mislim šta se dešava sa stanom,da li bivsi supruznici mogu prodavati stan,ili sud,banka?,da li nakon presude suda u razvodu braka sud istovremeno odredjuje koje prostorije u stanu pripadaju kojem od bivsih supruznika ili se to radi nekom posebnom postupku pred sudom?
By filip
#3517
Hvala,ovo me još zanima,da li bivsi supruznici mogu prodavati stan,ili sud,banka?,da li nakon presude suda o razvodu braka sud istovremeno odredjuje koje prostorije u stanu pripadaju kojem od bivsih supruznika ili se to radi nekom posebnom postupku pred sudom,dok se stan ne proda?
By filip
#3521
da,upisana je hipoteka,zanima me sta do prodaje stana,moze lii neko od supruznika traziti da sud do prodaje stana odredi o boravku u stanu,o tome koja soba je njegova,koja njena?
By filip
#3533
Lega wrote: Sun Oct 27, 2019 11:40 am Duze ce trajati da sud ista uradi, nego sto se oni mogu dogovoriti, prebivaliste je jedno, vlasnistvo je drugo.


tesko da ce se oni moci dogovoriti,zanima me da li sud to uopće radi?
By filip
#3606
još jedno pitanje,u procesu razvoda braka,u stanu koji je kupljen u toku braka,uknjižen 1/2,supruga,vec sam pisao,pokusava sve da nadje nacin da muz nakon razvoda mora napustiti stan u kojem zive,bez ikakvog valjanog razloga,nema nasilja,prijetnji,nicega zbog cega bi i bilo pomisli da se mozda nesto tako moze pokusati uraditi,cak naprotiv,sve to dolazi sa njene strane,prijavljivana je policiji,centru za s. rad,znaci ona samo zeli da muz napusti stan,zajednički,pretpostavljam,znam, da od toga što ona pokušava vjerovatno nema nista,ali moze li mi neko strucan potvrditi da je to tako kako ja mislim da jeste?
By Pravda
#3609
filip wrote: Fri Nov 29, 2019 5:52 ampokusava sve da nadje nacin da muz nakon razvoda mora napustiti stan u kojem zive,bez ikakvog valjanog razloga
nema zakonskog uporišta po kojem jedan od suvlasnika može zahtijevati iseljenje drugog suvlasnika, na takav stav upućuju odredbe čl. 27 st. 1 i čl. 28 st. 1 Zakona o stvarnim pravima FBiH
By filip
#3612
još jedno pitanje,je li istina,da se nakon razvoda braka i dodjele starateljstva nad malodobnim djetetom jednom od roditelja,drugi roditelj kao mora iseliti iz zajedničkog stana,stana koji je kupljen u braku,koji je bračna stečevina??
By Pravda
#3614
filip wrote: Sat Nov 30, 2019 9:25 pmje li istina,da se nakon razvoda braka i dodjele starateljstva nad malodobnim djetetom jednom od roditelja,drugi roditelj kao mora iseliti iz zajedničkog stana,stana koji je kupljen u braku,koji je bračna stečevina??
takav razvoj situacije naš porodični zakon ne poznaje, za razliku npr u Hrvatskoj, gdje je po odredbama čl. 46 Obiteljskog zakona Hrvatske takva situacija moguća
By DinoTuzla
#3665
Postovani,
Mozete li mi razjasniti sljedecu situaciju.
Ja sam prije 2 godine kupio stan u izgradnji za koji sam potpisao predugovor i dao avans u iznosu 45%. U tom poreiodu kada sam stan kupio, jos uvijek nisam upoznao svoju buducu suprugu. Tek posle 6 mjeseci cu je upoznati i nakon kratke veze od 10 mjeseci smo sklopili brak. U nasoj kratkoj vezi od nepunu godinu dana pa sve do sklapanja braka ja sam otplatio skoro 60% vrijednosti stana svojim novcem a preostali iznos smo obezbijedili zajednickim podizanjem kredita za koji vracamo podjednake mjesecne rate. Izvrsena je predbiljezba i upis buduce hipoteke na osnovu predugovora a pravi ugovor treba da dobijemo u narednom periodu obzirom da je stan ovih dana zavrsen i tek smo dobili kljuceve od istog.
Ono sto me interesuje, ako hipoteticki dodje do raskida braka, kakav bi bio nacin podjele imovine? Ponavljam, prije momenta sklapanja braka ja sam sacinio predugovor o kupopordaji stana u izgradnji i za koji sam do momenta sklapanja braka isplatio 60% vrijednosti.

Unaprijed Vam hvala
By Pravda
#3666
DinoTuzla wrote: Thu Dec 12, 2019 7:58 amprije momenta sklapanja braka ja sam sacinio predugovor o kupopordaji stana u izgradnji i za koji sam do momenta sklapanja braka isplatio 60% vrijednosti.
iz čega bi proizilazilo da 60 % čini vašu vlastitu imovinu, a 40 % potpada pod režim bračne stečevine.

prije momenta sklapanja braka ja sam sacinio pred[…]

Krivična prijava

hvala

hvala vam puno, mnogo ste mi pomogli sa mali savje[…]

Regres

Ako je radnik počeo s radom u augustu 2018. godine[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja