BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Zakoni Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine
#4326
U R E D B U O USLOV1MAI NAČINU POLAGANJA STRUČNOG ARHIVISTIČKOG ISPITA I NAČINA STICANJA STRUČNIH ZVANJA U ARHIVISTIČKOJ STRUCI





I OPĆE ODREDBE





Član l.





Ovom uredbom uređuju se uslovi, program i način pola­ganja stručnog arhivističkog ispita (u daljem tekstu: arhivistički ispit), te uslovi sticanja stručnih znanja u arhivskoj struci za lica koja obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, te drugim institucijama organiziranim na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).





Član 2.





U skladu sa odredbama člana 37. stav (2) Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakona) arhivistički ispit, u skladu sa odredbama ove uredbe, dužni su polagati službenici i pripravnici visoke, više i srednje školske spreme koji obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, stručnim službama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, stručnim i drugim službama osnovanim za potrebe federalnih organa i drugih institucija organiziranih na nivou Federacije.

U skladu sa članom 37. stav (3) Zakona, arhivistički ispit po odredbama ove uredbe, mogu polagati i službenici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na arhivskim poslovima u arhivama organa uprave kantona i arhivama službi za upravu grada i općine i arhivama drugih institucija organiziranim na nivou kantona, grada i općine, radi sricanja uslova za rad na arhivskim poslovima, ako drugačije nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uslova da formira svoju komisiju za polaganje tog ispita. Pod drugim institucijama, u smislu st. (1) i (2) ovog člana, smatraju se javna preduzeća, javne ustanove, agencije, udruženja građana, fondacije i druga pravna lica organizirana na nivou Federacije, odnosno kantona, grada i općine.

Arhivistički ispit pred komisijom iz člana 5. ove uredbe, mogu polagati i osobe koje se nalaze na radu u organima i pravnim licima, koje nisu obuhvaćene odredbama st. (1) i (2) ovog člana.

Ove osobe arhivistički ispit polažu na lični zahtjev.





Član 3.





Pripravnici iz organa i tijela iz člana 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu po isteku pripravničkog staža od jedne godine, za pripravnike sa visokom i višom školskom spremom, odnosno šest mjeseci za pripravnike sa srednjom školskom spremom. Kandidat koji nema svojstvo pripravnika, a radi na arhivskim poslovima, arhivistički ispit polaže pod istim uslovima kao i kandidat u svojstvu pripravnika. Kandidat koji stekne viši stepen školske spreme, od onog za koji je položio arhivistički ispit, dužan je ponovo polagati arhivistički ispit za novostečeni stepen školske spreme.



II PROGRAM ARHIVISTIČKOG ISPITA





Član4.





Arhivistički ispit za službenike i pripravnike visoke školske spreme obuhvata sljedeće predmete:

1. Arhivistika;

2. Kancelarijsko poslovanje;

3. Arhivsko zakonodavstvo;

4. Historijski razvoj arhivistike;

5. Strani jezik (engleski ili drugi jezik);

6. Informatika (arhivistička informatika).

Arhivistički ispit za službenike i pripravnike sa višom spremom obuhvata:

1. Arhivistika;

2. Kancelarijsko poslovanje;

3. Arhivsko zakonodavstvo;

4. Historijski razvoj arhivistike;

5. Informatika (arhivistička informatika).

Arhivistički ispit za službenike i pripravnike sa srednjom školskom spremom obuhvata:

1. Arhivistika;

2. Kancelarijsko poslovanje;

3. Arhivsko zakonodavstvo;

4. Osnove historijskog razvoja arhivistike;

5. Informatika (arhivistička informatika).

Program sadržaja materije za svaki predmet iz odredaba ovog člana, utvrđuje direktor Arhiva Federacije. U okviru sadržaja materije utvrđuje se gradivo, izvori i literatura za svaki predmet. Ovaj program se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".



III SASTAV KOMISIJE I NAČIN POLAGANJA ARHIVISTIČKOG ISPITA





Član 5.





Kandidati iz člana 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu pred Komisijom za polaganje, arhivističkog ispita i sticanje stručnih zvanja (u daljem tekstu: Komisija) koju formira direktor Arhiva Federacije.

Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana, koju rješenjem imenuje direktor Arhiva Federacije. Za člana Komisije imenuju se arhivski stručnjaci visoke školske spreme koji rade na poslovima iz arhivske djelatnosti i diplomirani pravnici koji rade na pravnim poslovima u arhivskoj djelatnosti, kao i istaknuti naučni radnici iz arhivske djelatnosti.

Komisija iz stava (1) ovog člana, imenuje se na period od jedne godine.





Član 6.





Rješenjem o imenovanju Komisije određuju se ispitivači za svaki predmet iz člana 4. ove uredbe.

Rješenjem iz stava (1) ovog člana, određuje se i zapisničar na arhivističkom ispitu, te utvrđuju njegovi poslovi i zadaci.





Član 7.





Polaganje arhivističkog ispita vrši se na pismeni zahtjev kandidata.

Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije. Uz zahtjev se prilaže:

1. ovjerena diploma ili svjedočanstvo o završenoj školskoj spremi;

2. uvjerenje ili potvrda o pripravničkom, odnosno radnom stažu (obavezno navesti osnovne podatke o poslovima koje kandidat obavlja).





Član 8.





Arhiv Federacije donosi rješenje kojim odobrava polaganje arhivističkog ispita za kandidata koji ispunjava propisane uslove, odnosno rješenje kojim odbija zahtjev za polaganje ispita za kandidata koji ne ispunjava propisane uslove.

U rješenju kojim se odobrava polaganje ispita određuje se datum, vrijeme polaganja arhivističkog ispita, tema pismenog zadatka, rok izrade pismenog zadatka i visina troškova za polaganje arhivističkog ispita i rok uplate.

U rješenju kojim se odbija zahtjev za polaganje arhivistič­kog ispita, navodi se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija.

Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.





Član 9.





Arhivistički ispit polaže se u sjedištu Arhiva Federacije.

Izuzetno, arhivistički ispit se može polagati i van sjedišta Arhiva Federacije, o čemu odlučuje direktor, ako za to postoje opravdani razlozi.

Kandidat pristupa polaganju arhivističkog ispita na dan utvrđen rješenjem iz člana 8. stav (2) ove uredbe.





Član 10.





Arhivistički ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.





Član 11.





Pismeni dio ispita odnosi se na izradu određenog zadatka iz arhivistike ili druge ispitne oblasti, koju na prijedlog kandidata ili samoincijativno određuje Komisija.

Pismeni dio arhivističkog ispita (u daljem tekstu: pismeni zadatak), rade svi kandidati.

Kandidati srednje školske spreme rade jednostavniji pismeni zadatak iz arhivske djelatnosti.

Ocjenu pismenog zadatka donosi Komisija većinom glasova.

Pismeni zadatak se ocjenjuje ocjenom "zadovoljava" ili "ne zadovoljava".

Pismeni dio ispita polaže se prije pristupanja polaganju usmenog dijela ispita.

Izrada pismenog zadatka može trajati najduže jedan sat.





Član 12.





Na usmenom dijelu arhivističkog ispila provjerava se osposobljenost kandidata za praktičnu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz člana 4. ove uredbe, a u okviru materije koja je sadržana u programu svakog predmeta iz stava (4) člana 4. ove uredbe.

Na usmenom dijelu arhivističkog ispita ispitivači su dužni kandidate ispitivati samo o materiji koja je obuhvaćena programom ispita za visoku, višu, odnosno srednju stručnu spremu i koja je utvrđena u programu iz stava (4) člana 4. ove uredbe.

Usmeni dio arhivističkog ispita je javan.





Član 13.





Po završenom usmenom dijelu arhivističkog ispita, Komisija odlučuje o uspjehu kandidata, bez prisustva javnosti.

Konačni uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu arhivističkog ispita.

Komisija odlučuje o uspjehu kandidata ocjenom "položio arhivistički ispit", ili "nije položio arhivistički ispit", ili "upućen na popravni ispit iz jednog predmeta", ili "upućen na popravni ispit iz dva predmeta".





Član 14.





Kandidat koji na arhivističkom ispitu pokaže nezado­voljavajuće znanje iz tri ili više predmeta, smatra se da arhivistički ispit nije položio.

Kandidat koji na usmenom dijelu arhivističkog ispita ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog ili najviše dva predmeta ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.

Kandidat popravni ispit iz stava (2) ovog člana može polagati po isteku roka od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja arhivističkog ispita.

Kandidat, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz stava (3) ovog člana, smatra se da arhivistički ispit nije položio.

Ako kandidat u roku iz stava 3. ovog člana, ne položi popravni ispit, smatra se da arhivistički ispit nije položio.

Arhiv Federacije donosi rješenje kojim se utvrđuje da kandidat nije položio arhivistički ispit, odnosno popravni ispit.

Protiv rješenja iz stava (6) ovog člana, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.





Član 15.





Započeto polaganje arhivističkog ispita može se, izuzetno, odložiti, ako kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban da nastavi polaganje ispita.

O odlaganju polaganja započetog ispita iz stava (1) ovog člana, odlučuje Komisija većinom glasova, o čemu se u spisu sačinjava službena zabilješka, koja sadrži odluku Komisije o odlaganju ispita, razlog odlaganja i datum kada kandidat treba da pristupi polaganju ispita.





Član 16.





Započeto polaganje arhivističkog ispita može se odložiti do deset dana, a u izuzetno teškim zdravstvenim ili drugim opravdanim slučajevima i na rok od mjesec, odnosno najduže do dva mjeseca od dana odlaganja polaganja ispita.

Ako kandidat ne pristupi polaganju arhivističkog ispita na dan određen prema stavu (3) člana 14. ove uredbe, smatra se da ispit nije položio.





Član 17.





Kandidatu koji polaže arhivistički ispit, Arhiv Federacije izdaje uvjerenje o položenom ispitu.

Uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu sadrži: zaglavlje ustanove, puni naziv komisije, broj i datum, prezime i ime kandidata, njegovu godinu i mjesto rođenja, školu, odnosno fakultet koji je završio i kada, te datum položenog arhivističkog ispita, otisak pečata i potpis direktora Arhiva Federacije.

Uvjerenje iz stava (1) ovog člana, izrađuje se na obrascu broj 1.





Član 18.





U uvjerenju o položenom arhivističkom ispitu u dijelu koji se odnosi na ocjenu stoji: "položio arhivistički ispit za VSS", "položio arhivistički ispit za VŠS" i "položio arhivistički ispit za SSS".

U uvjerenju iz stava (1) ovog člana, upisuje se i stručno zvanje, i to: za visoku školsku spremu - arhivist, za višu školsku spremu - viši arhivski tehničar i za srednju školsku spremu, i to: za III stepen - arhivski manipulant, a za IV stepen - arhivski tehničar II vrste.





Član 19.





Troškove polaganja arhivističkog ispita snosi organ, odnosno pravno lice gdje se kandidat nalazi na radu, a za kandidate iz stava (4) člana 2. ove uredbe, troškove snosi kandidat, ukoliko organ, odnosno pravno lice u kojem je kandidat zaposlen ne odluči da snosi troškove ispita.

Komisiji za polaganje arhivističkog ispita i zapisničaru pripada naknada za rad u komisiji.

Visinu naknade za troškove polaganja arhivističkog ispita, te visinu naknade za rad članova komisije i zapisničara, rješenjem, određuje direktor Arhiva Federacije.





Član 20.





O polaganju arhivističkog ispita vodi se zapisnik.

U zapisniku iz stava (1) ovog člana, unosi se: sastav Komisije, datum i mjesto održavanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja, ocjena za pismeni dio ispita i ocjena uspjeha kandidata.

Zapisnik iz stava (1) ovog člana potpisuju predsjednik, članovi Komisije i zapisničar.

Zapisnik o polaganju arhivističkog ispita čuva se zajedno s ostalom dokumentacijom koja je u vezi sa arhivističkim ispitom, u predmetu kandidata.





Član 21.





Administrativno - tehničke poslove za rad Komisije i evidenciju o kandidatima, koji su polagali arhivistički ispit, vodi Arhiv Federacije.

Evidencija iz stava 1. ovog člana, vodi se u vidu knjige i sadrži sljedeće podatke: ime, očevo ime i prezime kandidata, godina rođenja, naziv škole, odnosno fakulteta koji je završio, datum polaganja arhivističkog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o položenom arhivističkom ispitu.

Knjiga iz stava (2) ovog člana, vodi sa po obrascu broj 2.

Knjiga iz stava (2) ovog člana, čuva se trajno.



IV STRUČNA ZVANJA I USLOVI ZA STICANJE TIH ZVANJA



1. Vrsta stručnih zvanja





Član 22.





U skladu sa članom 39. Zakona, kao i odredbama ove uredbe, utvrđena su sljedeća stručna zvanja u arhivskoj struci:

1. za službenike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;

2. za službenike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar l vrste;

3. za službenike srednje školske spreme: arhivski-tehničar II vrste i arhivski manipulant.



2. Uslovi za sticanje osnovnog stručnog zvanja





Član 23.





Službenik stiče osnovno stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uslovima, i to:

1. lice sa završenom srednjom školskom spremom (III stepen) - nakon navršenih šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom, stiče zvanje - arhivski manipulant;

2. lice sa završenom srednjom školskom spremom (IV stepen) - nakon šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i završenim arhivističkim ispitom, stiče zvanje - arhivski tehničar II vrste;

3. lice sa završenom višom školskom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stiče zvanje - viši arhivski tehničar;

4. lice sa završenom visokom stručnom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stiče zvanje -arhivist.



3. Uslovi za sticanje viših stručnih zvanja





Član 24.





Službenik može steći više stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uslovima, i to:

1. viši arhivski tehničar - stiče zvanje arhivski tehničar I vrste nakon navršenih pet godine u zvanju viši arhivski tehničar i na osnovu pokazanih izuzetnih rezultata u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih radova iz arhivistike, uvođenje novina u metodologiji rada u zvanju viši arhivski tehničar;

2. arhivist - stiče zvanje viši arhivist nakon navršenih šest godina u zvanju arhivist i na osnovu pokazanih - izuzetnih rezultata u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih radova iz arhivistike odnosno srodne oblasti, ispoljene sposobnosti za organiziranje stručnog rada u okviru arhivske djelatnosti i stručnih elaborata koji obezbjeđuju unapređenje arhivske djelatnosti u zvanju, arhivist;

3. viši arhivist - stiče zvanje arhivski savjetnik nakon navršenih devet godina u zvanju viši arhivist i na osnovu pokazanih izuzetnih rezultate u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih ili naučnih radova iz arhivistike odnosno srodne oblasti, ispoljene sposobnosti za organiziranje naučno-istraživačkog rada u okviru arhivske, djelatnosti, te usavršavanjem i unapređenjem naučnog i stručnog rada u arhivskoj djelatnosti, u zvanju viši arhivist.





Član 25.





Službenik koji ispuni uslove iz člana 24. ove uredbe, podnosi zahtjev za sticanje odgovarajućeg višeg stručnog zvanja. Uz zahtjev se prilaže:

1. uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu;

2. uvjerenje o radnom stažu u stručnom zvanju koje ima;

3. spisak stručnih ili naučnih radova;

4. obrazloženje u čemu se sastoje izuzetni rezultati u arhivističkoj oblasti kao i primjere ispoljenih sposobnosti za organiziranje stručnog rada u okviru arhivske oblasti i koje stručne elaborate ima kandidat kojim je omogućio unapređenje arhivske djelatnosti odnosno naučnog rada u arhivskoj djelatnosti.





Član 26.





Zahtjev iz stava (1) člana 25. ove uredbe podnosi se Arhivu Federacije.

Uvjerenje o sticanju višeg stručnog zvanja izdaje direktor Arhiva Federacije, na prijedlog Komisije iz člana 5. ove uredbe.

Komisija svoj prijedlog zasniva na osnovu ocjene radova iz člana 25. ove uredbe, podnosioca zahtjeva.

Uvjerenje o sticanju višeg stručnog zvanja, izdaje se na obrascu broj 3.

Za kandidata, koji po ocjeni Komisije ne ispunjava uslove za sticanje višeg stručnog zvanja izdaje se rješenje, kojim se odbija zahtjev za sticanje stručnog zvanja.

Protiv rješenja iz stava (4) ovog člana, podnosilac zahtjeva ima pravo podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.





Član 27.





Viša stručna zvanja vrednuju se odgovarajućim procentom uvećanja plaće što se utvrđuje Pravilnikom o radnim odnosima i plaćama.

Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana, ne može biti veći od 5% zajedno više stručno zvanje.



V PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE





Član 28.





Od obaveze polaganja arhivističkog ispita oslobađaju se osobe sa zvanjem doktora historijskih ili društvenih nauka, te osobe koje su završile gimnaziju (III i IV stepen) arhivistički smjer.





Član 29.





Od obaveze polaganja pojedinih predmeta arhivističkog ispita, oslobađaju se osobe koje su te predmete položile u okviru polaganja drugog stručnog ispita, pod uslovom da program tog ispita, odnosno predmeta u osnovi odgovara programu predmeta arhivističkog ispita.





Član 30.





Osobe koje su položile arhivističkih ispit po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ove uredbe, smatra se da imaju položen arhivistički ispit predviđen ovom uredbom.





Član 31.





O priznavanju arhivističkog ispita lica koja su taj ispit položile po propisima Republike Srpske, odlučuje direktor Arhiva Federacije, uzimajući u obzir program po kojem je ispit položen i prograrn predviđen ovom uredbom.

Oslobađanje od arhivističkog ispita ili dijela arhivističkog ispita, u skladu sa odredbama čl. 28., 29. i 30. i člana 31. stav (1) ove uredbe, obavlja se na pismeni zahtjev zainteresirane osobe.

Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije. Uz zahtjev se prilaže dokaz o položenom ispitu i program po kojem je ispit položen.

Rješenje o zahtjevu iz stava (2) ovog člana, donosi direktor Arhiva Federacije.

Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.





Član 32.





Obrasci br. 1., 2. i 3. nalaze se u prilogu ove uredbe i čine njen sastavni dio.





Član 33.





Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o uslovima i načinu polaganja stručnog arhivističkog ispita i načinu sticanja stručnih zvanja u arhivističkoj struci ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03,41/09 i 91/14).





Član 34.





Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u

"Službenim novinama Federacije BiH".





V broj 724/2020

05. juna 2020. godine

Sarajevo



Premijer

Fadil Novalić, s. r.

Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federa[…]

Produzenje roka za verifikaciju stare devizne sted[…]

Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federa[…]

Zemljisne knjige Republike Srpske Dr. sc. Ha[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja