BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Medunarodno privatno pravo i Medunarodno javno pravo
User avatar
By pravnik
#1733
Teritorijalno more

To je pojas mora uzduž čitave obale, u kojem obalna država uživa «suverenost».

Ta suverenost se proteže i na zračni prostor iznad teritorijalnog mora, kao i na njegovo dno i podzemlje. Obalna je država dužna trpjeti neškodljivi prolazak stranih brodova kroz svoje teritorijalno more, ali ne i prelijetanje zrakoplova iznad njega. Konvencija iz 1982. – po njoj, svaka država ima pravo odrediti širinu svog teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi
12 morskih milja.

Širina teritorijalnog mora se mjeri od polaznih crta koje mogu biti crte niske vode, ili ravne polazne crte, ili ravne arhipelaške crte.
Vanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je udaljenost svake tačke od najbliže tačke polazne crte jednaka širini teritorijalnog mora.

Kada se obale dviju država nalaze sučelice ili se dodiruju, ni jedna od tih 2 država nije vlaštena proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine.


Neškodljivi prolazak stranih brodova:

Dužnost trpljenja neškodljivog prolaska se odnosi na bodove svih država, obalnih i neobalnih, kao i na sve vrste brodova – trgovačke, ratne, ribarske itd. Prolazak se mora obaviti neprekinuto i bez odgode. Prolazak je neškodljiv sve dok ne dira u mir, red ili sigurnost obalne države.

Značajnu novost u Konvenciji iz 1982. čini i pravo obalne države da u svom teritorijalnom moru (kao i arhipelaškim vodama) propisuje plovne puteve. Ova Konvencija načelno daje pravo i ratnim brodovima na neškodljiv prolazak teritorijalnim morem. Podmornice i druga podvodna prevozna sredstva su dužna u teritorijalnom moru ploviti površinom uz razvijenu zastavu.

Obalna država ne smije za prolazak kroz teritorijalno more od stranih brodova naplaćivati nikakve takse i sl. Može privremeno radi sigurnosnih razloga potpuno obustaviti neškodljiv prolazak stranih brodova u tačno naznačenim dijelovima teritorijalnog mora. Kada su u pitanju naučna istraživanja i zaštita od zagađivanja, obalna država ima isključivo pravo da uređuje, odobrava i obavlja naučna istraživanja u svom teritorijalnom moru.











Sudbenost obalne države u teritorijalnom moru:

TRGOVAČKI BROD:

- kad plovi kroz teritorijalno more iz pravca unutrašnjih morskih voda obalne države, ona ima pravo nad tim brodom poduzimati sve mjere radi kažnjavanja kršenja propisa date obalne države u unutrašnjim morskim vodama
- ako je samo u prolazu, ovlasti obalne države su znatno sužene

- KRIVIČNU SUDBENOST VRŠI SAMO:
• ako se posljedice kažnjivog djela protežu na obalnu državu
• ako djelo remeti red i mir u teritor. moru
• ako su te mjere nužne radi suzbijanja nedopuštene trgovine narkoticima
• ako zapovjednik broda ili DKP-službenik države zastave broda to zatraži


RATNI BROD:

Uživa jednak imunitet u teritorijalnom moru obalne države kao i u njenoj luci. Nad tim brodovima i osobama na njima se ne može vršiti ni građanska, ni krivična sudbenost.

https://www.pravobih.com/

Službeni glasnik BiH, broj 80/22 Na osnovu člana 3[…]