BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Medunarodno privatno pravo i Medunarodno javno pravo
User avatar
By pravnik
#1722
Složene države

A. UNITARNE DRŽAVE:

Ovdje postoji jedinstvena državna vlast za čitavo državno područje i jedinstveni organi međunarodnih odnosa. Većina ovih država ima razvijenu lokalnu samoupravu. Obim samouprave ovisi o državnim propisima. Npr. Hrvatska!

B. SLOŽENE DRŽAVNE ZAJEDNICE:

Postoje u pravilu neka zajednička tijela, ali uz to i svaka od njihovih jedinica ima svoje vlastite organe s isključivom nadležnošću. Oblici složene države su:

1. Personalna unija: to je prolazna, pa čak i slučajna zajednica dvije države u osobi jednog vladara! Vladar jedne države je dolazio na čelo druge ili nasljeđivanjem ili izborom za vladara u drugoj državi. Te države su i dalje ostajale samostalne i neovisne i bez drugih zajedničkih organa! Razvrgavale su se kao što su i nastajale. Nije bila jedinstven međunarodnopravni subjekt. Ovo je historijski oblik složene države.

2. Realna unija: to je bila zajednica vladara dvije države, zasnovana s namjerom da bude trajna. Zajednički je bio vladar, ali i neki drugi organi (npr. šef vlade, ministarstvo odbrane, finansija i vanjskih poslova, zajednička zasjedanja parlamenta). Unija je prema inostranstvu nastupala kao jedinstven subjekt.
Moguća je samo u ustavnim monarhijama. Nastajala je međunarodnim ugovorom ili usvajanjem zakona u istom tekstu u državama članicama. I ovo je historijski oblik države!

3. Konfederacija: (Staatenbund) -ovo su savezi slobodnih, neovisnih, i u načelu ravnopravnih država. Iako nisu bile samostalne države, sve konfederacije su kroz historiju bile priznat kao posebni pravni subjekti.
Cilj formiranja konfederacije je predstavljanje država članica prema insotranstvu i njihova zajednička zaštita od vanjskog napada. U te svrhe su sve države članice pristajale na neki vid ograničenja njihovih nadležnosti / suverenosti.
Nastajala je sklapanjem međunarodnog ugovora. Osim nadležnosti koje su putem ugovora dobrovoljno prenijele na konfederaciju, u svemu ostalom su države članice bile potpuno ravnopravne sa svim drugim suverenim državama svog vremena.
U većini konfederacija, glavni a često i jedini zajednički organ, bio je konfederalni sabor – po svojoj naravi stalna diplomatska konferencija. Nisu ih birlai građani, niti su zastupali interese birača.

4. Federacija: (Bundesstaat) – ovo je država koja ima svoje stanovništvo, teritorij i suverenu vlast. Temeljni akt federacije je savezni ustav. Njim savezne države na savezne organe prenose veoma velike i široke ovlasti. Stoga se odnosi između država članica u federaciji ne ravnaju po međunardonom pravu, već po unutrašnjem pravu federacije. Savezni organi imaju isključivu nadležnost kada su u pitanju oblasti kao što je:
- vanjsko zastupanje
- odbrana
- finansije
- monetarna politika i sl.

Postoje i oblasti gdje je zastupljena konkurentna / paralelna nadležnost federalnih jedinica i organa federacije; ali i oblasti koje spadaju u isključivu nadležnost federativnih jedinica.

U odnosima s inostranstvom, federacija kao država istinski je i potpuni subjekt međunarodnog prava. Države članice federacije u pravilu nemaju pravo na direktne diplomatske i konzularne odnose sa stranim državama. (savezni ustav im može dopustiti da sklapaj međunarodne ugovore).

Izvor: https://advokat-prnjavorac.com

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Simić protiv Bosne i Hercegovine 19.05.2022. Simi[…]