BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Privredno pravo i pravo društava, firme, doo, dionička društva, javne nabevke...
User avatar
By pravnik
#139
OSNOVNI KAPITAL I ULOZI

- Temeljni kapital je kapital koji osnivači unose u društvo i koji se navodi u aktima društva.
- Za neke oblike društva zakonom je propisan najniži iznos temeljnog kapitala koji su članovi društva dužni unijeti u društvo (d.o.o. = 2.000 KM i d.d. = 50.000 KM) U d.n.o. i k.d. osnivači mogu unijeti kapitala koliko hoće.
- Temeljni kapital se može povisiti i sniziti. Kod društava gdje je zakonom propisan najniži iznos kapitala (d.o.o. = 2.000 KM i d.d. = 50.000 KM), osnovni kapital se ne može sniziti ispod te granice, a kod ostalih (d.n.o i k.d.), kapital se ne može snižavati ispod rezervi koje društvo mora osigurati prilikom osnivanja. Promjena se upisuje u registar i objavljuje u službenim novinama i sredstvima informisanja.
- Kao temeljni kapital u društvo se mogu unositi: novac, stvari i prava. Kod d.n.o. kao ulog se mogu unijeti i izvršene usluge.
- Zavisno od oblika društva vrlo je bitno da se procjene stvari i da se procjene prava koja se unose u osnovni kapital društva - što znači da se njihova vrijednost izražava u novcu. Procjena stvari u pravilu pripada samim osnivačima, što znači da oni sami mogu da procjene vrijednost stvari i prava, a ako to ne mogu, sud će u vanparničnom postupku izvršiti procjenu. Zakonom nije definisano koja su to prava koja se unose u društvo, ali bi to svakako morala biti prava koja su procjenjiva npr. patent.
- Procjena stvari i prava je vrlo bitna radi utvrđivanja ukupne vrijednost kapitala i udjela pojedinih osnivača. Udio osnivača se izražava u razlomcima ili u procentima.
­ Kod d.o.o. udjeli članova društva ne moraju biti jednaki, a kod d.n.o moraju.
­ Kod k.d. udjeli komanditora i komplementara ne moraju biti jednaki, ali je različita odgovornost (komanditori samo do visine svog udjela, a komplementari cijelom svojom imovinom).
­ Kod d.d. udio članova društva u kapitalu društva se izražava u broju dionica, a koliko će koji osnivač imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u društvo. Broj dionica određuje se na osnovu njihove nominalne vrijednosti, a kolika će biti nominalna vrijednost dionice utvrđuje se osnivačkim aktom; ali ne može biti ispod iznosa koji je propisan zakonom (ne ispod 10 KM).

Svi udjeli su u prometu, osnivači njima mogu raspolagati.
- Kada osnivač unese imovinu u društvo, ona postaje vlasništvo društva. On može raspolagati samo svojim udjelom, a ne imovinom koju je unio u društvo.
- Promet se ne može vršiti kada postoji pravo preće kupovine. Kod d.o.o. član društva je dužan prvo ponuditi ostale članove društva da oni izvrše otkup njegovog dijela. Ako ih ne ponudi u skladu sa zakonom, ostali osnivači mogu tražiti da se ugovor kojim je udio prodat trećem licu poništi (dakle ugovor je rušljiv, nije ništav).
- U prvoj godini od osnivanja d.o.o., osnivač ne može pristupiti prodaji svog udjela, a kod d.d. se to može propisati statutom.
- Po ZIP-u udio osobe u društvu može biti predmet pljenidbe i prodaje za obaveze te osobe a ne društva. Kod prodaje udjela ostali članovi imaju pravo preče kupnje, a od imovine koja ostane nakon podmirenja povjerilaca i obaveza ostatak se raspodjeljuje među članovima srazmjesno njihovim udjelima.
- Udio u društvu može se nasljeđivati, a ako je osnivač pravna osoba, pravni sljednik preuzima taj udio. Nasljednici se po pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju izjašnjavaju da li će postati članom društva ili da traži samo isplatu svog udjela. Ostali članovi društva će odlučiti da li će izmjeniti osnivački akt ili će društvo prestati.
- Kada je osnivač društva pravna osoba pa u toj osobi nastupe određene statusne promjene onda na njeno mjesto stupa pravni sljednik.
- Moguće je istupanje iz društva, a isto tako i pristupanje društvu. Pristup predpostavlja da se osoba pridružuje već postojećim članovima društva. Kod d.o.o. dovoljne je pismena izjava o pristupanju društvu koju su prihvatili ostali osnivači.
- Moguće je istupanje iz društva, a isto tako i pristupanje društvu. Pristup predpostavlja da se osoba pridružuje već postojećim članovima društva. Kod d.o.o. dovoljne je pismena izjava o pristupanju društvu koju su prihvatili ostali osnivači.
- Prava osnivača društva - Osnivači su osobe koje su donijele osnivački akt i od tada ih tretiramo kao članove društva. Postoje neposredna prava i izvedena prava. Neposredna prava su: pravo na upravljanje, pravo na ostvarenu dobit društva, pravo raspolaganja sa svojim udjelom, pravo istupanja iz društva.

Izvor: www.medijator-prnjavorac.com

koliko je potrebno vremena da prodje do zastare […]

Zaposlenje

Par dodatnih informacija koje sam pronašao:[…]

Tacno to znaci

Pozdrav imam sljedeći upit: put do naše p[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja