BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By LegaForum
#5330
Službeni glasnik BiH, broj 78/21
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP 681/20, rješavajući apelaciju Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija Angelika Nußberger, sutkinja Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija na sjednici održanoj 3. decembra 2021. godine donio je


ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU








Djelimično se usvaja apelacija Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica.

Utvrđuje se povreda prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ukida se Rješenje Okružnog suda u Bijeljini broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine.

Predmet se vraća Okružnom sudu u Bijeljini koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku, u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Okružnom sudu u Bijeljini da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE


I. Uvod


1. Medžlis Islamske zajednice Srebrenica (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo "Adil Lozo i drugi" d.o.o. Travnik, podnio je 10. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine.

2. Apelant je podneskom od 7. oktobra 2021. godine dopunio apelaciju.

II. Postupak pred Ustavnim sudom


3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Okružnog suda zatraženo je 21. maja 2021. godine da dostave odgovor na apelaciju.

4. Osnovni sud i Okružni sud su odgovor na apelaciju dostavili 27. maja, odnosno 1. juna 2021. godine.

III. Činjenično stanje


5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Uvodne napomene


6. U konkretnom slučaju radi se o izvršnom postupku koji su 2006. godine pokrenuli tražitelji izvršenja (S. P. i 92 druga pridružena predmeta) u svojstvu radnika izvršenika Unis-Feros a.d. Srebrenica (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi namirenja potraživanja iz radnog odnosa na osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka.

7. Zbog dužine trajanja postupka, odnosno neizvršenja rješenja o izvršenju, te uočenih zloupotreba prava od lica koja učestvuju u postupku, Ustavni sud je u više navrata po apelacijama tražitelja izvršenja intervenirao u predmetnom izvršnom postupku (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1154/14 od 11. januara 2017. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda https://www.anwalt-derbeste.de ). U citiranom predmetu Ustavni sud je utvrdio kršenje prava na pravično suđenje tražitelja izvršenja, te ukinuo osporene odluke redovnih sudova jer je zaključeno da osporene odluke ne sadrže ni minimum obrazloženja u odnosu na ozbiljne prigovore zloupotrebe prava od lica koja učestvuju u postupku. Ustavni sud je u citiranom predmetu, s ciljem efikasne zaštite prava apelanata (tražitelja izvršenja) na pravično suđenje, ukinuo osporene odluke Okružnog suda i Osnovnog suda, te Osnovnom sudu naložio da donese novu odluku koja neće kršiti prava apelanata koja proizlaze iz prava na pravično suđenje. Ustavni sud je u citiranom predmetu posebno naglasio da su svi organi javne vlasti u Bosni i Hercegovini u okviru svoje nadležnosti dužni direktno primjenjivati standarde osnovnih ljudskih prava i sloboda iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), koji imaju supremaciju u odnosu na bilo koji zakon, odnosno bilo koje drugo pravo.

Postupak prodaje usmenim javnim nadmetanjem u izvršnom postupku u kojem se apelant pojavljuje kao ponuđač, odnosno kupac, u okviru kojeg je doneseno osporeno rješenje


8. Osnovni sud je Zaključkom o prodaji nekretnina broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 2. oktobra 2018. godine, i to tačkama 1. i 2, odredio prodaju usmenim javnim nadmetanjem nekretnina označenih kao "poljoprivredno zemljište" ukupne površine 18.540 m² i "fabrički krug" (po kulturi fabrika, upravna zgrada, skladište, fabrički krug) ukupne površine 17.076 m². Tačkom 3. zaključka utvrđeno je da su nekretnine iz tačke 1 ("poljoprivredno zemljište") vlasništvo izvršenika Unis-Feros a.d. Srebrenica (u daljnjem tekstu: izvršenik) sa dijelom 1/1, s tim da je izvršenik u katastarskom operatu upisan kao posjednik 1/1, a u zemljišnim evidencijama parcele koje se vode kao "poljoprivredno zemljište" vode se kao formalno suvlasništvo više fizičkih lica kao suvlasnika. Naglašeno je da se navedena nekretnina nalazi u izvršenikovom posjedu i da je slobodna od stvari.

9. U vezi s nekretninom iz tačke 2. zaključka ("fabrički krug"), utvrđeno je da je izvršenikovo vlasništvo 1/1, da je objekat uplanjen i da se izvršenik vodi i u zemljišnoj i u katastarskoj evidenciji kao vlasnik i posjednik 1/1, te da se navedena nekretnina nalazi u izvršenikovom posjedu i da je slobodna od lica i stvari.

10. Vrijednosti predmetnih nekretnina utvrđene su na osnovu vještačenja, i to vrijednost "poljoprivrednog zemljišta" u iznosu od 185.400,00 KM, a "fabričkog kruga" u iznosu od 1.190.000,00 KM ili ukupno 1.375.400, 00 KM.

11. U zaključku je naglašeno da se na prvom ročištu nekretnine ne mogu prodati ispod ½ utvrđene vrijednosti, te da na nadmetanju kao kupci mogu učestvovati lica koja su do početka nadmetanja položila osiguranje koje iznosi 10.000,00 KM, uz obavezu da prije početka nadmetanja pokažu dokaz da su navedena sredstva uplaćena.

12. Prvo ročište za prodaju navedenih nekretnina usmenim javnim nadmetanjem održano je 9. novembra 2018. godine i na kojem je Osnovni sud donio Zaključak broj 82 0 I 006900 06 I 2 kojim su predmetne nekretnine "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug" prodate apelantu kao jedinom ponuđaču za ukupan iznos od 687.800,00 KM, uz rok od 30 dana u kojem apelant treba da položi ostatak ponuđenog iznosa umanjen za 10.000,00 KM koji je uplaćen kao predujam.

13. Rješenjem o dosudi Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 7. decembra 2018. godine određena je predaja u posjed apelantu kao kupcu nekretnina "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug", te je Republičkoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove RS, PS Srebrenica (u daljnjem tekstu: Republička uprava), naloženo da se navedene nekretnine upišu kao apelantov posjed i vlasništvo sa dijelom 1/1, te da se izvrši brisanje svih upisanih prava trećih lica. Osnovni sud je rješenje zasnovao na odredbi člana 93. st. 1. i 2. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP).

14. Iz raspoloživih dokumenata proizlazi da je Republička uprava 21. decembra 2018. godine provela rješenje iz prethodne tačke tako da se apelant upisao kao vlasnik predmetnih nekretnina.

15. Odlučujući o izvršenikovoj žalbi protiv rješenja iz tačke 12. ove odluke, Okružni sud je Rješenjem broj 82 0 I 006900 19 Gž 4 od 22. maja 2019. godine žalbu uvažio, osporeno rješenje ukinuo i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Okružni sud je naveo da se osnovanost žalbe ogleda u činjenici da u spisu nema dokaza da su tražitelji izvršenja predložili tom sudu provođenje izvršenja na izvršenikovoj nekretnini koja je označena kao "poljoprivredno zemljište", dok za nekretninu "fabrički krug" od ranije postoji pravosnažno rješenje o izvršenju. Prema stavu Okružnog suda, bez prijedloga tražitelja izvršenja i bez rješenja o izvršenju da se izvršni postupak provede na "poljoprivrednom zemljištu" nema ni izvršnog postupka. Okružni sud je dodao da nije mogao drugačije odlučiti jer su obje nekretnine ("poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug") licitirane i prodate za jedinstvenu cijenu (687.800,00 KM), odnosno nisu odvojeno licitirane.

16. Iz raspoloživih dokumenata proizlazi da je Republička uprava na zahtjev Porezne uprave 18. marta 2019. godine izvršila promjenu upisa u vlasničkom listu na nekretnini "poljoprivredno zemljište" u izvršenikovu korist.

17. Odlučujući u ponovnom postupku, Osnovni sud je 18. jula 2019. godine donio rješenje o dosudi kojim su apelantu predate u posjed nekretnine označene kao "fabrički krug" za iznos od 595.100,00 KM, te je Republičkoj upravi naloženo da u zemljišnim i posjedovnim knjigama izvrši upis prava promjene u apelantovu korist. Istim rješenjem je odlučeno da će rješenje o dosudi ostalih kupljenih nekretnina koje se odnosi na "poljoprivredno zemljište" biti doneseno nakon što sud otkloni nepravilnosti učinjene u toku izvršnog postupka.

18. Iz obrazloženja proizlazi da je apelant sve nekretnine kupio na licitaciji održanoj 9. novembra 2018. godine po jedinstvenoj cijeni od 687.800,00 KM, koju je apelant uplatio na depozitni račun suda, a rješenjem o dosudi sve nekretnine su mu bile dosuđene. U ponovnom postupku Osnovni sud je cijenio da je zaista donesen zaključak o prodaji svih nekretnina, da su sve nekretnine procijenjene, i to "poljoprivredno zemljište" u iznosu od 185.400,00 KM i "fabrički krug" u iznosu od 1.190.000,00 KM ili ukupno 1.375.400,00 KM, pri čemu su ti iznosi navedeni u zaključku o prodaji (i odvojeno i ukupno). Na licitaciji se pojavio samo jedan kupac (apelant) koji je za obje nekretnine ponudio iznos od 687.800,00 KM, što je za 100,00 KM više od ½ utvrđene vrijednosti, pa su nekretnine prodate apelantu za navedenu cijenu, koju je apelant uplatio na depozit suda. Činjenica jest da je ponuđena jedinstvena cijena i da su za jedinstvenu cijenu nekretnine prodate apelantu. Međutim, Osnovni sud je naveo da su se razlozi za ukidanje rješenja o dosudi odnosili samo za nekretninu "poljoprivredno zemljište", dok za nekretninu "fabrički krug" propusta nije bilo. Cijeneći da je i procjenom i zaključkom o prodaji odvojena vrijednost predmetnih nekretnina, a da je prodaja izvršena za ½ procijenjene vrijednosti, plus 100,00 KM, logično je da je svaka od tih nekretnina prodata za ½. Prema mišljenju Osnovnog suda, razlika od 100,00 KM je data na ime nekretnine "fabrički krug" ne samo zbog toga što je to vrjednija nekretnina nego što je i cilj izvršnog postupka da se nekretnina što bolje proda, a tako se izjasnio i sam apelant na drugostepeno rješenje.

19. Iz navedenih razloga Osnovni sud je konstatirao da je apelant nekretninu "fabrički krug" kupio za cijenu od 595.100,00 KM. Budući da je postupak procjene, licitacije i prodaje te nekretnine pravilno proveden, te da je apelant platio kupoprodajnu cijenu, što ni žalbom nije osporeno, Osnovni sud je donio rješenje o dosudi, u smislu člana 93. ZIP-a.

20. Odlučujući o žalbama izvršenika i tražitelja izvršenja, Ministarstvo finansija, Porezna uprava Zvornik, protiv rješenja o dosudi, Okružni sud je donio Rješenje broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine kojim je žalbe uvažio, rješenje o dosudi ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučenje, uz nalog da se predmet dodijeli drugom sudiji postupajućeg prvostepenog suda.

21. Tražitelji izvršenja su se u odgovoru usprotivili žalbama, uz prijedlog da se žalbe odbiju kao neosnovane.

22. Okružni sud je naveo da se nezakonitost osporenog rješenja zasniva na činjenici da je prvostepeni sud dosudio apelantu nekretninu "fabrički krug" za iznos od 595.100,00 KM, a da za navedeni iznos nema uporište u provedenom postupku prodaje svih nekretnina, a posebno što su obje nekretnine prodate za jedinstvenu cijenu u iznosu od 687.800,00 KM. Takvo postupanje Osnovnog suda nema uporište niti u jednoj odredbi ZIP-a. Da bi sud pravilno postupio u ovom postupku bio je dužan da postupi po uputama Okružnog suda donesenim 22. maja 2019. godine, odnosno da izvršni postupak vrati u fazu prodaje izvršenikove nekretnine "fabrički krug" za koju postoji pravosnažno i izvršno rješenje o izvršenju, pri čemu je sud upozorio da se izvršni postupak prvo mora okončati na toj nekretnini ("fabrički krug"), pa tek ukoliko se tražitelji izvršenja ne namire iz prodajne cijene pozvati tražitelje izvršenja da predlože novi predmet i sredstvo izvršenja. U ponovnom postupku prvostepeni sud će odlučiti o zatraženim troškovima postupka, uz nalog da se predmet dodijeli novom sudiji. Odluka kao u dispozitivu rješenja donesena je primjenom čl. 235. i 236. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi sa članom 21. stav 1. ZIP-a.

23. Iz raspoloživih dokumenata proizlazi da je apelantovo pravo vlasništva na nekretnini "fabrički krug" brisano iz javnih evidencija u izvršenikovu korist.

IV. Apelacija


a) Navodi iz apelacije


24. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant navodi da su osporenim rješenjem povrijeđena njegova prava na koja se pozvao, a koja se ne mogu zaštititi u ponovljenom postupku jer je došlo do proizvoljne primjene odredbi ZIP-a i ZPP-a, gledajući izvršni postupak kao cjelinu, kao i da osporeno rješenje ne sadrži standard "obrazložene presude". Apelant se u kontekstu dopustivosti pozvao na odredbu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda navodeći da konkretni izvršni postupak traje od 2006. godine, te da je Ustavni sud u istom predmetu već utvrđivao povredu prava na pravično suđenje tražitelja izvršenja (između ostalih, AP 1154/14 od 11. januara 2017. godine), koju apelant iscrpno citira u relevantnom dijelu. Nakon odluke Ustavnog suda u daljnjem toku izvršnog postupka prekršena su i prava apelanta kao kupca, a ne samo tražitelja izvršenja jer je ponovo došlo do zloupotreba i proizvoljnosti u primjeni odredaba ZIP-a. Apelant iscrpno hronološki opisuje tok izvršnog postupka, s posebnim osvrtom na postupak prodaje i licitacije izvršenikovih nekretnina u kojem je kao ozbiljan i savjestan kupac u roku izvršio polaganje ponuđene cijene, te je nakon upisa prava vlasništva na nekretninama ušao u njihov posjed, bez ikakvih smetnji, organizirao veliku akciju čišćenja nekretnina, te dosuđene nekretnine uvakufio. U međuvremenu, rješenje o dosudi je ukinuto po žalbi, nakon čega je Republička uprava na nekretnini "poljoprivredno zemljište" vratila upis na izvršenika, a naknadno je izvršeno brisanje apelantovog prava na nekretnini "fabrički krug". Proizvoljnim postupanjem Okružnog suda uplaćena novčana sredstva su blokirana duži period, a korist od tog novca nemaju tražitelji izvršenja, čije se namirenje neosnovano i neopravdano odlaže, iako je namirenje osnovni cilj izvršnog postupka, a apelant kao kupac trpi ogromnu štetu jer više od godinu dana ne upravlja svojom imovinom koju je kupio u izvršnom postupku, pri čemu mu se osporava upis u javnim evidencijama. Apelant smatra da je prvostepeni sud proveo uspješnu prodaju nekretnine "fabrički krug" utvrđujući cijenu od 595.100,00 KM, i to za nekretninu koja nije sporna i za koju postoji pravosnažno i izvršno rješenje o izvršenju. Apelant smatra da je Okružni sud arbitrarnim postupanjem prekoračio granicu ovlaštenja, a sve nakon što je Ustavni sud upozorio sudove na poštovanje prava tražitelja izvršenja (AP 1154/14). Apelant naglašava da je, u smislu člana 93. ZIP-a, rješenje o dosudi bilo provedeno, da je apelant kao kupac bio upisan na predmetnim nekretninama, da je faktički ušao u njihov posjed, očistio nekretnine, te da na njegovo pravo vlasništva ne mogu utjecati dešavanja u daljnjem toku postupka, u smislu člana 94. ZIP-a. Još je naglašeno da situacija u kojoj se sada nalazi za apelanta predstavlja preveliki teret jer ničim nije doprinio takvoj situaciji, upravo suprotno. Apelant tvrdi da je prvostepeni sud prema pravilima ZIP-a proveo uspješnu prodaju nekretnine "fabrički krug", pri čemu je obrazloženo na koji način je prvostepeni sud došao do navedene cijene, pa je nejasno kakav je propust učinio prvostepeni sud, na što proizvoljno ukazuje Okružni sud koji je arbitrarnim postupanjem prekoračio granice svojih ovlaštenja, a sve nakon što je Ustavni sud upozorio redovne sudove na poštovanje prava tražitelja izvršenja, koji u konkretnoj situaciji zajedno s apelantom trpe najveći teret. Apelant smatra da je pristup Okružnog suda pretjerano formalistički i samom sebi je svrha jer se takvim proizvoljnim postupanjem zanemaruje osnovni cilj izvršnog postupka i institut zaštite kupca. Niti jedna odredba ZIP-a ne zabranjuje ono što je cijenio i odlučio prvostepeni sud, pa je postupanje Okružnog suda bilo suprotno članu 10. ZPP-a, u vezi sa članom 21. ZIP-a. Apelant kršenje prava na imovinu vidi u činjenici da mu je, iako je uredno izvršio uplatu na ime kupoprodajne cijene na depozit suda (novčana sredstva su i dalje blokirana i njima apelant ne može da upravlja), onemogućeno da se na kupljenoj nekretnini uknjiži, što je učinjeno bez razumnog i objektivnog razloga i na osnovu arbitrarne odluke Okružnog suda. Postoji opasnost da se u ponovnom postupku prodaje nekretnine "fabrički krug" pojave fiktivni kupci nekretnine (kao što se već dešavalo u ovom postupku, na što su tražitelji izvršenja uporno ukazivali), pri čemu je apelant već otkrio svoju ozbiljnu namjeru da izvrši kupovinu nekretnine time što je uplatio novčana sredstva, pa bi u ponovnom postupku bio u neravnopravnom položaju. Apelant smatra da mu zaštitu može pružiti samo Ustavni sud direktnom primjenom odredaba Evropske konvencije i Ustava Bosne i Hercegovine, koje Okružni sud očito nije imao u vidu prilikom odlučenja s ciljem zaštite prava kupca, a samim tim i tražitelja izvršenja koji namirenje potraživanja čekaju od 2006. godine.

25. U dopuni apelacije apelant je dostavio Ustavnom sudu na uvid Odluku Skupštine općine Srebrenica broj 01-022-81/21 od 25. maja 2021. godine o davanju saglasnosti načelniku Općine Srebrenica za učestvovanje u postupku kupovine nekretnina – stjecanje vlasništva na nekretninama izvršenika Unis-Feros a.d. Srebrenica – Potočari od 24. maja 2021. godine, koje se odnose upravo na nekretnine koje je u predmetnom izvršnom postupku kupio apelant i koje se nalaze u apelantovom posjedu.

b) Odgovor na apelaciju


26. Okružni sud je naveo da je prilikom odlučenja posebnu pažnju posvećivao zaštiti prava parničnih stranaka koja su im garantirana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom, a što je imao u vidu prilikom odlučenja. Shodno tome, Okružni sud smatra da u konkretnom slučaju odlukom tog suda nije povrijeđeno niti jedno pravo na koje se apelant poziva u apelaciji.

27. Osnovni sud se detaljno osvrnuo na tok izvršnog postupka, te je u tom kontekstu naveo da su odluke tog suda zakonite, da je taj sud prilikom odlučenja imao u vidu Odluku Ustavnog suda broj AP 1154/14 kojom je sudovima naloženo da spriječe zloupotrebu prava (u konkretnom slučaju je evidentno da izvršenik želi spriječiti prodaju i time onemogućiti bivše radnike da naplate svoja potraživanja koja su stekli iz radnog odnosa, a zatim i spriječiti kupca da stekne vlasništvo na predmetnim nekretninama, u čemu je uspijevao sve do odluke Ustavnog suda, pa je namjera izvršenika da osujeti prodaju očita). Naglašeno je također da je prilikom odlučenja Osnovni sud imao u vidu odredbu člana 94. ZIP-a, kojom je predviđena zaštita kupca u slučaju ukidanja ili preinačavanja rješenja o izvršenju poslije provođenja rješenja o dosudi nekretnina kada su nekretnine predate kupcu koji je ušao u posjed predmetnih nekretnina.

V. Relevantni propisi


28. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:

Član II/2. Međunarodni standardi

Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Član II/6. Implementacija

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.

29. Zakon o izvršnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 5/17 – odluka USRS, 60/17 – odluka USBiH, 115/17 – odluka USBiH, 58/18 – rješenje USBiH i 66/18). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst propisa sačinjen u Ustavnom sudu BiH, kako je objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi:

Pravni lijekovi

Član 12. stav (5)


(5) Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka (…).

Primjena odredaba drugih zakona

Član 21. stav (1)


(1) U izvršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

3. Utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti

Način utvrđivanja vrijednosti

Član 80. stav (3)


(3) Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodiće se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.

4. Prodaja nepokretnosti

Zaključak o prodaji

Član 82. stav (1)


(1) Nakon sprovođenja postupka za utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti sud donosi zaključak o prodaji nepokretnosti kojim se utvrđuje vrijednost nepokretnosti i određuju način i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja.

Način prodaje

Član 84. stav (1)


(1) Prodaja nepokretnosti obavlja se putem usmenog javnog nadmetanja.

Uslovi prodaje

Član 85. stav (1)


(1) Uslovi prodaje unose se u zaključak o prodaji i pored ostalih podataka, sadrže:

1) bliži opis nepokretnosti s pripacima,

2) naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom,

3) naznačenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari ili se koristi i po kom pravnom osnovu,

4) vrijednost nepokretnosti,

5) cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi sa prodajom,

6) rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu,

7) način prodaje,

8) iznos obezbjeđenja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato,

9) posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnost.

Davanje obezbjeđenja

Član 86. st. (1) i (3)


(1) U javnom nadmetanju, kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala obezbjeđenje.

(3) Obezbjeđenje iznosi jednu desetinu određene vrijednosti nepokretnosti, s tim što ne može iznositi više od 10.000 KM.

Pretpostavke za održavanje ročišta

Član 87. st. (1) i (2)


(1) Ročište za javno nadmetanje održaće se kada sud utvrdi da su ispunjeni uslovi u skladu sa zakonom.

(2) Ako prvom ročištu ne prisustvuje nijedan ponuđač, smatraće se da prodaja nije uspjela i sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana.

Ko ne može biti kupac

Član 88.


Kupac ne može biti sudija ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, njihov supružnik i s njima povezana lica (preci, potomci, braća i sestre i njihovi supružnici), izvršenik i njegov supružnik ako nije suvlasnik, a ni lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Prodajna cijena

Član 89. stav (2)


(2) Na prvom ročištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od jedne polovine utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.

Predaja nepokretnosti kupcu

Član 93.


(1) Nakon polaganja cijene, sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu, a rješenje dostavlja kupcu i svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, i objavljuje na oglasnoj tabli suda.

(2) Rješenjem iz stava 1. ovog člana sud određuje da se nepokretnost preda kupcu, a Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove da se izvrši upis promjene prava svojine, te brišu prava trećih za koje je to rješenjem određeno.

(3) Protiv rješenja o dosudi nije dozvoljen prigovor ali se može izjaviti žalba.

Zaštita prava kupca

Član 94.


Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije sprovođenja rješenja o dosudi nepokretnosti nema uticaja na pravo svojine kupca stečeno po odredbama člana 93. ovog zakona.

30. Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08 – odluka US, 45/09 – odluka US, 49/09 i 61/13). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst propisa sačinjen u Ustavnom sudu BiH, kako je objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.


Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 227. stav (5)


Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se novo pripremno ročište ili glavna rasprava održi pred drugim sudijom.

Član 235.


Rješavajući o žalbi, drugostepeni sud može:

1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;

2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda;

3) uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

Član 236.


U postupku po žalbi protiv rješenja shodno će se primjenjivati odredbe koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

VI. Dopustivost


31. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

32. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

Dopustivost u odnosu na pozivanje na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije


33. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u kontekstu prigovora vezanih za kršenje prava na pravično suđenje Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

34. Ustavni sud podsjeća da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantiraju svakom pravo na pravičan postupak prilikom određivanja njegovih građanskih prava i obaveza. Shodno navedenom, to pravo se ne može primijeniti na sve postupke u kojim je neko lice stranka u postupku, već je primjenjivo na postupke koji se odnose na građanska prava i obaveze te stranke. Stoga je u konkretnom slučaju zadatak Ustavnog suda utvrđivanje da li je osporenim rješenjem Okružnog suda donesenim u izvršnom postupku po žalbi izvršenika i tražitelja izvršenja odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanta kao ponuđača.

35. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se predmetni izvršni postupak vodio po prijedlogu tražitelja izvršenja (S. P. i 92 druga pridružena predmeta) protiv izvršenika. Apelant je u predmetnom izvršnom postupku učestvovao u postupku javne prodaje nekretnina koje su predmet izvršenja kao zainteresirano lice – ponuđač i konačno kupac nekretnina, shodno odredbama ZIP-a. Imajući u vidu navedene činjenice, nesporno je da u predmetnom izvršnom postupku nije odlučivano o apelantovim građanskim pravima, već o građanskim pravima tražitelja izvršenja, odnosno izvršenikovim obavezama (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti broj AP 1261/07 od 10. januara 2008. godine i broj AP 3547/15 od 22. decembra 2016. godine, tačka 16, dostupne)

36. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da u sporu koji se vodio pred Okružnim sudom nije odlučivano o apelantovim građanskim pravima i obavezama, te shodno tome apelant ne može uživati zaštitu prava garantiranih članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije usljed čega je apelacija u tom dijelu ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Dopustivost u odnosu na navode o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju


37. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine protiv kojeg nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporeno rješenje apelant je primio 24. decembra 2019. godine, a apelacija je podnesena 10. februara 2020. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

38. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum


39. Apelant pobija rješenje Okružnog suda tvrdeći da je tim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine.

Pravo na imovinu


40. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

k) Pravo na imovinu.

41. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi:

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulirala korištenje imovine u skladu s općim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

42. Apelant tvrdi da je osporenim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo na imovinu. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je preduvjet za razmatranje apelacionih navoda u pogledu kršenja prava na imovinu utvrđivanje posjeduje li apelant imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te je li osporenim rješenjima došlo do miješanja u apelantovo pravo na imovinu i, ako jest, je li ono bilo zakonito, u javnom interesu i proporcionalno.

43. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da se radi o specifičnim okolnostima u kojima se apelant u izvršnom postupku pojavljuje u ulozi kupca nekretnina koje su bile predmet usmenog javnog nadmetanja u izvršnom postupku s ciljem namirenja potraživanja tražitelja izvršenja. Dakle, nesporno je da apelant nije stranka u postupku, ali jest treće lice (kupac) čiji je interes u predmetnom izvršnom postupku kupovina izvršenikove imovine koja je bila predmet usmenog javnog nadmetanja u izvršnom postupku. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud, u smislu odredaba ZIP-a, proveo postupak usmenog javnog nadmetanja u kojem je apelant kao jedini ponuđač ponudio jedinstvenu cijenu za nekretnine "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug", da je ponuđeni iznos ispunjavao uvjete iz člana 87. stav (2) ZIP-a, shodno procijenjenoj ukupnoj vrijednosti nekretnina, da je apelant uplatio ponuđeni iznos na depozitni račun suda, nakon čega su nekretnine rješenjem o dosudi dosuđene apelantu, te u javnim evidencijama uknjižene na apelantovo ime, sve u skladu sa članom 93. ZIP-a (vidi relevantne propise). Iz raspoloživih dokumenata proizlazi da je apelant ušao u posjed nekretnina, u čemu ga izvršenik nije ometao, te da je nekretnine očistio. U takvim okolnostima, bez obzira na to što je, u međuvremenu, nakon donošenja osporenog rješenja apelantovo pravo na nekretnini "fabrički krug" brisano iz javnih evidencija, kod nesporne činjenice da je apelant na depozitni račun suda uplatio ponuđeni novčani iznos za obje nekretnine – "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug" (ukupno 687.800,00 KM), da se novčana sredstva i dalje nalaze blokirana kod suda (iz odgovora redovnih sudova ne proizlazi suprotno), da apelant tim novčanim sredstvima ne može da raspolaže, te da je ušao u posjed nekretnina, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju može govoriti o apelantovoj imovini koja je zaštićena članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te da je osporenim rješenjem, kojim je ukinuto rješenje o dosudi nekretnine "fabrički krug", došlo do miješanja u apelantovo pravo na imovinu.

44. Ustavni sud će, prije svega, ispitati da li je miješanje bilo zakonito. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o specifičnim okolnostima koje nisu explicite propisane relevantnim odredbama ZIP-a. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da su dvije izvršenikove nekretnine pod nazivom "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug" bile predmet izvršnog postupka, kako je to odredio Osnovni sud u zaključku o prodaji nekretnina. U zaključku su navedene vrijednosti nekretnina pojedinačno, ali i njihova ukupna vrijednost. Ustavni sud primjećuje da odredbe ZIP-a explicite ne propisuju proceduru načina na koji se vrši novčana ponuda za dvije ili više nekretnina, niti odredbe ZIP-a explicite zabranjuju da se u postupku usmene javne prodaje ponudi jedinstvena cijena za dvije nekretnine, posebno kada je u zaključku navedena i ukupna cijena obje nekretnine i kada se na usmenoj javnoj prodaji pojavi jedan ponuđač čija je namjera bila da kupi obje nekretnine. Potom, Ustavni sud primjećuje da je na usmenoj javnoj prodaji apelant kao jedini ponuđač ponudio jedinstvenu cijenu za obje nekretnine, i to iznos koji je za 100,00 KM viši od ½ utvrđene ukupne vrijednosti obje nekretnine (član 89. stav (2) ZIP-a), nakon čega je Osnovni sud donio zaključak o prodaji nekretnina, a nakon što je apelant izvršio uplatu ponuđene cijene na depozitni račun suda doneseno je rješenje o dosudi, u smislu člana 93. ZIP-a, koje je u cijelosti provedeno i time proizvelo pravne posljedice. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se apelant na osnovu rješenja o dosudi u javnim evidencijama uknjižio kao vlasnik obje nekretnine – "poljoprivredno zemljište" i "fabrički krug", te da je nakon toga ušao u posjed nekretnina, koje je i očistio. Ustavni sud zapaža da je odredbom člana 93. stav (3) ZIP-a propisano da se protiv rješenja o dosudi može izjaviti žalba koja ne zaustavlja tok izvršnog postupka (član 12. stav (5) ZIP-a). Ustavni sud, također, zapaža da odredbe ZIP-a ne predviđaju zaštitu kupca u slučaju ukidanja rješenja o dosudi koje je proizvelo pravne posljedice, kao što je u konkretnom slučaju (predaja u posjed, upis prava vlasništva na predmetu prodaje i ulazak u posjed nekretnina).

45. Ustavni sud primjećuje da je Okružni sud, odlučujući o izvršenikovoj žalbi, uočio propust prvostepenog suda u dijelu koji se tiče nekretnine "poljoprivredno zemljište" jer je utvrđeno da za tu nekretninu ne postoji prijedlog za izvršenje tražitelja izvršenja (za nekretninu "fabrički krug" takav propust nije uočen), što je bio razlog za ukidanje rješenja o dosudi u cijelosti uz obrazloženje da nije bilo moguće donijeti drugačiju odluku jer je za obje nekretnine ponuđena jedinstvena cijena. U ponovnom postupku Osnovni sud je prihvatio stav Okružnog suda vezano za manjkavosti u vezi s nekretninom "poljoprivredno zemljište" donoseći rješenje o dosudi nekretnine "fabrički krug" za iznos od 595.100,00 KM (vidi tačke 18. i 19. ove odluke) cijeneći da je postupak procjene, licitacije i prodaje nekretnine "fabrički krug" pravilno proveden, da to nije osporio ni izvršenik, te da je apelant već platio kupoprodajnu cijenu i ušao u posjed nekretnine "fabrički krug". Odlučujući o žalbi izvršenika i Porezne uprave, Okružni sud je osporenim rješenjem ponovo ukinuo rješenje o dosudi, te predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz nalog da se predmet dodijeli novom sudiji postupajućeg Osnovnog suda. Okružni sud je u obrazloženju naveo da postupanje prvostepenog suda nije zasnovano niti na jednoj odredbi ZIP-a.

46. Ustavni sud ponavlja da se u konkretnom slučaju radi o specifičnim okolnostima i situaciji koja, kako je ranije ukazano, zaista nije explicite propisana odredbama ZIP-a. Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud u odgovoru na apelaciju naveo da je prilikom odlučenja, prije svega, imao u vidu Odluku Ustavnog suda broj AP 1154/14 u kojoj je u konkretnom predmetu Ustavni sud već intervenirao poslavši jasnu poruku da su svi organi javne vlasti u Bosni i Hercegovini u okviru svoje nadležnosti dužni direktno primjenjivati standarde osnovnih ljudskih prava i sloboda iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije (vidi tačku 6. ove odluke). Osnovni sud je također naveo da je prilikom odlučenja imao u vidu i odredbu člana 94. ZIP-a koja štiti pravo kupca (vidi relevantne propise). U vezi sa citiranom odredbom, Ustavni sud zapaža da citirana odredba štiti pravo kupca u slučaju provedbe rješenja o dosudi (predaja u posjed nekretnine i uknjižba prava vlasništva na njoj) ukoliko nakon toga uslijedi ukidanje ili preinačavanje rješenja o izvršenju jer ta okolnost ne može utjecati na već ostvareno pravo kupca. U konkretnom slučaju radi se o ukidanju rješenja o dosudi koje je u odnosu na nekretninu "fabrički krug" za koju nisu utvrđene manjkavosti proizvelo pravne posljedice (apelant jest brisan iz javne evidencije, ali se nalazi u posjedu nekretnine i njegova novčana sredstva su blokirana na računu suda). Dakle, kako je već naglašeno, odredbe ZIP-a ne propisuju zaštitu prava kupca u slučaju ukidanja rješenja o dosudi koje je proizvelo pravne posljedice. Dakle, u specifičnim okolnostima konkretnog slučaja Ustavni sud zapaža da odredbe ZIP-a ne propisuju istu/sličnu situaciju u kojoj se apelant našao, niti pružaju adekvatnu zaštitu kupcu u slučaju ukidanja rješenja o dosudi koje je proizvelo pravne posljedice. Ustavni sud, također, zapaža da Okružni sud o zaštiti prava kupca, ali i tražitelja izvršenja koji od 2006. godine ne mogu da naplate svoje potraživanje, koji su osporili navode iz žalbe, uopće nije vodio računa ukinuvši rješenje o dosudi isključivo zbog toga što odredbe ZIP-a ne propisuju situaciju u kojoj se apelant našao, i to ne svojom krivnjom, koju je Osnovni sud prevazišao analognom primjenom člana 94. ZIP-a (zaštita prava kupca u slučaju ukidanja rješenja o izvršenju), te imajući u vidu stavove Ustavnog suda iz Odluke broj AP 1154/14 koja je donesena u istom predmetu u kontekstu prava tražitelja izvršenja na konačno namirenje potraživanja. U takvim okolnostima Ustavni sud smatra da je obaveza Okružnog suda bila da direktno primijeni odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije, a ne da se na njih tek deklaratorno poziva, kao što je to Okružni sud učinio u odgovoru na apelaciju. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da član II/6. Ustava Bosne i Hercegovine propisuje obavezu, između ostalog, svakog suda u Bosni i Hercegovini da direktno primjenjuje Evropsku konvenciju, koja, u smislu člana II/2. Ustava BiH, ima prioritet nad svim ostalim zakonima (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 8/12 od 23. novembra 2003. godine, stav 27, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda). U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na vlastitu praksu koja je pokretala isto pravno pitanje, tj. nedostatak zakonskih normi za situaciju u kojoj se nađe stranka u postupku koja krši prava stranke (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, između ostalih, Odluka broj AP 4899/19 od 23. juna 2021. godine, dostupna na

47. Shodno ukazanoj praksi u kontekstu relevantnih okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud smatra da je ustavna obaveza Okružnog suda bila da direktnom primjenom Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije zaštiti prava kupca koji kao treće lice u izvršnom postupku i savjestan kupac nekretnine "fabrički krug" za koju je uplatio novčani iznos na depozitni račun suda ne može trpjeti posljedice nepropisivanja zakonske procedure za situaciju u kojoj se našao, i to ne svojom krivicom. Stoga, Ustavni sud zaključuje da miješanje u apelantovo pravo na imovinu nije bilo u skladu sa standardima ljudskih prava garantiranim Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

48. S obzirom na prethodni zaključak u pogledu miješanja u apelantovu imovinu, Ustavni sud smatra da nema potrebe dalje ispitivati da li je miješanje bilo u javnom interesu, te da li je bilo proporcionalno.

49. Imajući u vidu sve navedeno, te radi efikasne zaštite apelantovog prava na imovinu, Ustavni sud smatra svrsishodnim da poništi osporeno rješenje i predmet vrati na odlučivanje Okružnom sudu koji će u najkraćem mogućem roku donijeti novo rješenje u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

VIII. Zaključak


50. Ustavni sud zaključuje da je osporenim rješenjem Okružnog suda prekršeno apelantovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju jer je Okružni sud, u nedostatku zakonskog okvira za proceduru u kojoj se apelant našao, propustio da direktnom primjenom Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije zaštiti prava apelanta kao savjesnog kupca nekretnine "fabrički krug", za koju postoji pravosnažno i izvršno rješenje o izvršenju i za koju je apelant uplatio novčana sredstva na depozitni račun suda.

51. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka h), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

52. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.


Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, s. r.

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 2/22 Općins[…]

ZAKON O IZVRŠENJU BUDŽETA REPUBLIKE SRPSK[…]

Obavezuje se notar da tužiteljima naknadi &scaro[…]