- Thu Nov 12, 2015 2:16 pm
#750
Odluka u predmetu Stojnić protiv Bosne i Hercegovine
12.11.2015.
Evropski sud za ljudska prava je 6. novembra 2015. godine donio odluku u predmetu Stojnić protiv Bosne i Hercegovine. Sud je aplikaciju proglasio nedopuštenom.
Aplikant je bio oficir JNA, oružanih snaga bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije („SFRJ“). Ovaj predmet se odnosi na njegov pokušaj da se vrati u posjed svog prijeratnog stana u Sarajevu.
Pozivajući se na član 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju, aplikant se žalio zbog nemogućnosti da se vrati u posjed svoga prijeratnog stana u Sarajevu. On je dalje naveo da sporna situacija predstavlja nepotrebno uplitanje u pravo na poštovanje njegovog doma koje je zaštićeno članom 8. Na kraju, aplikant se žalio zbog ishoda postupka za vraćanje u posjed pozivajući se na član 6.
Sud je utvrdio da aplikant nije dostavio sve činjenice koje su od značaja za njegovu pritužbu. Konkretno, on je propustio obavijestiti Sud o naknadi koju je dvije godine prije podnošenja aplikacije primio za svoj prijeratni stan. Imajući u vidu važnost uskraćene informacije za pravilno odlučivanje u ovom predmetu, Sud nalazi da je takvo ponašanje bilo suprotno svrsi prava na podnošenje individualne aplikacije propisanog članom 34. Konvencije.
S obzirom na navedeno, Sud je aplikaciju proglasio nedopuštenom kao zloupotrebu prava na podnošenje aplikacije u skladu sa članom 35. stavovi 3.(a) i 4. Konvencije.
Odluku na engleskom jeziku možete preuzeti putem HUDOC baze, broj predmeta: 24652/09. Prevod odluke dostupan je na stranici Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
www.epravo.ba
12.11.2015.
Evropski sud za ljudska prava je 6. novembra 2015. godine donio odluku u predmetu Stojnić protiv Bosne i Hercegovine. Sud je aplikaciju proglasio nedopuštenom.
Aplikant je bio oficir JNA, oružanih snaga bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije („SFRJ“). Ovaj predmet se odnosi na njegov pokušaj da se vrati u posjed svog prijeratnog stana u Sarajevu.
Pozivajući se na član 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju, aplikant se žalio zbog nemogućnosti da se vrati u posjed svoga prijeratnog stana u Sarajevu. On je dalje naveo da sporna situacija predstavlja nepotrebno uplitanje u pravo na poštovanje njegovog doma koje je zaštićeno članom 8. Na kraju, aplikant se žalio zbog ishoda postupka za vraćanje u posjed pozivajući se na član 6.
Sud je utvrdio da aplikant nije dostavio sve činjenice koje su od značaja za njegovu pritužbu. Konkretno, on je propustio obavijestiti Sud o naknadi koju je dvije godine prije podnošenja aplikacije primio za svoj prijeratni stan. Imajući u vidu važnost uskraćene informacije za pravilno odlučivanje u ovom predmetu, Sud nalazi da je takvo ponašanje bilo suprotno svrsi prava na podnošenje individualne aplikacije propisanog članom 34. Konvencije.
S obzirom na navedeno, Sud je aplikaciju proglasio nedopuštenom kao zloupotrebu prava na podnošenje aplikacije u skladu sa članom 35. stavovi 3.(a) i 4. Konvencije.
Odluku na engleskom jeziku možete preuzeti putem HUDOC baze, broj predmeta: 24652/09. Prevod odluke dostupan je na stranici Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
www.epravo.ba