BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By LegaForum
#4532
Jurčić protiv Hrvatske


(br. 54711/15), 4.2.2021.

Povreda člana 14. u vezi sa članom 1. Protokola 1

Aplikantica je Kristina Jurčić, hrvatska je državljanka. Živi u Rijeci.
Slučaj se odnosi na uskraćivanje aplikantici zdravstvenog osiguranja za vrijeme trudnoće. Aplikantica je 17. novembra 2009. godine bila podvrgnuta oplodnji in vitro (IVF). Aplikantica
se 27. novembra zaposlila u splitskoj firmi, a zatim je bila registrirana u hrvatskom sistemu zdravstvenog osiguranja. O svojoj trudnoći saznala je u decembru, a bolovanje je propisano zbog komplikacija povezanih s trudnoćom.

Aplikantica je tražila isplatu plaće tokom bolovanja. Vlasti su tada preuzele na sebe da pregledaju status aplikanticinog zdravstvenog osiguranja. Potpuno su joj uskratili osiguranje, s obzirom na to da je zaposlenje bilo fiktivno i usmjereno isključivo na osiguranje plaćanja tokom trudnoće. Također su smatrali da je gledajući s medicinskog aspekta bila nesposobna za rad u dalekom gradu zbog postupka vantjelesne oplodnje.

Aplikantica se žalila sudovima, tvrdeći da je diskriminirana kao žena koja je bila podvrgnuta IVF-u. Visoki upravni sud odbio je tužbu, koju je kasnije podržao Ustavni sud.

Aplikantica se također obratila pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koja je utvrdila da su se tumačenja aplikanticine situacije temeljila na pretpostavci da svaka žena koja je bila podvrgnuta IVF-u ili je trudna u stvarnosti neće biti zaposlena kod bilo kojeg poslodavca.

Pozivajući se na član 14. (zabrana diskriminacije) u vezi s članom 1. Protokola br. 1 (zaštita imovine), aplikantica se žali na ukidanje statusa zdravstvenog osiguranja, navodeći da je to rezultat diskriminacije prema njoj kao ženi podvrgnutoj in vitro oplodnji.

Evropski sud je istakao da su se, odlučujući o aplikanticinom predmetu, domaće vlasti ograničile na zaključka da je, zahvaljujući postupku vantjelesne oplodnje, aplikantica bila medicinski nesposobna da preuzme predmetni posao, što implicira da se morala suzdržati od toga sve dok joj trudnoća nije potvrđena. Taj je pristup u direktnoj suprotnosti s domaćim i međunarodnim pravom i jednak je odvraćanju aplikantice da traži posao zbog trudnoće. Po mišljenju Suda to je dovoljno za zaključak da je aplikantica diskriminirana na osnovu spola.

Evropski sud je također istakao da hrvatske vlasti nisu pokazale kako je aplikanticino zaposlenje moglo biti prevara jer aplikantica prilikom zaposlenja nije mogla znati je li postupak vantjelesne oplodnje bio uspješan niti je ona po zakonu imala obavezu da o tome obavijesti svog poslodavca. Evropski sud je također upozorio na to da rodna stereotipizacija koja se desila u aplikanticinom slučaju predstavlja ozbiljnu prepreku postizanju stvarne suštinske ravnopravnosti spolova, jednog od glavnih ciljevi država članica Vijeća Europe. Naglašavajući da je odbijanje zaposlenja ili priznavanja naknade trudnici na osnovu njene trudnoće direktna diskriminacija na osnovu spola Evropski sud je zaključio da razlika u postupanju prema aplikantici nije bila objektivno opravdana, što je dovelo do povrede njenih konvencijskih prava.

NACRT ZAKON O UTVRĐIVANJU PORIJEKLA IMOVINE I POS[…]

Pravo na sticanje vlasnistva

Kojim putem da izjednačim vlasništvo u grun[…]

Po spomenutome GDPR-u svi podaci kojima se može to[…]