BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By pravnik
#830
Djelo u pokušaju

Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTONALNI SUD ________
Broj: ____________________
_______ , ___________ godine


U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Kantonalni sud _________ , u vijeću sastavljenom od sudaca: S.M. kao predsjednika vijeća, D.A. i J.Š. kao članova vijeća, uz sudjelovanje B.Z. kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika S.K., zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz čl. 166. stav 1. u vezi s članom 28. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH), postupajući po optužnici Kantonalnog tužiteljstva iz ______ broj ______ od __________ godine, nakon glavnog pretresa održanog u prisutnosti optužene S.K. i njenog branitelja A.O. advokata iz D.V., kantonalnog tužitelja ________ V.V., oštećenog E.H. i njegovog punomoćnika advokata I.K. iz ________ , dana ______ godine donio je i javno objavio sljedeću:


P R E S U D U


Optužena S.K. kći S. i majke P. rođ. A., rođena ________ godine u _____, ________, gdje i živi, JMB: ..., državljanka BiH, pismena, po zanimanju trgovac, dobroga imovnog stanja, nezaposlena, razvedena, majka jednog mldb. djeteta, ranije neosuđivana, na slobodi,


KRIVA J E:

ŠTO JE:

dana _______ godine, oko 19,00 sati, dovezla se s oštećenim E.H., inače bivšim suprugom, njihovim vozilom u blizinu motela R.R., općina _____ , pa nakon što su izašli iz vozila i šetali, u namjeri da oštećenog liši života, nagovorila ga da čučne, prišla mu s leđa, nagela mu glavu unatrag, spustila mu rol majicu, uzela nož dužine sječiva 13,5 cm i držeći ga u desnoj ruci, prethodno govoreći oštećeniku da zažmiri, stavila oštricu noža na prednji dio vrata oštećenog a zatim ga zarezala po vratu potiskujući i vukući sječivo ka unazad i udesno, usljed čega se oštećeni trznuo i svojom lijevom rukom uhvatio sječivo noža koje se pri tom slomilo, na koji način je oštećenom E.H. nanijela laku tjelesnu ozljedu u vidu rezne rane prednje strane vrata te ozljedu trećeg i četvrtog prsta lijeve ruke,

dakle, pokušala drugu osobu usmrtiti,

čime je počinila kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz čl. 166. st. 1.u svezi sa čl. 28. KZ FBiH,

pa je sud na osnovu navedene zakonske odredbe, primjenom odredbi čl. 42, čl. 43, čl. 49. st. 1., čl. 50. točka b. i čl. 51. st. 1. točka b. KZ FBiH,


O S U Đ U J E
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE


Na osnovu odredbe čl. 78. KZ FBiH optuženoj S.K. izriče se mjera sigurnosti oduzimanje predmeta - kuhinjskog noža kao sredstva koje je upotrijebljeno prilikom izvršenja kaznenog djela.

Na osnovu odredbe čl. 212. st. 3. ZKP FBiH oštećeni E.H. se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnicu.

Temeljem odredbe čl. 202. st. 1. ZKP FBiH optužena se obvezuje na naknadu troškova kaznenog postupka u iznosu od 300,00 KM, kao i na naknadu troškova paušala u iznosu od 50,00 KM, koje je dužna izmiriti u roku od mjesec dana računajući od dana pravomoćnosti presude.


O B R A Z L O Ž E N J E

Kantonalno tužiteljstvo u _______ podnijelo je optužnicu broj _________ od ______ godine kojom se optuženoj S.K. stavlja na teret da je radnjama opisanim u izreci te optužnice počinila kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz čl. 166. st. 1., u svezi sa čl. 28. KZ FBiH.

Optužena se prilikom izjašnjavanja o krivnji na ročištu održanom u smislu odredbe člana 244. stav 1. ZKP FBiH pred sucem za prethodno saslušanje izjasnila da nije kriva, pa je pretresno vijeće zakazalo glavni pretres na kojem je odlučivalo o krivičnopravnom zahtjevu kantonalnog tužitelja sadržanom u podnesenoj optužnici.

Nakon što je kantonalni tužitelj pročitao optužnicu, u uvodnom izlaganju ukratko je iznio dokaze na kojima zasniva optužbu i najavio da će u toku postupka dokazati krivnju optužene za navedeno krivično djelo. Branitelj optuženog je u svom uvodnom izlaganju također najavio provođenje određenih dokaza kojima će pobiti osnovanost optužnih navoda koji se njegovoj branjenici stavljaju na teret te ukazao da postoje nove činjenice i novi dokazi o tome da optužena nije počinila navedeno krivično djelo.
U dokaznom postupku stranke su izvele svoje dokaze. Tako je kantonalni tužitelj u svojstvu svjedoka saslušao oštećenog E.H., zatim vještaka neuropsihijatara M. dr. Š. i vještaka sudske medicine prof. dr. Z.C., koji su i neposredno saslušavani na glavnom pretresu, a potom i svjedoke Z. dr. I.M., H. dr. I., Š. dr. B., E.B. i E. dr. R. Kao dokazi optužbe pročitani su liječnička dokumentacija za oštećenika E.H. izdata od liječnika specijaliste Specijalističke službe JU Medicinski centar _____ dana _______ godine, dopis PU _______ broj ________ od ________ godine, presuda Općinskog suda _______ broj _______ od ______ godine, izvod iz matične knjige rođenih za mldb. S.H. izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju za optuženu te u nalaz ljekara specijaliste Specijalističke službe JU Medicinski centar _______ od ___________ godine.

Odbrana je također izvela dokaze saslušanjem svjedoka G.K. te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju: nalaz ljekara specijaliste Specijalističke službe JU Medicinski centar _________ od ________ godine te nalaz ljekara specijaliste JU Bolnica ______ od ________ godine.

Sud je svestrano i savjesno cijenio svaki dokaz pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti u smislu odredbe čl. 296. st. 2. ZKP FBiH, nakon čega je utvrdio da je optužena počinila radnje opisane u izreci ove presude te da je time ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz čl. 166. st. 1., u vezi sa čl. 28. KZ FBiH za koje je i proglašena krivom, a iz sljedećih razloga:

Provedenim dokazima je utvrđeno da se inkriminirani događaj dogodio dana ________ godine oko 19,00 sati u blizini motela R.R. općina ________ Optužena i oštećenik su se na lice mjesta dovezli vozilom oštećenika. Po dolasku u blizinu navedenog motela izašli su iz vozila i šetali. Optužena u jednom momentu nagovorila oštećenika da čučne, prišla mu tada s leđa, rekla mu da zažmiri i nagela mu glavu unazad, te ga u tom položaju nožem dužine sječiva 13,5 cm zarezala po vratu potiskujući i vukući sječivo ka unazad i udesno nanijevši mu tako rezne rane prednje strane vrata koja povreda je lake prirode. O ovom događaju su se tokom postupka posebno izjasnili oštećenik E.H. i optužena S.K, iako su u bitnim detaljima događaja njihovi iskazi proturječni. Ove proturječnosti sud je otklonio tako što je vjeru poklonio u najvećoj mjeri iskazu oštećenika a ne optužene. Saslušan u svojstvu svjedoka oštećenik je naveo da je u navedeni motel otišao po prijedlogu optužene, koja je u vrijeme inkriminiranog događaja bila njegova supruga. Po dolasku do motela sa vozilom skrenuo je lijevo i isto zaustavio nakon vožnje od približno jednog kilometra makadamom. Po zaustavljanju vozila izašli su i šetali, zezali se i ništa mu nije bilo sumnjivo jer ga optužena u jednom momentu počela ljubiti po vratu i tepati mu, rekla mu je da čučne jer je visok i ne može ga dohvatiti, skinula mu je rolku s vrata govoreći mu da zažmiri što je on i učinio, glavu je zabacio unazad, optužena ga je i dalje ljubila po vratu, da bi u jednom momentu osjetio mlaz vrućine niz vrat. Kada je otvorio oči ugledao je krv. Kod optužene je vidio nož. Lijevom rukom je uhvatio za oštricu navedenog noža i istu slomio. Optužena se tresla, počela je bježati, potrčao je za njom, sustigao je, pa je ista nakon što je vidjela krv izgubila svijest. Unio je optuženu u vozilo i uputio se prema B. U momentu kada je optužena došla k svijesti pokušala je iskočiti iz vozila iako se u tom trenutku vozilom kretao brzinom većom od 100 km/h, pa u namjeri da je u tome spriječi, udario ju je u obraz od kojeg udarca je ponovno izgubila svijest i nije se budila sve do bolnice. U Domu zdravlja _______ optuženoj i oštećeniku je ukazana liječnička pomoć.

Nasuprotu tome, optužna je u svojem iskazu izjavila da je kritične prilike bila maltretirana od strane oštećenika, da ju je oštećenik verbalno i fizički zlostavljao, da je oštećenika udarila plastičnom vrećicom u kojoj je bio njegov doručak, te da je prilikom tog udarca iz vrećice ispao nož koji je ona uzela. Budući da ju je oštećenik nastavio fizički ugrožavati sa istim je mahala i u jednom momentu oštećenik je rukom uhvatio za oštricu noža i istu slomio. Kritične zgode se isključivo branila. Nije vidjela na koji način je nanesena tjelesna ozljeda oštećeniku u predjelu vrata. U inkriminiranom događaju oštećenik joj je zadao više udaraca.

Ocjenjujući ovako različita kazivanja oštećenika i optužene, sud je kao objektivan i vjerodostojan prihvatio iskaz oštećenika zbog toga što njegov iskaz kao realan potvrđuju i drugi dokazi kako oni subjektivne tako i oni objektivne naravi. Tako, vještak sudske medicine u svom nalazu ističe da je tjelesna ozljeda koju je oštećenik zadobio na prstima lijeve šake nesumnjivo obrambenog karaktera i da je ista nastala u poziciji kada se oštećenik brani u cilju zaštite vlastitog tijela hvatajući oruđe kojim je napadnut. U konkretnom slučaju radi se o napadu nožem dužine sječiva 13,5 cm. Dužinu sječiva potvrđuju podaci iz zapisnika o očevidu PU ______ broj ________ od ________ godine. Vjerodostojnost iskaza oštećenika također proizilazi i iz drugog zaključka vještaka sudske medicine po kojem rezna rana kod oštećenika nije mogla biti nanesena na način kako to u svojoj obrani prezentira optužena. Prema izričitoj tvrdnji vještaka u situaciji gdje se optužena i oštećenik jedno drugom nalaze sučelice i gdje optužena maše nožem, vrh tog noža bi u kontaktu sa tijelom oštećenika izazvao površnu ogrebotinu, odnosno sasvim plitko oštećenje najpovršnijih slojeva kože, a ne kao u konkretnom slučaju reznu ranu koja je očito nastala povlačenjem sječiva noža preko vrata oštećenika. Istaknuti zaključci vještaka sudske medicine obranu optužene u cijelosti pokazuju neuvjerljivim. Oštećenik prilikom svjedočenja ističe da je optuženu nakon inkriminiranog događaja, u vrijeme vožnje od mjesta događaja prema _______ , u jednom momentu jako udario u predjelu lica. Od navedenog udarca optužena je izgubila svijest. Medicinska dokumentacija koja je sadržana u spisu potvrđuje da je kod optužene prilikom liječničkih pregleda verificiran krvni podliv veličine 3x4 cm u predjelu lijeve strane lica, a što je vidljivo iz nalaza Specijalističke ambulante JU Bolnica _______ od ______ godine.

Udarac u predjelu lijeve strane lica u svojoj obrani navodi i optužena uz istodobno isticanje da joj je oštećenik kritične prilike zadao i druge udarce u predjelu glave i trbuha. U obrani je optuženi navela i to da ju je oštećenik čupao za kosu i vukao od mjesta gdje je zadobio tjelesnu ozljedu do vozila. Udarci koje je po navodima optužene u inkriminiranom događaju njoj zadao oštećenik nisu potvrđeni naknadnim liječničkim pregledima. Cjelokupna medicinska dokumentacija vezana za preglede optužene verificira samo postojanje hematoma u predjelu lijeve strane lica. Navedene činjenice dodatno opravdavaju zaključak suda kako je u konkretnom slučaju opravdano pokloniti vjeru iskazu oštećenika a ne iskazu optužene.

Oštećenik je kritične prilike zadobio laku tjelesnu ozljedu u vidu rezne rane prednje strane vrata, te ozljedu trećeg i četvrtog prsta lijeve ruke. Tjelesna ozljeda lijeve šake oštećenika je nastala usljed njegove obrambene radnje. O vrsti i težini tjelesnih ozljeda se izjašnjavao vještak sudske medicine prof.dr. Z.C. iz ______ . Po nalaženju navedenog vještaka, koji je prije davanja nalaza na glavnom pretresu izvršio tjelesni pregled oštećenika, rezna rana je lokalizirana na prednjoj vanjskoj lijevoj strani vrata i ista je postavljena nešto ukoso, prema gore i nazad. Rezna rana u predjelu lijeve šake oštećenika je lokalizirana na dlanskoj strani drugog i trećeg prsta u nivou drugog, odnosno srednjeg članka drugog i trećeg prsta lijeve šake. U konkretnom slučaju se radi o specifičnim ili karakterističnim ozljedama koje opredjeljuju oštricu kao sredstvo za njihovo nanošenje. Obje rezne rane su nastale pritiskom i povlačenjem oštrice nekog mehaničkog oruđa tipa noža ili nožu sličnog sredstva, a nije sporno da je u inkriminiranom događaju upotrijebljen nož.

Na osnovu svega navedenog ovaj sud je nije mogao prihvatiti tvrdnju branitelja optužene da izvedeni dokazi nisu potvrdili kaznenu odgovornost njegove branjenice. U navedenom pravcu branitelj je posebice isticao da kod optužene nedostaje motiv za počinjenje kaznenog djela za koje se tereti. Kada je u pitanju kazneno djelo za koje je optuženica oglašena krivom motiv nije potrebno utvrđivati. Za razliku od kvalificiranih oblika ubojstva, kod osnovnog oblika tog kaznenog djela motiv nije njegovo zakonsko obilježje. Ponašanje oštećenika kritične prilike ne ukazuje da on poduzima bilo kakve radnje prema optuženoj, a pogotovo ne radnje usmjerene u pravcu povređivanja optužene. Da je želio, oštećenik je mogao optuženu ostaviti u bezsvjesnom stanju na lokalitetu gdje se inkriminirani događaj desio i na taj način realizirati cilj koji je, po ocjeni obrane, imao. Oštećenik se ponaša upravo suprotno. Dokazi izvedeni u toku kaznenog postupka potvrđuju da je oštećenik nakon što je optužena izgubila svijest, istu odvezao do Doma zdravlja u _______ gdje joj je pružena liječnička pomoć. Izvedeni dokazi ne potvrđuju ni ocjenu branitelja da se optužena kritične prilike isključivo branila. Nije dokazano postojanje napada oštećenika prema optuženoj i radnje koje optužena poduzima nisu poduzete u nužnoj obrani.

Inkriminirane radnje optužene poduzete su s direktnim umišljajem. Oštećeniku je kritične prilike nanesena tjelesna ozljeda u predjelu vrata gdje su smješteni vitalni organi. Vještak sudske medicine prilikom iznošenja nalaza i mišljenja, odnosno usmenog pojašnjenja datog nalaza na glavnom pretresu, navodi da ozlijeđeni dio vrata u sebi sadrži i velike krvne sudove te važne vratne organe. Ozljeđivanje navedenih organa je realno moglo dovesti do smrtnog ishoda kod ozljeđene osobe. Optužena je svjesna radnje koju poduzima, istu hoće kao svoju, odnosno hoće posljedicu poduzete radnje. U konkretnom slučaju se radi o tzv. izravnom, direktnom umišljaju. Tokom postupka je na okolnost uračunljivosti optužene provedeno neuropsihijatrijsko vještačenje koje je obavio stalni sudski vještak M. dr. Š. Prema nalazu navedenog vještaka, koji nalaz ovaj sud u cijelosti prihvaća, kod optužene nije utvrđeno prisustvo trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, odnosno stanje zaostalog duševnog razvoja. U vrijeme izvršenja kaznenog djela optužena je postupala u stanju smanjene uračunljivosti koja ne seže do bitnog stupnja, a stanje smanjene uračunljivosti vještak povezuje sa postojanjem nagomilanog afektivno-negativnog odnosa optužene prema oštećeniku gdje je afektivno stanje smanjilo mogućnost njenog racionalnog ponašanja.

Za kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz čl. 166. st. 1. u svezi sa čl. 28. KZ F BiH, za koje je optužena proglašena krivom, zaprijećena je kazna zatvora od najmanje pet godina. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kaznenopravne sankcije odnosno kazne sud je uzeo u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti predmetnoga slučaja koje se odnose na učinjeno kazneno djelo i počinitelja. Prije svega, uzeo je da je djelo ostalo u pokušaju. Pri počinjenju djela optužena nije pokazala posebnu upornost usmjerenu u pravcu dovršenja kaznenog djela. Prema izvodu iz kaznene evidencije optužena ranije nije kažnjavana. Radi se o mlađoj punoljetnoj osobi koja u vrijeme izvršenja kaznenog djela nije imala navršenu 21 godinu života. Razvedena je i majka jednog mldb. dijeteta. Kazneno djelo za koje je proglašena krivom počinila je u stanju smanjene uračunljivosti. Kako pri tom na strani optužene nije našao posebnih otežavajućih okolnosti, ovaj sud je primjenom pravila o ublažavanju kazne temeljem odredbe čl. 50. tačka b. i čl. 51. st. 1. tačka b. KZ FBiH, ali i zbog navedenih olakšavajućih okolnosti došao do zaključka da se u konkretnom slučaju i sa ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Zbog toga je sud optuženoj za navedeno kazneno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, nalazeći da je i kazna zatvora u navedenom trajanju primjerena i adekvatna prirodi i težini počinjenoga kaznenog djela, jačini povrede zaštićenog dobra, stupnju krivnje optužene te posebno okolnostima pod kojima je djelo počinjeno, kao i to da se i s takvom kaznom zatvora u konkretnom slučaju može postići kako posebna tako i opća svrha kažnjavanja.

Na osnovu odredbe čl. 78. KZ FBiH optuženoj S.K. izriče se mjera sigurnosti oduzimanje predmeta - kuhinjskog noža kao sredstva koje je upotrijebljeno prilikom izvršenja kaznenog djela.

Na osnovu odredbe čl. 212. st. 3. ZKP FBiH oštećeni E.H. se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnicu jer podaci u krivičnom postupku ne pružaju pouzdanu osnovu kako za potpuno tako ni za djelimično presuđenje njegova zahtjeva.

Sud je na osnovu odredbe čl. 202. st. 1. ZKP-a FBiH, nakon što ju je proglasio krivim, obavezao optuženu na snošenje troškova krivičnog postupka u ukupnom iznosu od 350,00 KM, koji se sastoje od 300 KM kao iznosa isplaćenog vještacima i sudskog paušala u iznosu od 50,00 KM. Navedene troškove optužena je dužna izmiriti u roku od mjesec dana računajući od dana pravomoćnosti presude. Sud je, naime, utvrdio da je optužena u mogućnosti platiti navedeni iznos troškova postupka jer je dobroga imovnog stanja.

Na osnovu svega izloženog, ovaj sud je cijeneći i sve druge izvedene dokaze, odlučio kao u izreci presude.


Zapisničar Predsjednik vijeća:




POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH Sarajevo u roku od 15 dana računajući od dana prijema presude. Oštećeni žalbu može izjaviti zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu i troškovima krivičnog postupka. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka putem ovoga suda.



Izvor: http://www.medijator-prnjavorac.com

Prijedlog za izvršenje Dostavljam uz pri[…]

U R E D B U O USLOV1MAI NAČINU POLAGANJA STRUČNO[…]

Uredba O NAČINU FINANSIRANJA I UPRAVLJANJA GARANC[…]

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem o[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja