BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
#4497
Član 278. stav (2) i član 394. Zakona o obligacionim odnosima



NAKNADA ŠTETE ZBOG GUBITKA VRIJEDNOSTI DOMAĆEG NOVCA NIJE ŠTETA KOJA SE NADOKNAĐUJE PO ODREDBI ČLANA 278. STAV (2) ZOO. NAČELO MONETARNOG NOMINALIZMA IZ ČLANA 394. ZOO ISKLJUČUJE ODGOVORNOST ZA GUBITAK VRIJEDNOSTI DOMAĆEG NOVCA KROZ VRIJEME TRAJANJA DOCNJE U IZVRŠENJU JER POSTOJANJE TAKVE ŠTETE NE PROIZILAZI IZ SAME ČINJENICE OBEZVRJEĐENJA NOVCA.

Iz obrazloženja:

Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete kao razlike do potpune naknade, za koju revident tvrdi da je pretrpio zbog gubitka vrijednosti domaćeg novca kroz vrijeme za koje je tuženi zakasnio s ispunjenjem svoje novčane obaveze. U postupku je utvrđeno da je presudom Osnovnog suda u Mostaru broj P-1493/89 od 29.1.1990. godine tuženi obavezan da tužitelju isplati materijalnu štetu u iznosu od 55.821,67 Yu dinara sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.925,97 Yu dinara. Po izjavljenoj žalbi tužitelja, Kantonalni sud u Mostaru je presudom broj Gž-327/99 od 27.1.2000. godine žalbu odbio i prvostepenu presudu potvrdio. U postupku prinudnog izvršenja, dozvoljenog rješenjem Osnovnog suda u Mostaru broj I-3517/00 od 12.10.2000. godine, nakon finansijskog vještačenja zbog promjene novca kao sredstva plaćanja, izvršene konverzije i denominacije, tužitelju je po pravosnažnoj presudi isplaćen iznos od 0,02 KM na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom, te troškovi izvršnog postupka od 95,00 KM. Tužitelj i u reviziji smatra da mu pripada naknada štete u iznosu od 34.199,52 KM i to u vidu glavnog duga iznos od 8.650,52 KM i kapitalizirana kamata od 25.549,00 KM na osnovu odredbe iz člana 278. stav (2) Zakona o obligacionim odnosima (dalje ZOO) jer tuženi svojom krivicom nije postupio po pravosnažnoj presudi, a da je taj iznos primio, isti bi oročio i dobijao kamatu kao izmaklu korist. Drugostepeni sud je na utvrđeno činjenično stanje od strane prvostepenog suda pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelja odbio sa postavljenim tužbenim zahtjevom. Zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog gubitka vrijednosti domaćeg novca nema osnova u odredbi člana 278. stav (2) ZOO, prema kojoj ako je šteta koju je povjerilac pretrpio zbog dužnikovog zadocnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete. Po tumačenju ovog suda, iz sadržaja člana 278. stav (2) ZOO proizilazi da to zakonsko određenje ima u vidu samo štetu koju je povjerilac pretrpio do donošenja presude broj P-1493/89 od 29.1.1990. godine. Ovo iz razloga što je tom presudom definitivno uređen sporni pravni odnos, pa kada je po zahtjevu tužitelja kao oštećenog umjesto uspostave prijašnjeg stanja po članu 185. stav (1) ZOO dosuđena naknada u novcu po članu 185. stav (4) ZOO, pravo oštećenog nastavlja da egzistira i kao potpuno određena novčana tražbina iz koje on može crpiti samo pravo na zateznu kamatu, onako kako je presudom određeno, a ne i pravo na revalorizaciju dosuđenog iznosa kako traži tužitelja. Naknada štete zbog gubitka vrijednosti domaćeg novca nije, dakle, šteta koja se nadoknađuje po odredbi člana 278. stav (2) ZOO, niti šteta koja ima svoj osnov u bilo kojoj drugoj normi materijalnog prava. Načelo monetarnog nominalizma iz člana 394. ZOO isključuje odgovornost tuženog za gubitak vrijednosti domaće novca kroz vrijeme trajanja docnje u izvršenju, jer postojanje takve štete ne proizilazi iz same činjenice obezvrjeđenja novca.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 062571 18 Rev od 8.1.2019. godine)

Službene novine Federacije BiH, broj 59/21 Na osno[…]

Službene novine Federacije BiH, broj 59/21 Na osno[…]

Postovani, Aplicirala sam na javni konkurs MUP-a […]

SIC - Sociedade Independente de Comunicaç&a[…]