BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#224
UZROČNA (KAUZALNA) VEZA RADNJE I POSLJEDICE

Utvrđivanje uzročne veze u konkretnom slučaju je činjenično pitanje i rješava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja.
U praksi, najčešći slučajevi su da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene posljedice, tako da je uzročna veza nesumnjiva. Npr. učinilac puca iz vatrenog oružja u grudi žrtve u predio srca, što dovede do smrti. Tu je očigledno da postoji uzročna veza između radnje učinioca i nastale posljedice.
Međutim, mogući su slučajevi da se između ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedan ili više događaja kod uslova nastanka posljedice. npr. učinilac tjelesno povrijedi žrtvu, a kasnije se ispostavi da je žrtva bolovala od hemofilije ili učinilac povrijedi žrtvu, a B lice žrtvi zavije ranu septičkim zavojem, pa se rana inficira i žrtva umre. U tom slučaju postavlja se pitanje da li došlo do prekida uzročne veze između prvobitne radnje izvršioca i nastupjele posljedice.
Kod spornih slučajeva naša pravna teorija i sudska praksa prihvaćaju teoriju ekvivalencije (jednake vrijednosti). Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. To znači da se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. Po ovoj teoriji, uzročnost će postojati i u slučaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se nadovezuju na radnju učinioca, Ako je ljudska radnja ušla u uzročni lanac koji je doveo do posljedice – mora se uzeti da je ona uzrok posljedice, bez obzira u kojem stepenu je doprinjela proizviođenju posljedice. U slučaju prekida uzročnosti, učinilac odgovara samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida uzročne veze. npr. učinilac je oštećenom nanio tjelesne povrede, nakon toga ga vozilom vozi u bolnicu, u toku vožnje dođe do udesa krivicom drugog vozača, usljed čega oštećeni pogine. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzročnosti pa će prvobitni učinilac krivično odgovararati za nanošenje tjelesnih povreda oštećenom, a drugi vozač za krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja kvalikfikovano smrtnom posljedicom. Drugi primjer: provalnik je provalio u tuđu kuću, zatiče oštećenog i nanese mu teške tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj više ne može da vlada sobom, oduzima stvar i odlazi. Nakon toga dolazi do požara i čovjek pogine. Učinilac će odgovarati za krajnju posljedicu, jer nije došlo do prekida uzročnosti, jer je čovjeka doveo u stanje da ne može da se spasi sam.

http://www.epravo.ba

Postovani, Aplicirala sam na javni konkurs MUP-a […]

SIC - Sociedade Independente de Comunicaç&a[…]

Pravilnik o CEMT dozvolama 2021

Službeni glasnik BiH, broj 46/21 Na osnovu člana 2[…]

Vlasnik sam stambenog objekta koji se nalazi blizu[…]