BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Nekretnine, vlasništvo, posjed, stanovi, kuće, imovina, stvari pokretne i nepokretne
#4170
UTVRĐIVANjE PRAVA SVOJINE NA NEPOKRETNOSTIMA KOJE PREDSTAVLjAJU JAVNO DOBRO
Zakon o stvarnim pravima

član 7 stav 2

Kako je u upravnom postupku nesporno utvrđeno da predmetne nepokretnosti predstavljaju ulicu (javno dobro) isključena je mogućnost da se na istim utvrđuje pravo svojine u korist bilo kog fizičkog ili pravnog lica.

Obrazloženje:

"Pravilno je pobijanom presudom odbijena tužba podnesena protiv osporenog akta tužene od 14.10.2016. godine, uz iznošenje valjanih i argumentovanih razloga od strane nižestepenog suda koje tužilac nije doveo u sumnju navodima zahtjeva.

Podnesenim zahtjevom tužilac ne spori utvrđenja tužene koja je podržao nižestepeni sud, da predmetne nepokretnosti koje se u zemljišnoj knjizi vode kao društvena svojina, pravo korišćenja Stambenog preduzeća B., a u katastarskom operatu kao posjed Javnih i nekategorisanih puteva, u naravi čine Ulicu R. V. koja na terenu ulazi u sastav ulice B. V. Ž. M., što je iz priloženih isprava koje se zatiču u spisu, identifikacijom nepokretnosti, utvrdio vještak geodetske struke u nalazu i mišljenju iznesenom na raspravi održanoj dana 06.07.2016. godine kojem tužilac nije prigovorio.

U takvoj situaciji kada je u upravnom postupku nesporno utvrđeno da predmetne nepokretnosti predstavljaju ulicu (javno dobro) isključena je mogućnost da se na istim utvrđuje pravo svojine u korist bilo kog fizičkog ili pravnog lica, pa i Grada B. primjenom odredbe člana 324. i 326. Zakona o stvarnim pravima, na kojima se konkretni zahtjev zasniva, što je pravilno zaključio nižestepeni sud. Ovo stoga što odredba člana 7. stav 1. Zakona o stvarnim pravima propisuje da nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizičkog ili pravnog lica pojedinačno, nego su na upotrebi svima podjednakim uslovima, kao što su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru, dok stav 2. propisuje da su javna dobra stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo.

Tužilac u zahtjevu ne spori sadržaj navedene zakonske odredbe koju su u rješavanju primijenili organi uprave, a podržao nižestepeni sud, nego se samo poziva na drugačiji pravni stav iznesen u presudi istog suda broj... od 28.06.2016. godine. Ta presuda nije predmet preispitivanja od strane ovog suda, pa ni navod tužioca na okolnost različitih stavova nižestepenog suda ne može biti od uticaja na zakonitost pobijane presude. U tom pravcu treba dodati da ovaj (Vrhovni) sud nema mogućnost da utiče na različite stavove u odlukama pojedinih okružnih sudova, jer svaki sud odlučuje u granicama zakona i na osnovu činjeničnog stanja u konkretnom predmetu, već samo može da povodom izjavljenog zahtjeva vrši ujednačavanje sudske prakse i da na taj način obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona, shodno ovlašćenju iz odredbe člana 123. Ustava Republike Srpske.

Kod takvog stanja stvari, po ocjeni ovog suda, u pobijanoj presudi nisu ostvareni razlozi nezakonitosti predviđeni odredbom člana 35. stav 2. ZUS, pa se zahtjev tužioca za njeno vanredno preispitivanje odbija, na osnovu odredbe člana 40. stav 1. istog zakona."



(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 019721 17 Uvp od 22.5.2019. godine)

U redu. Hvala na odgovoru.

Grubnyk v. Ukraine

Grubnyk v. Ukraine Povreda člana 5. st. 1 EK; N[…]

Ragı Zarakol v. Turkey

Ragı Zarakol v. Turkey Povreda člana 5. EK […]

Kotilainen i drugi protiv Finske Nema povrede[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja