BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#237
UMIŠLJAJ (DOLUS)

Član 37. KZ F BiH - Umišljaj:
(1) Krivično se djelo može učiniti s direktnim ili eventualnim umišljajem.
(2) Učinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo učinjenje.
(3) Učinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Postoje dva oblika umišljaja direktni i eventualni:
1. direktni umišljaj (dolus directus) - postoji kad je učinioc bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje;
2. eventualni umišljaj (dolus eventualis) - postoji kad je kod učinioca postojala svjest da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje.
Kod oba oblika umišljaja svjesna komponenta je podudarna. To znači da je kod obadvije vrste umišljaja djelo obuhvaćeno svjestu učinioca.
Razlika između ovih vrsta umišljaja javlja se u sveri volje. Tako se kod direktnog umišljaja volja učinioca manifestuje u htijenju, tj. on hoće da učini djelo. Nasuprot tome, kod eventualnog umišljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice. Obično se kaže da se kod eventualnog umišljaja učinilac ponaša u skladu sa tzv. frankovom formulom tj. učinlac se ponaša u pravcu ako nešto bude tj. ako dođe do djela neka dođe. Praktički značaj razlikovanja direktnog i eventualnog umišljaja dolazi do izražaja, kod odmjeravanja kazne.
U praksi direktni i eventualni umišljaj se cijeni prema okolnostima slučaja – sve okolnosti se uzimaju i na osnovu toga cijeni da li je učinjeno djelo u direktnom umišljaju npr. čovjek puca iz vatrenog oružja sa 4-5m i počini ubistvo sa to diretknim umišljajem jer je svjesno ciljao u vitalne organe čovjeka. U istoj situaciji ako bi on promašio, onda ćemo to cijeniti kao pokušaj kriv. djela ubistva, ako posljedica nije natupila jer je neispravno oružje, i sl. Ako je u istim okolnostima učinilac gađao u noge i došlo je do povređivanje onda ne možemo reći da je sa umišljajem išao na lišenje života.
Predumišljaj predstavlja dugotrajno stvaranje odluke za izvršenje krivičnog djela i postoji u slučajevima kada je učinilac u dužem vremenskom periodu pripremao izvršenje djela, dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmišljanja.

Naš zakon ne poznaje predumišljaj. Unatoč tome, postojanje predumišljaja odraziće se na odmjeravanje kazne, jer je stepen krivice takvog učinioca veći, budući da je imao mogućnost i vrijeme da uvidi štetnost vlastitog budućeg ponašanja, te odustane od izvršenja krivičnog djela. Međutim, on se ponašao baš suprotno, iskazujući upornost u svojoj zamisli.


http://www.epravo.ba
Imenovanje za sekretara SO

Sve zavisi od vašeg trenutnog poslodavca. K[…]

Şık v. Turkey

Şık v. Turkey (No. 2) (br. 36493/17), 24.11.20[…]

Bardali vs Switzerland

Bardali v. Switzerland (br. 31623/17), 24.11.2020.[…]

RAZVOD BRAKA u BiH

Nema načina da dođe do neke prevare. Šta se[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja