BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Državljanstva, boravišta, udruge, lokacijske, građevinske i ine dozvole, povrat nacionalizirane imovine, komunalne naknade ...
#3934
Član 36. stav 1. i 2. i član 39. Zakona o upravnim sporovima

U PRESUDI SE MORAJU OCIJENITI SVI NAVODI TUŽBE I DATI JASNI RAZLOZI ZBOG KOJIH SUD NALAZI DA SU NAVODI TUŽBE OSNOVANI ILI NEOSNOVANI.


Iz obrazloženja:

Presudom Kantonalnog suda u Bihaću broj: 01 0 U 006309 11 U od 22.08.2013. godine, odbijena je kao neosnovana tužba tužitelja, podnesena protiv rješenja tuženog organa, broj i datum navedeni u uvodu ove presude, kojim je odbijena kao neosnovana njihova žalba izjavljena protiv rješenja Općinskog načelnika Općine ... broj: .. od ... godine. Tim prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za priznanje prava vlasništva na uzurpiranom zemljištu označenom po starom premjeru kao k.č. ... oranica površine ... m2, uknjiženom u zk. ul. br. ... KO ... (tačka 1. dispozitiva); tužitelju kao uzurpantu naloženo da narednog dana od dana konačnosti ovog rješenja napusti uzurpirano zemljište opisano u tački
1. (tačka 2. dispozitiva), kao i da će se ovo rješenje izvršiti prinudnim putem ukoliko uzurpant u datom roku ne izvrši naznačenu obavezu (tačka 3. dispozitiva).
Zahtjevom za vanredno preispitivanje sudske odluke tužitelj je osporio zakonitost navedene presude prvostepenog suda zbog povrede federalnog zakona i povrede federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari, navodeći da su upravni organi i prvostepeni sud odlučivali izvan zahtjeva stranke i da su dio njegove nekretnine pretvorili u državno vlasništvo, pa ukoliko prvostepena presuda ne bi bila ukinuta, a rješenje upravnog organa provedeno, on bi bio deposjediran sa zemljišta čiji je suvlasnik sa dijelom od 1/4. Predložio je da se njegov zahtjev uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
U odgovoru na zahtjev tuženi je predložio da se zahtjev odbije kao neosnovan.
Sud je na osnovu člana 45. Zakona o upravnim sporovima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 9/05) ispitao zakonitost pobijane presude u granicama zahtjeva i povrede propisa iz člana 41. stav 2. tog Zakona, pa je odlučio kao u izreci presude iz sljedećih razloga:
Prvostepeni sud je prilikom odlučivanja presudom odbio tužbu tužitelja kao neosnovanu na osnovu odredaba člana 36. stav 1. i 2. Zakona o upravnim sporovima. U obrazloženju pobijane presude prvostepeni sud obrazlaže da su određeni navodi iz tužbe neosnovani, a pored toga istovremeno navodi i koji navodi tužbe su osnovani i konačno zaključuje da je tužba tužitelja neosnovana, zbog čega je istu odbio, jer je osporeno rješenje pravilno i zakonito.
Ovaj sud nalazi da je pobijana presuda donesena uz povredu odredaba Zakona o upravnim sporovima, a iz razloga što se iz sadržaja izreke i obrazloženja pobijane presude ne može utvrditi zbog čega je donesena ovakva odluka suda koja je kontradiktorna obrazloženju. Ukoliko je prvostepeni sud našao da su neki tužbeni navodi osnovani, a drugi nisu, tužbu nije mogao odbiti kao neosnovanu, pogotovo ne bez jasnog obrazloženja zbog čega je to učinio. Prvostepeni sud je odlučio da tužbu odbije kao neosnovanu primjenom člana 36. stav 1. i 2. Zakona o upravnim sporovima, na koje odredbe se pozvao u svojoj presudi, a u skladu sa odredbom člana 39. stav 1. istog Zakona u presudi je morao cijeniti sve navode tužbe i dati jasne razloge zbog kojih nalazi da su navodi tužbe neosnovani odnosno osnovani, a to znači da se u presudi o svakom tužbenom navodu daje ocjena njegove činjenične ili pravne osnovanosti, tako da bude jasno zašto je određen navod iz tužbe usvojen ili ne. Međutim, iz obrazloženja pobijane presude proizilazi da je prvostepeni sud ocijenio da su pojedini navodi tužbe, koji se odnose na primjenu materijalnog prava i utvrđeno činjenično stanje, osnovani, a pojedini neosnovani, iz čega bi proizilazilo da je tužba osnovana samo djelimično u kom slučaju bi izrekom presude upravni akt trebalo poništiti samo u dijelu u kome ga je sud ocijenio nezakonitim, a u odnosu na dio za koji ocijeni da je upravni akt zakonit, odbiti tužbu kao neosnovanu. U odnosu na bitne navode iz tužbe presuda ne sadrži valjano obrazloženje zbog čega se njena zakonitost na pouzdan način ne može ispitati. Postupajući na prednji način prvostepeni sud je svoju odluku učinio nejasnom, i bez jasnih razloga o tužbenim navodima, što je suprotno pravilima postupka u upravnom sporu.



Iz navedenih razloga, ovaj sud je na osnovu člana 46. stav 2. Zakona o upravnim sporovima odlučio kao u izreci ove presude, da bi u ponovnom postupku prvostepeni sud u skladu sa zakonom i primjedbama ovog suda dao određenu i jasnu ocjenu navoda tužbe i tek nakon takve pravilne ocjene u obrazloženju presude, donio pravilnu i zakonitu odluku.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj: 01 0 U 006309 14 Uvp od 10.06.2016. godine)
Grubnyk v. Ukraine

Grubnyk v. Ukraine Povreda člana 5. st. 1 EK; N[…]

Ragı Zarakol v. Turkey

Ragı Zarakol v. Turkey Povreda člana 5. EK […]

Kotilainen i drugi protiv Finske Nema povrede[…]

Aggerholm vs. Denmark

Aggerholm vs. Denmark (br. 45439/18), 15.9.2020. […]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja