BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#254
PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO

Član 55. KZ FBiH - Produženo krivično djelo:
(1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivičnih djela neće se primijeniti kad učinitelj učini produženo krivično djelo.
(2) Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinitelj s namjerom učinio više istih ili istovrsnih kriv. djela koja, s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kad se radi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.

Produženo krivično djelo je oblik prividnog realnog sticaja.
Produženo krivično djelo je - krivičnopravna konstrukcija koja postoji kada je učinilac u vremenskom kontinuitetu s umišljajem učinio više istih ili istorodnih krivičnih djela koja se, zbog okolnosti koje ih povezuju u jednu krivičnopravnu cjelinu, (način izvršenja, njihovu vremensku povezanost i dr. okolnosti) krivičnopravno kvalifikuju kao jedno krivično djelo.

Za postojanje i primjenu ove konstrukcije zakon zahtijeva nekoliko uslova koji se pojavljuju kao konstitutivni elementi produženog krivičnog djela:
1) da je učinilac učinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela.
2) vremenski kontinuitet ili međusobna vremenska povezanost svih učinjenih djela.
3) krivična djela koja ulaze u sastav produženog krivičnog djela treba da su vršena na isti ili približno sličan način.
4) kod određenih krivičnih dijela nužno je i postojanje i tzv. varijabilnih faktora.

1. da je učinilac učinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela.
To znači da u sastav produženog krivičnog djela mogu da uđu kako ista krivična djela tako i različiti vidovi ili oblici jednog krivičnog djela. Djela su ista onda kada se radi o djelima iz istog zakonskog opisa, odn. kako zakon navodi istih zakonskih obilježja, npr. više pronevjera, prevara, krađa i sl. O istovrsnim krivičnim djelima uglavnom se radi kada je učinilac izvršio jedno kriv. djelo u njegovim različitim vidovima ili oblicima: osnovnom, kvalifikovanom ili privilegovanom, npr. obična krađa, sitna krađe i teška krađa. To mogu biti svršena i pokušana krivična djela kao i kažnjive pripremne radnje istog kriv. djela. Za postojanje istovrsnosti kriv. djela nije dovoljno da djela potiču iz iste zakonske grupe odn. da su upravljena protiv istog zaštićenog dobra, pa tako nema istovrsnosti odn. produženog krivičnog djela ako je učinilac učinio djelo utaje, prevare, krađe i sl. Produženo kriv. djelo nije moguće ni kod onih djela kod kojih je zbog njihove prirode ova konstrukcija isključena, kao što su ubistva, silovanja ili razbojništva koja se čine prema različitim licima, itd.
2. vremenski kontinuitet ili međusobna vremenska povezanost svih učinjenih djela.
Kada će ovaj uslov biti ispunjen faktičko je pitanje. Vremenski interval između učinjenih djela nije moguće unaprijed odrediti jer to zavisi od prirode djela i načina i uslova njihovog vršenja. Ne zahtijeva se da su radnje uslijedile jedna iza druge, ali isto tako ne može se raditi o prevelikim razmacima koji bi ukazivali da je učinilac prekinuo činjenje djela. Ti razmaci nekada mogu biti i duži ako je vršenje djela vezano za uslove koji postoje samo u određenim vremenskim intervalima npr. kod poreske utaje, jer je riječ o djelu koje se može učiniti samo nekoliko puta ili čak samo jednom u toku godine (što zavisi od poreskih propisa).
3. krivična djela koja ulaze u sastav produženog krivičnog djela treba da su vršena na isti ili približno sličan način.
Konstrukcija produženog krivičnog djela neće postojati ako su neka djela izvršena činjenjem a druga nečinjenjem.
4. kod određenih krivičnih dijela nužno je i postojanje i tzv. varijabilnih faktora.
- Prisustvo ovih elemenata za postojanje produženog krivičnog djela uvijek nije neophodno, ali ako postoje i ovi dopunski povezujući elementi, tim prije će postojati ova konstrukcija npr. prostorna povezanost djela odn. dobara prema kojima su djela vršena (npr. krađe su vršene iz automobila na istom parkiralištu, iz kuća u istom naselju, ili obijanjem kioska u istom dijelu grada), isti krajnji cilj izvršenja djela, korišćenje iste prilike, itd.
- Međutim, neki od ovih elemenata nekada moraju postojati da bi se mogla primijeniti konstrukcija produženog krivičnog djela. Tako npr. isti identitet oštećenog mora postojati kod svih krivičnih djela protiv ličnih dobara, dok kod drugih on nije obavezan, pa će ova konstrukcija postojati ako su djelom krađe, prevare itd. oštećena različita fizička ili pravna lica (npr. učinilac koji je naručio robu od više preduzeća koju nije namjeravao platiti, ili učinilac koji je izvršio provalu u radnje koje pripadaju različitim licima, i sl.).
Za subjektivnu stranu konstrukcije produženog krivičnog djela relevantan je samo umišljaj, ili tzv. jedinstveni umišljaj.

Za produženo krivično djelo se izriče kazna kao za jedno djelo, i to:
- kada produženo krivično djelo čine ista odnosno krivična djela istih zakonskih obilježja - kazna se izriče na osnovu pripisane kazne za jedno od tih djela,
- a ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima - sud će izabrati vrstu i mjeru kazne za najteže od tih djela.

U praktičnom smislu, kod produženog krivičnog djela, sve pojedinačne krivičnopravne radnje gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni djelovi. Tako nastala nova jedinstvena pravna cjelina pravno se kvalifikuje po najtežoj radnji i po njoj izriče jedna kazna.
Npr. osumnjičeni je učinio u produženju krivično djelo sitne krađe, obične krađe i teške krađe u određenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. Ovdje su ispunjeni svi uslovi za postojanje produženog krivičnog djela. Sve ove pojedinačne radnje moraju biti sadržane u optužnici i presudi, međutim, one će se pravno kvalifikovati kao jedno krivično djelo teške krađe i za to djelo će se izreći jedna kazna. Na ovaj način radnje koje predstavljaju krivično djelo krađe i sitne krađe uklopljene su u kriv. djelo teške krađe i time su izgubile svoju pravnu samostalnost.

Kod krivičnih djela koja su usmjerena protiv nekog ličnog dobra čovjeka, npr. život, tjelesni integritet, dostojanstvo ličnosti i sl. ne može se raditi o produženom djelu, već o sticaju krivičnih djela iz razloga što svaka fizička osoba uživa samostalnu i potpunu krivičnopravnu zaštitu. npr. ako učinilac u određ. vremenskom intervalu dva ili više puta tjelesno povrijedi isto lice, radiće se o produženom kriv. djelu, međutim, ako su povrijeđena različita lica, radiće se o sticaju kriv. djela.

Kod produženih krivičnih djela zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa izvršenjem poslednje radnje koja ulazi u sastav produženog djela. U slučaju da se nakon presuđenja otkriju nove radnje, postojala bi mogućnost ponavljanja krivičnog postupka. Ako se pak u toku suđenja utvrdi da neke radnje iz sastava produženog djela nisu dokazane, one će se jednostavno ispustiti iz opisa. Dakle, neće se donositi za te radnje oslobađajuća presuda kao u slučaju sticaja.

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ZAŠTITI I POSTUPA[…]

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FAKTORINGU F[…]

RAZVOD BRAKA u BiH

Postovani...u braku sam 12 godina i zelio bih poni[…]

Felix Guţu protiv Moldavije i Pasquini protiv Sa[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja