BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
#4567
Pretpostavke za izručenje - obostrana kažnjivost

Član 34. tačka d) Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 53/2009 i 58/2013);

Prilikom ispitivanja uslova obostrane kažnjivosti, kao generalnog načela međunarodne pravne pomoći, potrebno je voditi računa o intenciji uopšte postojanja istog, a to je da li je određena vrsta ponašanja/događaja uopšte inkriminisana/protivpravna po pravu obje države – moliteljice i zamoljene države, s obzirom na to da se ponekad radi i o potpuno različitim tradicijama i pravnim sistemima na kojima države počivaju, a ne da se zahtijeva procjena svakog bitnog elementa bića krivičnog djela ponaosob.



Iz obrazloženja:

Naime, Apelaciono vijeće također podsjeća da je prilikom ispitivanja ovog uslova kod pružanja međunarodne pravne pomoći, potrebno voditi računa o intenciji uopšte postojanja istog, što zasigurno nije većinsko onemogućavanje ispunjavanja takvog uslova, a do čega bi došlo, ukoliko bi se isti uslov restriktivno tumačio kako to odbrana potraživane u konkretnom predmetu čini. Dakle, uslov obostrane kažnjivosti je zasigurno ispunjen kada činjenični opis djela koje je predmetom zatražene ekstradicije ima elemente protivpravnosti kroz krivični zakon/zakone zamoljene države, u bilo kom obliku, bez da je neophodno da se radi o identičnim bitnim obilježjima. Iako je i prvostepeni sud ukazao da institut obostrane kažnjivosti nije isto što i identitet norme, ovo Vijeće na isto također podsjeća, ukazujući da je suština obostrane kažnjivosti upravo u domenu uopšte protivpravnosti određenog ponašanja,


što je daleko od zahtjeva da se traži procjena svakog bitnog elementa bića krivičnog djela ponaosob. Dakle, radi se o tome da je potrebno isključiti mogućnost izručenja kada se određena vrsta ponašanja/događaja ne smatra inkriminisanim/protivpravnim po pravu obje države – moliteljica i zamoljena država, obzirom da se ponekad radi i po potpuno različitim tradicijama i pravnim sistemima na kojima države počivaju. Ali takav institut se ne bi smio zloupotrebljavati na način da se ide do krajnjih granica preispitivanja, odnosno preko postavljenog praga, koji je, kako je to navedeno, u domenu obostrane kažnjivosti, protivpravnosti, a ne identiteta svakog obilježja krivičnog djela ponaosob.

(Rješenje vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 3 K 036157 20 Kž od 25.09.2020. godine)

https://anwalt-bih.de

Službene novine Federacije BiH, broj 96/21 Ustavni[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL P[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL P[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL […]