BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#394
POZIV ZA SASLUŠANJE SVJEDOKA

Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima.
­ Poziv za svjedočenje dostavlja tužilac, odnosno sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navršila šesnaest godina života vrši se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
­ Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
­ Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda sud može izreći novčanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje. Naredbu za dovođenje svjedoka izvršava sudska policija. Izuzetno, naredbu može izdati i tužilac ukoliko uredno pozvani svjedok ne dođe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
­ Ukoliko svjedok odbije da svjedoči, sud može, na prijedlog tužioca, donijeti rješenje o kažnjavanju svjedoka novčanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja ne zadržava izvršenje.
­ O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna svjedoku odlučuje vanraspravno vijeće.
OSOBE KOJE NE MOGU BITI SASLUŠANE KAO SVJEDOCI*
Ne može se saslušati kao svjedok:
a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti,
b) branilac osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca,
c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, liječnik, babica i dr.), osim ako je oslobođena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne,
d) maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti.

OSOBE KOJE MOGU ODBITI SVJEDOČENJE*
- Svjedočenje mogu odbiti:
a) bračni, odn. vanbračni drug osumnjičenog, odn. optuženog,
b) roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog, odn. optuženog,
- Organ koji vodi postupak dužan je da navedene osobe, prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos prema osumnjičenom, odn. optuženom upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.
- Osoba koja može odbiti svjedočenje prema jednom od osumnjičenih, odn. optuženih može odbiti svjedočenje i prema ostalim osumnjičenim, odn. optuženim ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne može ograničiti samo na ostale osumnjičene.
- Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje ili je saslušana osoba koja nije upozorena da može odbiti svjedočenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.

PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA*
- Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. Ovo se zasniva na principu da „niko nije dužan da pruža dokaze protiv sebe“ (Nemo prodere se ipsum). Ovdje treba imati u vidu da je svjedok obavezan da se odazove pozivu i da svjedoči, a u može samo odbiti davanje odgovora na određena pitanja.
- Svjedok koji koristi ovo pravo - odgovorit će na ta pitanja ako mu se da imunitet.
- Imunitet se daje odlukom tužioca. Ako u istrazi nastane takva situacija - onda tužilac ima pravo da odustane od načela legaliteta i da na osnovi svoje procjene svjedoku dadne imunitet koji nije javan (za taj imunitet, osim svjedoka, niko ne zna) a da za uzvrat od svjedoka dobije određene informacije ili da svjedokna drugi način pristane da sarađuje. Na glavnom pretresu - je slična situacija, s tim što nakon procjene da svjedok ima pravo na uskraćivanje odgovora, tužilac može pod istim uslovima kao i u istrazi dati svjedoku imunitet koji je tada javni imunitet (za taj imunitet zna optuženi, branilac, itd.). Dakle, u oba ova slučaja, odluku o imunitetu uvijek daje tužilac i sud s tim nema ništa. Naravno, tužilac uvijek mora paziti o kakvom se svjedoku radi tj. da li mu je isti potreban, pa npr. ako tužilac osim ovog svjedoka ima još tri kvalitetna svjedoka i još neke materijalne dokaze kojima može dokazati činjenice iz optužbe, onda takvom svjedoku nikada ne smije dati imunitet.
- Ako bi se desilo da svjedok koji je dobio imunitet lažno svjedoči, onda tužilac protiv njega može preduzeti krivično gonjenje.
- U vezi ovoga postoji i novina da se takvom svjedoku za savjetnika može odrediti advokat, ukoliko je očigledno da se taj svjedok ne zna koristiti svojim pravom ili ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na neki drugi način.

NAČIN SASLUŠANJA, SUOČENJE I PREPOZNAVANJE *
- Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i u odsustvu drugih svjedoka.
- U toku postupka svjedok se može suočiti s drugim svjedocima i osumnjičenim, odn. optuženim.
- Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet tražit će se od njega prvo da ih opiše ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa će mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to moguće - zajedno s predmetima iste vrste.

TOK SASLUŠANJA SVJEDOKA*
- Propisana je dužnost svjedoka da odgovore daje usmeno. Nijemi i gluhonijemi svjedoci saslušavaju se preko tumača.
- Svjedok se priprema za davanje iskaza tako što se upozorava:
a) da je dužan govoriti istinu,
b) da ne smije ništa prešutjeti i
c) da davanje lažnog iskaza predstavlja krivično djelo.
Sva ova upozorenja moraju biti unesena u zapisnik.
- Poslije datih upozorenja, svjedoku se postavljaju opšta pitanja koja se odnose na utvrđivanje njegovog identiteta, zanimanja, kao i njegov odnos s osumnjičenim odn. optuženim, kao i oštećenim.
- Nakon postavljanja ovih opštih pitanja, svjedoku se daje upozorenje da je dužan o promjeni adrese ili boravišta obavijestiti sud.
- U toku istrage, nakon opštih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, tj. on iznosi svoja saznanja o krivičnom djelu, učinitelju i drugim važnim okolnostima za postupak. Svoj iskaz svjedok iznosi u neometanom izlaganju, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja, vršiti provjeravanja, dopune i razjašnjenja onoga što je izjavio. Postavljanje tih pitanja ima za cilj, da se iskaz upotpuni i da se otklone protivrječnosti i nejasnoće u iskazu ako ih ima. Prilikom saslušanja svjedoka nije dozvoljeno služiti se obmanom, kako bi se kod njega stvorila pogrešna predstava o okolnostima o kojima treba da se izjasni. Isto tako je zabranjeno svjedoku postavljati tzv. sugestivna pitanja, kojima mu se predočavaju neke okolnosti koje bi trebalo saznati tek iz njegovog odgovora. Pri tome se svjedok takvim pitanjem ustvari navodi šta bi trebao da odgovori, pa mu se npr. umjesto pitanja da li je osumnjičeni na mjestu događaja imao nešto u rukama, postavi pitanje: «U kojoj je ruci osumnjičeni držao pištolj?».
- Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči, kako bi utvrdili da li svjedok govori o činjenicama koje je saznao iz vlastitog opažanja ili je o njima čuo od drugih osoba.
- Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica, tj. ako sadrže kontradiktorne okolnosti. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu ponaosob saslušati i njihov će se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suočiti samo dva svjedoka.
- Postoji mogućnost saslušanja svjedoka uređajima za prenos slike i zvuka.
- Na maloljetnu osobu koja treba biti saslušana kao svjedok, primjenjuju se pravila koja se odnose na saslušanje punoljetnih svjedoka - osim u sljedećim slučajevima:
1. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navršila 16 godina vrši se preko roditelja, odn. zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih okolnosti.
2. Ne može se saslušati kao svjedok maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti.
3. Prilikom saslušanja maloljetne osobe, naročito ako je ona oštećena krivičnim djelom, postupit će se obazrivo, da saslušanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje maloljetnika.
- Zabranjeno je oštećenog (žrtvu krivičnog djela) ispitivati o njegovom seksualnom životu prije učinjenog krivičnog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno – na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.
- Oštećeni koji se saslušava kao svjedok pitat će se da li želi da u krivičnom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

https://www.advokat.attorney
RAZVOD BRAKA u BiH

Pravoslavna ili katolička crkva? Najbolje bi bilo[…]

Doroż protiv Poljske

Doroż protiv Poljske 29.10.2020. Povreda član[…]

Aplikacija odbačena kao ratione personae nedopusti[…]

Ayetullah Ay protiv Turske Povreda člana 6. s[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja