BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Medunarodno privatno pravo i Medunarodno javno pravo
User avatar
By pravnik
#1713
Postupci sklapanja ugovora

(1) Pojednostavljeni postupak – razmjenjuju se isprave (note, pisma), a onda se ugovor sastoji od dvije ili više povezanih isprava. Ali, te isprave moraju predvidjeti da će njihova razmjena imati za rezultat izražavanje pristanka na ugovor.

(2) Složeni postupak – može se satojati od više odvojenih radnji:
1. pregovori (uključujući usvajanje i ovjeravanje/autentifikaciju)
2. davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom
 ratifikacijom
 pristupanjem
 potpisom
 razmjenom pisama koja čine ugovor
3. razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji
4. registracija ugovora kod Glavnog tajnika UN-a

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

1.) Pregovori i usvajanje teksta ugovora:

Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlašteni predstavnici država. Predstavnik države određuje se punomoćjem od strane nadležnog organa. Punomoć nije potrebna:
- državni poglavar, šef vlade, ministar vanjskih poslova
- šef diplomatske misije (za pregovore i usvajanje teksta ugovora s državom u kojoj je akreditiran)
- akreditirani predstanik države:
 na međunarodnoj konferenciji
 u međunarodnoj organizaciji ili njenom organu

PREGOVORI – Pregovori mogu biti kratki, ali i veoma dugotrajni. Oni se mogu voditi na različite načine:
• pismenim putem
• putem redovnih diplomatskih kanala
• na sastanku posebno opunomoćenih predstavnika

Kada pregovarači postignu sporazum o određenim pitanjima, oni stiliziraju dijelove teksta budućeg ugovora ili ugovor u cjelini.

USVAJANJE: Različito se usvajaju bilateralni i multilateralni ugovori:
a.) dvostrani ugovori ili ugovori ograničenog značaja: Da bi se usvojio nacrt ovakvog ugovora, u pravilu je potreban pristanak svih država sudionica pregovora.
b.) Veliki broj država usvaja nacrt ugovora na međunarodnoj konferenciji: Za taj slučaj Bečka konvencija iz 1969. predviđa sljedeće: Tekst ugovora na međunarodnoj konferenciji usvaja se 2/3-većinom nazočnih država koje glasaju (ne broje se odsutne i uzdržane države)

OVJERAVANJE (autentifikacija) teksta ugovora se vrši nakon što je on usvojen. Time ugovarači ustanovljavaju i svjedoče da je tekst vjerodostojan i konačan. Ovjeravanje se vrši na način i prema postupku predviđenom u samom ugovoru.
U nedostatku takvih odredaba, ovjeravanje se može izvršiti:
- potpisivanjem
- potpisivanjem ad referendum
- parafom predstavnika država

Nakon što se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora. On postaje ugovor koji još nije stupio na snagu.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _


2.) Pristanak država da budu vezane ugovorom:

Kod dvostranog ugovora pristanak jedne države nije dovoljan za stupanje ugovora na snagu! Neophodno je da i druga strana da svoj pristanak. Moguće je da pri tomu razmijene instrumente o ratifikaciji, ako je tako predviđeno.
Kod mnogostranih ugovora postoje 2 mogućnosti da ugovor stupi na snagu:
- da sve države potpisnice daju svoj pristanak
- da pristanak dadne bar min. broj država propisan u samom ugovoru kao uvjet

Pristanak se može dati u sljedećim oblicima (ili na neki dr. način), ali obavezno pismeno:

a. ratifikacija / prihvat / odobrenje – (naknadno preispitivanje) - za svrhu ima da se ugovorrazmotri u nadležnim tijelima države prema njenom domaćem pravu. Pristanak se potom daje u svečanom obliku!

b. potpisivanje ugovora – postoje ugovori kod kojih ratifikacija nadležnog organa nije potrebna, već se on prihvata momentom potpisivanja! Pristanak se izražava potpisom u sljedećim slučajevima:
 ako se na drugi način ustanovi da su se države sporazumjele da potpisivanje ima takav učinak
 ako namjera država da potpisivanje ima takav učinak proistječe iz punomoći njezina predstavnika

c. razmjenom isprava koje čine ugovor

d. pristupanjem ugovoru – (adhezija, akcesija) – način izražavanja pristanka na ugovor u čijem sklapanju neka država nije sudjelovala, ili je sudjelovala, ali je propustila predviđeni rok da ga ovjeri.

- Postoje tzv. «zatvoreni ugovori» koji ne predviđaju pristupanje trećih država ili ga čak izričito zabranjuju. Ovdje spadaju svi dvostrani i višestrani ugovori ograničene naravi.
- Druga skupina su «poluotboreni / regionalni» ugovori – njima mogu pristupiti samo države datog regiona.
- «Otvoreni ugovori» - cilj je da im pristupi što veći broj država iz svih dijelova svijeta

Kod dvostranog ugovora države razmjenjuju isprave o ratifikaciji ugovora.
Kod mnogostranih ugovora u tu svrhu postoji depozitar. To je država domaćin diplomatske konferencije ili glavni tajnik ili direktor međunarodne organizacije pod čijim je okriljem održana konferencija na kojoj je ugovor usvojen.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Ugovor stupa na snagu – na način i na dan koji su utvrđeni njegovim odredbama, ili sporazumno između država pregovarača.
U nedostatku odredaba ili sporazuma o stupanju na snagu, stupa na snagu čim sve države pregovarateljice izraze pristanak da budu vezane ugovorom.
Prije nego što ugovor stupi na snagu, države potpisnice nisu dužne izvršavati ugovor, ali imaju dužnost da se u međuvremenu uzdrže od radnji koje bi naškodile predmetu i svrsi ugovora.

Moguće je i da se čitav ugovor ili neki njegov dio privremeno primjenjuje dok ne stupi na snagu (ako se države tako dogovre ili ugovorom predvide).
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Sve države članice UN imaju prema čl. 102. Povelje dužnost da sve svoje ugovore zaključene nakon njezina stupanja na snagu registruju u Sekretarijatu te Organizacije. Sekretarijat ih potom mora objaviti.
Također propisuje da se nijedna stranka sporazuma koji nije registriran... ne može pozvati na taj ugovor / sporazum pred nijednim organom Ujedinjenih nacija.
Povelja, međutim, nije predvidjela nikakav rok za registraciju ugovora.

https://www.pravobih.com/

ZAKON O OČUVANJU KULTURNOG I ISTORIJSKOG NASLJEĐA[…]