BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Državljanstva, boravišta, udruge, lokacijske, građevinske i ine dozvole, povrat nacionalizirane imovine, komunalne naknade ...
User avatar
By pravnik
#541
POSTUPAK DO DONOŠENJA RJEŠENJA

Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, o čemu se stara službena osoba koja vodi postupak.

Ovo se može izvršiti u skraćenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.


Skraćeni postupak
Organ može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno - pod uslovom:
1) ako je stranka iznjela sve činjenice i uz zahtjev dostavila dokaze iz kojih se može utvrditi da su ispunjenje pretpostavke da se donese rješenje, ili
2) ako organ na osnovu službenih podataka s kojima raspolaža može da donese rješenje, ili
3) ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera, ili
4) ako se radi o općepoznatim činjenicama, ili
5) ako se radi o stvarima od općeg interesa.
Rok za donošenje ovog rješenja je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Poseban ispitni postupak
­ Posebni ispitni postupak se provodi kada organu nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela, odn. kad nisu dovoljne činjenice sa kojima organ raspolaže, nego je poterebno:
a) da se saslušaju stranke, ili
b) da se angažuju vještaci, ili
c) da se provedu i neke druge radnje koje su neophodne da organ rješi određenu upravnu stvar.
­ Rok za donošenje ovog rješenja je 30 odn. 60 dana.
­ Tok ispitnog postupka određuje službena osoba koja vodi postupak.
­ Stranka ima pravo da učestvuje u ispitnom postupku i da daje potrebne podatke i brani svoja prava i interese, može da iznosi činjenice i pobija tačnost navoda koji se ne slažu s njenim navodima.
­ Službena osoba koja vodi postupak dužna je da pruži mogućnost stranci:
1) da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuđenim dokazima,
2) da učestvuje u izvođenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjestacima preko službene osobe koja vodi postupak, kao i
3) da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni.
Nadležni organ ne može donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje a o kojima stranci nije bila data mogućnost da se izjasni.

Prethodno pitanje
­ Ako organ koji vodi postupak naiđe na pitanje bez čijeg se rješenja ne može riješiti sama stvar, a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješenje nadležan sud ili neki drugi organ (prethodno pitanje) - on može:
a) sam raspraviti to pitanje, ili
b) postupak prekinuti dok nadležni organ to pitanje ne riješi.
­ Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rješenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje riješeno.
­ U pitanju postojanja krivičnog djela i krivice učinioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomoćnom presudom krivičnog suda kojom je optuženi oglašen krivim.
­ Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi
a) na postojanje krivičnog djela,
b) na postojanje braka,
c) na utvrđivanje očinstva, ili
d) kad je to zakonom određeno.
­ Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog organa nastavit će se pošto rješenje donešeno o tom pitanju postane konačno.

Usmena rasprava
­ Službena osoba koja vodi postupak određuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari, a mora je odrediti:
1) u stvarima u kojima učestvuju dvije ili više stranaka s protivnim interesima, ili
2) kad se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka.
­ Usmena rasprava je javna. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu, profesionalnu, naučnu ili umjetničku tajnu. O isključenju javnosti donosi se zaključak, koji mora biti obrazložen i javno objavljen. Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomoćnike i stručne pomagaće.
­ Službena osoba koja vodi postupak dužna je da na početku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne da provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
­ Ako neka od stranaka koja još nije saslušana nije došla na raspravu, a nije utvrđeno da joj je poziv pravilno dostavljen - službena osoba koja vodi postupak odgodit će raspravu, osim u slučaju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.
­ Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka po čijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se može pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla - službena osoba koja vodi postupak obustavit će postupak.
­ Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana - službena osoba može provesti raspravu i bez nje, a može na njen trošak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari.
­ Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono što je predmet ispitnog postupka. Ako se predmet ne može pretresti na jednoj raspravi, službena osoba koja vodi postupak prekinut će raspravu i zakazati što prije njen nastavak. Za ovaj nastavak službena osoba će poduzeti sve mjere koje su propisane za određivanje usmene rasprave. Pri nastavku usmene rasprave službena osoba koja vodi postupak iznijet će u glavnim crtama tok dotadašnje rasprave.


www.advokat.attorney

ZAKON O PRIZNAVANJU INOSTRANIH OBRAZOVNIH ISPRAVA […]