- Sun Feb 12, 2017 12:50 pm
#1725
Organi države u međunarodnim odnosima
Države u međunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlaštenih organa, a najviši organi u tom pogledu jesu:
1. poglavar (šef) države
2. predsjednik vlade ovo su tzv. unutrašnji organi
3. ministar vanjskih poslova koji djeluju u državi
4. vojni zapovjednici – samo iznimno
1. Poglavar (šef) države: u međunarodnom pravu, on je najviši organ vanjskog zastupanja države. Kada se nalazi u stranoj državi, ukazuju mu se najviše počasti, ali se smatra da one nisu namijenjene njegovoj osobi, već državi koju predstavlja. Kada se nalazi u drugoj zemlji, ukazuje mu se i posebna zaštita.
U stranoj državi uživa potpuni sudski imunitet u krivičnim stvarima. Ne smije biti uhapšen, saslušavan, pozvan pred sud da svjedoči, niti suđen. On uživa imunitet i u građanskim stvarima, ali ga se može odreći.
Za vođenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar države ne treba posebnu punomoć. Izjave poglavara države i ugovori koje on potpiše obvezuju njegovu državu u okviru njegovih opštepoznatih ustavnih ovlaštenja.
2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne postoji, jer je poglavar države sam na čelu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, u parlamentarnim monarhijama i drugim demokratskim državama, uloga poglavara države u odlučivanju je simbolična. U tim zemljama je težište vlasti u parlamentu, a svu izvršnu vlast ima vlada koja ovisi od podrške parlamenta. Tada sve najvažnije vanjskopolitičke odluke donosi vlada i njen predsjednik.
U inostranstvu, on ne simbolizira svoju državu i njenu suverenost, te osobno ne uživa počasti koje se ukazuju poglavaru država. On se za vrijeme službenih boravaka u inostranstvu smatra šefom specijalne misije uživa iste povlastice i iumnitete kao i članovi stalne diplomatske misije.
3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih, konzularnih i drugih stalnih i povremenih predstavništava u svojoj zemlji. Podčinjen je i za svoj rad odgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru države.
Ministar vanjskih poslova je redovno i član vlade. Neposredno je nadređen cjelokupnom diplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalno kontaktiraju i šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u njegovoj zemlji.
4. Parlament: Ni do danas nema šire pravo u odlučivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslove svoje zemlje, mada je često najviši organ vlasti. Razlog tomu je veliki broj zastupnika, a postoji potreba očuvanja tajnosti pregovora, državnih i vojnih tajni itd.
https://www.pravobih.com/
Države u međunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlaštenih organa, a najviši organi u tom pogledu jesu:
1. poglavar (šef) države
2. predsjednik vlade ovo su tzv. unutrašnji organi
3. ministar vanjskih poslova koji djeluju u državi
4. vojni zapovjednici – samo iznimno
1. Poglavar (šef) države: u međunarodnom pravu, on je najviši organ vanjskog zastupanja države. Kada se nalazi u stranoj državi, ukazuju mu se najviše počasti, ali se smatra da one nisu namijenjene njegovoj osobi, već državi koju predstavlja. Kada se nalazi u drugoj zemlji, ukazuje mu se i posebna zaštita.
U stranoj državi uživa potpuni sudski imunitet u krivičnim stvarima. Ne smije biti uhapšen, saslušavan, pozvan pred sud da svjedoči, niti suđen. On uživa imunitet i u građanskim stvarima, ali ga se može odreći.
Za vođenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar države ne treba posebnu punomoć. Izjave poglavara države i ugovori koje on potpiše obvezuju njegovu državu u okviru njegovih opštepoznatih ustavnih ovlaštenja.
2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne postoji, jer je poglavar države sam na čelu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, u parlamentarnim monarhijama i drugim demokratskim državama, uloga poglavara države u odlučivanju je simbolična. U tim zemljama je težište vlasti u parlamentu, a svu izvršnu vlast ima vlada koja ovisi od podrške parlamenta. Tada sve najvažnije vanjskopolitičke odluke donosi vlada i njen predsjednik.
U inostranstvu, on ne simbolizira svoju državu i njenu suverenost, te osobno ne uživa počasti koje se ukazuju poglavaru država. On se za vrijeme službenih boravaka u inostranstvu smatra šefom specijalne misije uživa iste povlastice i iumnitete kao i članovi stalne diplomatske misije.
3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih, konzularnih i drugih stalnih i povremenih predstavništava u svojoj zemlji. Podčinjen je i za svoj rad odgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru države.
Ministar vanjskih poslova je redovno i član vlade. Neposredno je nadređen cjelokupnom diplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalno kontaktiraju i šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u njegovoj zemlji.
4. Parlament: Ni do danas nema šire pravo u odlučivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslove svoje zemlje, mada je često najviši organ vlasti. Razlog tomu je veliki broj zastupnika, a postoji potreba očuvanja tajnosti pregovora, državnih i vojnih tajni itd.
https://www.pravobih.com/
- By LegaForum