BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Nekretnine, vlasništvo, posjed, stanovi, kuće, imovina, stvari pokretne i nepokretne
User avatar
By pravnik
#2683
NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE

Kako se u nizu ovih tekstova bavimo štetom, nezaobilazno je da ne pomenemo i nematerijalnu štetu kao jedan od možda najbitnijih i najrasprostranjenijih vidova štete koja se potražuje u parničnim postupcima. Veoma često u svakodnevnom ophođenju čujemo zs termine klevete, uvrede, mobinga na poslu i raznih drugih životnih situacija sa kojim se susreću građani. Pokretanjem tužbi iz tih oblasti kao što je kleveta, uvreda, mobing, razne povrede i sl.podrazumijevaju i naplatu štete. Da je materijalna šteta umanjenje nečije imovine ili prava to smo već rekli u prethodnim radovima. Međutim, određeno lice zbog određene situacije i okolnosti trpi i tzv.nematerijalnu štetu. To je ono što svako individaualno lice doživaljava na svoj način. Tako ako nekoga mobingujete na poslu (izložite ga mobingu ) u toj mjeri da to na njega ostavlja trajne psihičke traume i posljedice ZOO je predvidio i naknadu štete tom licu. Isti je slučaj sa klevetom i uvredom a također i u situaciji kada neko doživi nesreću ili povredu. Osim materijalne štete koja se ogleda u troškovima liječenja ovo lice trpi i tzv.nematerijalnu štetu u vidu fizičkih bolova, u vidu umanjena životne aktivnosti, straha i sl. Međutim, cilj mi je da u ovom tekstu u kratkim crtama objasnim čitaocima kako se dolazi do visine štete koja može biti dosuđena u tim postupcima. Sama riječ nematerijalna znači nešto neopipljivo ali zakonodavac je prvo u ZOO stvorio pravni osnov da bi se uopće mogla potraživati ta šteta. Tako Zakon propisuje da u slučaju povrede prava ličnosti sud može narediti na trošak štetnika objavljivanje presude odnosno ispravke ili narediti da štetnik povuče izjavu kojom je povreda učinjena. Za pretpljene fizičke bolove, duševne bolove, zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud će ako nađe da okolnosti slučaja, a naračito jačina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezaivsno od naknade štete kao i u njenom odsustvu. Iz ove zakonske definicije jasno proizilaze vrste nematerijalne štete koje se mogu potraživati.

Vrste nematerijalne štete su fizički bolovi koje određeno lice trpi usljed određenih povreda. Pretrpljeni duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti. Ova šteta se procjenjuje isključivo nalazom vještaka medicinske struke koji u svakom pojedinačnom slučaju procjenjuje koliko je određeni stresni događaj uticao na umanjenje opšte životne aktivnosti da bi se na temelju istog dosudila i tzv.nematerijalna šteta.

Naruženost je vid nematerijalne štete koja se ogleda u postupcima povreda gdje u slučaju težih povreda dolazi do naruženosti organizma. U praksi da bi naruženost mogla biti procijenjena se utvrđuje da li je ona vidljiva trećim licima u kontinuitetu-stalno ili je to povremeno vidljivo trećim licima. Npr.ako je ožiljak na licu ozbiljnih razmjera tada je ta šteta vidljiva trećim licima i dosuđuje se u većim iznosima. Ako neko lice trajno hramlje nakon povrede također je to vidljivo trećim licima stalno. Ako je taj ožiljak na stomaku ona nije trajno vidljiva trećim licima već samo u pojedinim okolnostima što utiče na visinu dosuđene štete. Zakon kaže da će se ova šteta kao što je strah i fizički bol dosuditi shodno intenzitetu i jačini koji su prisutni kod određenog fizičkog lica. I u praksi je to uistinu i tačno.

Prvo, ono što je u F BiH urađeno jeste da je od strane Vrhovnog suda na sjednici građansko- pravnog odjela došlo do utvrđivanja kriterija za nematerijalnu štetu. U tim kriterijima je utvrđeno kolika je cijena jednog dana pretprjele štete za fizičke bolove, duševne bolove zbog naruženosti, zbog umanjenja životne aktivnosti i zbog straha. Ovi kriteriji su jasno izdefinisali kolika je vrijednost jednog dana jakog intenziteta straha, srednjeg i lakog intenziteta. Kada je u pitanju naruženost tu se stepenuje u smislu da li je isto vidljivo trećim licima ili slabo vidljivo trećim licima a na temelju čega su utvrđeni novčani iznosi. Kada je u pitanju umanjenje životne aktivnosti u zavisnosti od stepna kriteriji su definisali novčane iznose za 5%, 10 %, 15 % što se na kraju lako matematičkom metodom utvrdi. Međutim nisu dovoljni samo kriteriji već je neophodno vještačenje po vjepštaku medicinske struke koji će utvrditi na temelju dokaza o kojoj vrsti, intenzitetu, dužini nematerijalnih šteta se radi. Nekada sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje štetu obično kada se radi o kleveti ali u pravilu sud obavezno izvodi dokaz vještačenja po vještacima medicinskih struka na temelju čega se opredjeljuje visina postavljenih tužbenih zahtjeva.

Ono što također u nematerijalnu štetu spada jeste i šteta koju srodnici prvog nasljednog reda pretrpe zbog smrti užeg člana porodičnog domaćinstva. Tako je zakon rekao da pravo na štetu ima bračni drug, djeca i roditelji ali se šteta može dosuditi i braći i sestrama što je isto tretirano naprijed citiranim kriterijima. U prevodu za smrt užeg člana porodičnog domaćinstva se trpi duševni bol a u kriterijima je tačno navedno koliki novčani iznosi pripadaju bračnom drugu, djeci, roditeljima kao i braći i sestrama u slučaju da dođe do smrti. Međutim ako dođe do trajnog invaliditeta članovi užeg porodičnog domaćinstva imaju pravo na štetu, i u praksi su to veći novčani iznosi nego u slučaju smrti. Zbog čega, ne treba posebno obrazlagsti, jer ako neko doživi teški indvaliditet tada uži članovi porodičnog domaćinstva ovo lice moraju izdržavati, brinuti se o njemu i naravno sve do kraja njegovog života mu biti skrbnici. U tom kontekstu ako je štetu izazvao štetnik on je dužan nadoknaditi taj vid nematerijalne štete. U nematerijalnu štetu spada i tzv. doživotna renta. Ovaj vid je također zanimljiv za čitaoce što ako štetnik oduzme život određenom licu, ako je to lice imalo obavezu da izdržava određeno lice tada se onim koji su izdržavani može dosuditi tzv. renta u vidu jednokratnog iznosa štete ili u vidu periodičnih isplata kako je to radio i sam oštećeni.

Sa ovim bi završili prvi dio obrazloženja nematerijalne štete sa zaključkom da na svim sudovima u BiH se svakodnevno podnose tužbe za razne vidove nematerijalnih šteta i da bi bilo poželjno da svaki građanin zna osnovne parametre i smjernice kako i na koji način traži štetu koju je pretrpio. Ako znamo koju vrstu šteta možemo potraživati pa ukoliko doživimo ili smatramo da smo doživjeli tu štetu istu možemo potraživati prvo vansudskim putem a ukoliko tada ne uspijemo onda putem suda.

Izvor: poduzetnice.ba

U redu. Hvala na odgovoru.

Grubnyk v. Ukraine

Grubnyk v. Ukraine Povreda člana 5. st. 1 EK; N[…]

Ragı Zarakol v. Turkey

Ragı Zarakol v. Turkey Povreda člana 5. EK […]

Kotilainen i drugi protiv Finske Nema povrede[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja