BiH Pravo

Najčešća pitanja iz oblasti poreza na nepokretnosti u Republici Srpskoj

1. Kada nastaje obaveza plaćanja poreza na nepokretnosti?
Obaveza plaćanja poreza na nepokretnosti nastaje danom kada poreski obveznik stekne ili počne da koristi nepokretnost, zavisno od toga koji od uslova bude prije ispunjen.


2. Da li je obveznik poreza na nepokretnosti vlasnik nepokretnosti ili korisnik nepokretnosti?
Poreski obveznik poreza na nepokretnosti je vlasnik nepokretnosti, a ukoliko se vlasnik nepokretnosti ne može odrediti ili pronaći, poreski obveznik u smislu ovog zakona je lice koje po bilo kom osnovu koristi nepokretnost.


3. Koji je rok za podnošenje prigovora na poreski račun?
U skladu sa članom 16. stav 1. Zakona o porezu na nepokretnosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 91/15), protiv utvrđene poreske obaveze iz poreskog računa poreski obveznik ima pravo prigovora u roku od petnaest dana od dana predaje poreskog računa poreskom obvezniku.


4. Kako se ostvaruje pravo na oslobađanje plaćanja nepokretnosti?
Poreski obveznici koji su vlasnici nepokretnosti, a koje su prema članu 9. Zakona o porezu na nepokretnosti oslobođene plaćanja poreza na nepokretnosti, obavezni su uz Prijavu za upis u fiskalni registar nepokretnosti - Obrazac PFRN, podnijeti i Zahtjev za oslobađanje plaćanja poreza - Obrazac ZOPN kako bi ostvarili pravo na oslobađanje plaćanja nepokretnosti.


5. Koji je rok za plaćanje poreza na nepokretnosti?
Porez na nepokretnosti plaća se u dva dijela: prvi, najkasnije do 30. juna i drugi, najkasnije do 30. septembra u poreskoj godini, s tim da uplata prvog dijela ne može biti manja od 50% ukupnog iznosa poreske obaveze utvrđene poreskim računom.


6. Koje su obaveze lica koje stiče nepokretnost, a koje su obaveze lica koje prenosi pravo na nepokretnostima?
Sticanjem ili početkom korišćenja nepokretnosti koja nije upisana u fiskalni registar nepokretnosti poreski obveznik dužan je da u roku od 30 dana nadležnoj područnoj jedinici Poreske uprave podnese Prijavu za upis u fiskalni registar nepokretnosti prema lokaciji nepokretnosti.

Poreski obveznik koji u toku poreske godine izvrši prenos vlasništva nad nepokretnosti za koju je izdat poreski račun za datu poresku godinu, obavezan je da izmiri dospjeli dio poreske obaveze za period od početka godine do dana prenosa vlasništva nad nepokretnosti.

Poreski obveznik koji u toku poreske godine izvrši prenos vlasništva nad nepokretnosti na drugog poreskog obveznika, dužan je da podnese Prijavu za promjenu vlasnika/odjavu nepokretnosti (PVON), u roku od 30 dana od dana nastanka prenosa prava nad tom nepokretnosti.


7. Koje su posljedice neplaćanja poreza ne nepokretnosti?
Na iznos poreske obaveze koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznk je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03% dnevno, kao i novčanu kaznu u iznosu od 20% od utvrđene obaveze, kako je propisano članom 51. i članom 96. Zakona o poreskom postupku Republike Srpsk(„Sl. glasnik RS", br. 102/2011, 108/2011, 67/2013, 31/2014 i 44/2016). Postupak prinudne naplate poreskih obaveza, Poreska uprava pokreće po službenoj dužnosti istekom roka za plaćanje prijavljenih poreskih obaveza ili istekom roka za plaćanje iz izvršnog rješenja o utvrđivanju poreskih obaveza.


8. Koje su posljedice neregistrovanja poreza ne nepokretnosti?
Članom 94. i 95. Zakona o poreskom postupku Republike Srpske, propisano je da će se za prekrašaj kazniti poreski obveznik fizičko lice novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM, te od 1000 KM do 3000 KM poreski obveznik pravno lice i novčanom kaznom od 500 do 1500 KM odgovorno lice u pravnom licu. U slučaju da poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju nepokretnosti, Poreska uprava po službenoj dužnosti registruje nepokretnost.


9. Kako se ostvaruje pravo na umanjenje poreske osnovice (Obrazac ZUPO)?
Članom 10. stav 1) Zakona o porezu na nepokretnosti, je propisano da poreski obveznik ima pravo na umanjenje poreske osnovice utvrđene u skladu sa ovim zakonom za 50 m2 za obveznika i po 10 m2 za svakog člana njegovog domaćinstva, od procijenjene vrijednosti nepokretnosti u kojoj stanuje. Navedeno pravo se ostvaruje podnošenjem Zahtjeva za umanjenje poreske osnovice – obrazac ZUPO.


10. Ko može ostvariti pravo na umanjenje poreske osnovice?
Poreski obveznik ima pravo na umanjenje poreske osnovice utvrđene u skladu sa Zakonom o porezu ne nepokretnosti, za vrijednost do 50 m2 za obveznika i po 10 m2 za svakog člana njegovog domaćinstva od procijenjene vrijednosti nepokretnosti koja je njihovo prebivalište. Pravo na umanjenje poreske osnovice može ostvariti samo vlasnik nepokretnosti i isto se odnosi samo na jednu nepokretnost u kojoj poreski obveznik ili članovi njegovog domaćinstva imaju prebivalište.


11. Šta ako vlasnik ne stanuje u nepokretnosti?
Vlasnik nepokretnosti koji ne stanuje u nepokretnosti, odnosno nema mjesto prebivališta u toj nepokretnosti, u tom slučaju ne može ostvariti pravo na umanjenje poreske osnovice za tu nepokretnost, jer se umanjenje odnosi samo na jednu nepokretnost u kojoj poreski obveznik ili članovi njegovog domaćinstva imaju prebivalište.

12. Šta ako dođe do promjene u obimu prava na umanjenje poreske osnovice, odnosno oslobađanja?
S obzirom da se pravo na umanjenje poreske osnovice ostvaruje podnošenjem pismenog Zahtjeva za umanjenje poreske osnovice (ZUPO), promjena podataka navedenih u Zahtjevu se vrši podnošenjem izmijenjenog zahtjeva Poreskoj upravi. Izmijenjeni ZUPO se može podnijeti i u prilogu prigovora kojim se pobija poreski račun za tekuću poresku godinu, i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja poreskog računa poreskom obvezniku.