- Sun Feb 12, 2017 12:52 pm
#1729
Medunarodne rijeke i jezera
Sve rijeke i jezera mogu se grubo podijeliti u 2 velike skupine:
1. NACIONALNE rijeke su one koje od njihovog izvora do ušća u more ili drugu veću rijeku protiču u granicama jedne države.
2. MEĐUNARODNE RIJEKE su sve one koje razdvajaju područja 2 država ili sukcesivno prolaze kroz više država.
Glavne upotrebe nacionalnih i međunarodnih rijeka jesu:
• Plovidba plovnim dijelom rijeke do tačke do koje je to moguće
• Korištenje vodenih tokova u neplovidbene svrhe (posebno proizvodnja energije i irigacija)
(1) Pravo plovidbe međunarodnim rijekama:
Do Francuske revolucije je svaka pribrežna država mogla na svom dijelu međunarodne rijeke spriječiti plovidbu druge pribrežne države ili to samovoljno naplaćivati. Tek je na Bečkom kongresu 1815. proglašeno načelo slobodne plovidbe na međunarodnim rijekama u Evropi za trgovačke brodove svih, a ne samo pribrežnih država (po uzoru na slobodnu plovidbu otvorenim morem). To načelo je do danas ostalo neostvaren cilj.
Nakon Bečkog kongresa, najznačajniji pokušaj ustanovljavanja načela slobode plovidbe među rijekama po ugledu na slobodu plovidbe morem izvršen je usvajanjem Barcelonske konvencije o režimu plovnih puteva od međunarodnog značaja iz 1921.g. Ta načela za potpisnice i danas važe, a mogu se svesti na:
a) sloboda plovidbe i jednakost tretmana za brodove pod zastavom svih država stranaka
b) pristojbe se mogu naplaćivati samo za stvarno pružene usluge i za održavanje ili poboljšavanje plovnih rijeka
c) znatne obveze za svaku pribrežnu državu glede njena sektora međunarodne rijeke
d) Konvencija predviđa različite mogućnosti upravljanja međunarodnim rijekama (pojedinačno/svaka država u svom regionu; regionalno/sve pribrežne skupa; međunarodno).
Međutim, kako nekoliko važnih država nije pristupilo toj Konvenciji (SAD, Rusija, Turska, Argentina), njezini se propisi nisu nikada transformirali u pravila općeg međunarodnog prava. U tom smislu značajnijim su se pokazali ugovorni režimi za plovni dio pojedinih rijeke (posebno Dunav i Rajna).
a. Savremeni međunarodni režim plovidbe na Dunavu ustanovljen je Beogradskom konvencijom iz 1967.g., prema kojoj je plovidba na Dunavu slobodna i otvorena državljanima, brodovima i robi svih država na temelju ravnopravnosti u pogledu lučkih i plovidbenihtaksi, kao i u pogledu uvjeta trgovačke plovidbe. Nadležnost za upravljanje ima Dunavska komisija sastavljena od po jednog predstavnika podunavskih država.
b. Za Rajnu se primjenjuje Konvencija iz Mannheima iz 1868.g., dopunjena Versajskim mirovnim ugovorom iz 1919. i Konvencijom iz Strasbura iz 1963. Specifičnost je da za brodove pod zastavom nepribrežnih država ne postoji sloboda plovidbe, jer je za njihovu plovidbu potrebno odobrenje koje izdaje Središnja komisija za plovidbu Rajnom.
c. Plovidba kanalom Rajna-Dunav ostala je u potpunoj nadležnosti Njemačke, s tim da se primjenjuju i propisi EU-a.
________________________________________
(2) Korištenje međunarodnih vodenih tokova u neplovidbene svrhe:
U pravnom smislu se govori o o tzv. HIDRAULIČKOM BAZENU kao o širem području s kojeg neka rijeka odvodi sve površinske i podzemne vode. Takav bazen ne obuhvata samo vodene tokove, već šire područje kopna i rijeku u pitanju sa svim njenim pritokama (moguće sa jezerima i kanalima), a prostire se na 2 ili više država.
Pitanja korištenja tih voda ne mogu se riješiti nekim apstraktnim pravilima općeg međunarodnog prava, nego se ta pitanja uglavnom rješavaju na temelju opsežnih ugovornih propisa između država koje su u pitanju.
Tokovi voda međunarodnih graničnih i drugih rijeka nisu u samovoljnoj vlasti neke od pribrežnih država nijedna država ne smije izmijeniti prirodne uvjete područja susjedne države (ne smije skretati i mijenjati njen tok, niti je smije iskorištavati tako da ugrozi korištenje vode susjedne države).
(3) Međunarodna jezera:
Jezera, kao i rijeke, mogu se podijeliti na:
- NACIONALNA – potpuno okružena područjem samo jedne države, a dio su njenog državnog teritorija
- MEĐUNARODNA/GRANIČNA – nalaze se na granicama 2 ili 3 države; Pripadaju međunarodnom hidrografskom bazenu i kao takva su podložna međunarodnom uređenju
Do danas su sve pribrežne države na graničnim jezerima razgraničili površinu!
Prilikom uređivanja režima korištenja vodenih tokova treba naročito voditi računa o očuvanju okoliša.
https://www.pravobih.com/
Sve rijeke i jezera mogu se grubo podijeliti u 2 velike skupine:
1. NACIONALNE rijeke su one koje od njihovog izvora do ušća u more ili drugu veću rijeku protiču u granicama jedne države.
2. MEĐUNARODNE RIJEKE su sve one koje razdvajaju područja 2 država ili sukcesivno prolaze kroz više država.
Glavne upotrebe nacionalnih i međunarodnih rijeka jesu:
• Plovidba plovnim dijelom rijeke do tačke do koje je to moguće
• Korištenje vodenih tokova u neplovidbene svrhe (posebno proizvodnja energije i irigacija)
(1) Pravo plovidbe međunarodnim rijekama:
Do Francuske revolucije je svaka pribrežna država mogla na svom dijelu međunarodne rijeke spriječiti plovidbu druge pribrežne države ili to samovoljno naplaćivati. Tek je na Bečkom kongresu 1815. proglašeno načelo slobodne plovidbe na međunarodnim rijekama u Evropi za trgovačke brodove svih, a ne samo pribrežnih država (po uzoru na slobodnu plovidbu otvorenim morem). To načelo je do danas ostalo neostvaren cilj.
Nakon Bečkog kongresa, najznačajniji pokušaj ustanovljavanja načela slobode plovidbe među rijekama po ugledu na slobodu plovidbe morem izvršen je usvajanjem Barcelonske konvencije o režimu plovnih puteva od međunarodnog značaja iz 1921.g. Ta načela za potpisnice i danas važe, a mogu se svesti na:
a) sloboda plovidbe i jednakost tretmana za brodove pod zastavom svih država stranaka
b) pristojbe se mogu naplaćivati samo za stvarno pružene usluge i za održavanje ili poboljšavanje plovnih rijeka
c) znatne obveze za svaku pribrežnu državu glede njena sektora međunarodne rijeke
d) Konvencija predviđa različite mogućnosti upravljanja međunarodnim rijekama (pojedinačno/svaka država u svom regionu; regionalno/sve pribrežne skupa; međunarodno).
Međutim, kako nekoliko važnih država nije pristupilo toj Konvenciji (SAD, Rusija, Turska, Argentina), njezini se propisi nisu nikada transformirali u pravila općeg međunarodnog prava. U tom smislu značajnijim su se pokazali ugovorni režimi za plovni dio pojedinih rijeke (posebno Dunav i Rajna).
a. Savremeni međunarodni režim plovidbe na Dunavu ustanovljen je Beogradskom konvencijom iz 1967.g., prema kojoj je plovidba na Dunavu slobodna i otvorena državljanima, brodovima i robi svih država na temelju ravnopravnosti u pogledu lučkih i plovidbenihtaksi, kao i u pogledu uvjeta trgovačke plovidbe. Nadležnost za upravljanje ima Dunavska komisija sastavljena od po jednog predstavnika podunavskih država.
b. Za Rajnu se primjenjuje Konvencija iz Mannheima iz 1868.g., dopunjena Versajskim mirovnim ugovorom iz 1919. i Konvencijom iz Strasbura iz 1963. Specifičnost je da za brodove pod zastavom nepribrežnih država ne postoji sloboda plovidbe, jer je za njihovu plovidbu potrebno odobrenje koje izdaje Središnja komisija za plovidbu Rajnom.
c. Plovidba kanalom Rajna-Dunav ostala je u potpunoj nadležnosti Njemačke, s tim da se primjenjuju i propisi EU-a.
________________________________________
(2) Korištenje međunarodnih vodenih tokova u neplovidbene svrhe:
U pravnom smislu se govori o o tzv. HIDRAULIČKOM BAZENU kao o širem području s kojeg neka rijeka odvodi sve površinske i podzemne vode. Takav bazen ne obuhvata samo vodene tokove, već šire područje kopna i rijeku u pitanju sa svim njenim pritokama (moguće sa jezerima i kanalima), a prostire se na 2 ili više država.
Pitanja korištenja tih voda ne mogu se riješiti nekim apstraktnim pravilima općeg međunarodnog prava, nego se ta pitanja uglavnom rješavaju na temelju opsežnih ugovornih propisa između država koje su u pitanju.
Tokovi voda međunarodnih graničnih i drugih rijeka nisu u samovoljnoj vlasti neke od pribrežnih država nijedna država ne smije izmijeniti prirodne uvjete područja susjedne države (ne smije skretati i mijenjati njen tok, niti je smije iskorištavati tako da ugrozi korištenje vode susjedne države).
(3) Međunarodna jezera:
Jezera, kao i rijeke, mogu se podijeliti na:
- NACIONALNA – potpuno okružena područjem samo jedne države, a dio su njenog državnog teritorija
- MEĐUNARODNA/GRANIČNA – nalaze se na granicama 2 ili 3 države; Pripadaju međunarodnom hidrografskom bazenu i kao takva su podložna međunarodnom uređenju
Do danas su sve pribrežne države na graničnim jezerima razgraničili površinu!
Prilikom uređivanja režima korištenja vodenih tokova treba naročito voditi računa o očuvanju okoliša.
https://www.pravobih.com/
- By LegaForum
- By Bojanprijedor