BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#416
LIŠENJE SLOBODE I ZADRŽAVANJE
(radnje koje preduzimaju policijski organi)

Policijski organ može neko lice lišiti slobode ako su kumulativno ispunjena 2 uslova:
1) ako postoje osnovi sumnje da je to lice učinilo krivično djelo i
2) ako postoji bilo koji zakonski razlog za određivanje pritvora.
Prilikom lišenja slobode:
­ policijski organ je dužan takvo lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovesti tužiocu. Ako u tom roku lice ne bude sprovedeno, pustiće se na slobodu. Lišenje slobode je faktička mjera o kojoj policijski organ ne donosi nikakvo rješenje.
­ tužilac je dužan u naredna 24 sata da ispita to lice i odluči da li će ga pustiti na slobodu ili će sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za određivanje pritvora.
­ sudija za prethodni postupak dužan je odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti rješenje o određivanju pritvora ili će to lice pustiti na slobodu. Ako sudija ne prihvati prijedlog tužioca za određivanje pritvora, zatražiće da o tome odluči vanraspravno vijeće.

Osoba lišena slobode mora biti poučena o svojim pravima koja ima u skladu sa zakonom:
1) mora se odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja poučiti da nije dužna dati iskaz,
2) da ima pravo uzeti branitelja kojeg može sama izabrati, kao i o tome da će joj se postaviti branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne može snositi troškove odbrane.
3) da ima pravo da njena porodica, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenju slobode.
Na lišenje slobode se ne može izjaviti žalba iz razloga što je lišenje slobode limitirano rokom “najduže 24 sata”, pa je eventualna žalba nepotrebna, jer će mjera lišenja slobode biti preispitana od sudske vlasti, po predaji lica od policijskog organa. Nepostojanje žalbe na mjeru lišenja slobode ne znači, međutim, nepostojanje prava na naknadu štete licima koja su protivpravno lišena slobode. Naprotiv, takva lica imaju pravo na naknadu štete u slučaju nezakonitog lišenja slobode, u određenom roku i u propisanom postupku.
Sankcije za nepoštivanje odredaba o rokovima postavljenim u ovom članu čine krivicu za protivpravno lišenje slobode, disciplinsku odgovornost policijskog organa i obavezu za državu da nadoknadi moralnu i materijalnu štetu nastalu zbog neosnovanog lišenja slobode.

ROKOVI

Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego što rok istekne predata onom ko je ovlašten da je primi.
Kad je izjava upućena preko pošte preporučenom pošiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje pošti smatra se kao dan predaje onome kome je upućena.
Rokovi se određuju na sate, dane, mjesece i godine.
Dan kad je dostavljanje izvršeno, odnosno u koji pada događaj od kada treba računati trajanje roka, ne uračunava se u rok već se za početak roka uzima prvi naredni dan.
Rokovi određeni po mjesecima, odnosno godinama završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada državni organ ne radi, rok ističe protekom prvog narednog radnog dana.

https://www.advokat.attorney/

Zemljisne knjige Republike Srpske Dr. sc. Ha[…]

Dostavnica

Da li je dostavnica dio spisa predmeta i da li str[…]

Guz Vs. Poland

Guz Vs. Poland (br. 965/12), 15.10.2020. Povreda[…]

Akbay and Others vs. Germany Povreda člana 6 &se[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja