BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By pravnik
#435
IZJAŠNJENJE O KRIVNJI

­ Izjašnjenje o krivnji predstavlja novi koncept koji je uveden ovom reformom, a što je preneseno iz anglosaksonskog, odn. angloameričkog sistema (adversarni sistem).
­ Izjašnjenje o krivnji optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje. Tu izjavu daje u prisutnosti tužioca i branioca i ta njegova izjava se unosi u zapisnik.
­ Prilikom davanja ove izjave, optuženi treba da se određeno izjasni o tome da li je kriv ili nije, odnosno da kaže „kriv sam“ ili „nisam kriv“.

­ Međutim, ako se nakon poziva da se izjasni o krivnji, optuženi neće da izjasni o krivnji, ili neće određeno da se izjasni, ili počne pričati o krivičnom djelu ili nečem drugom - onda sudija za prethodno saslušanje ex officio u zapisnik unosi da se optuženi izjasnio da nije kriv, tj. da poriče krivnju.
­ Ako se optuženi izričito izjasni da nije kriv - sudija za prehodno saslušanje predmet dostavlja sudiji odnosno vijeću na suđenje radi zakazivanja glavnog pretresa u roku od 60 dana, koji rok se iz opravdanih razloga, a na prijedlog stranaka i branioca, može produžiti za još 30 dana. Da li će predmet dostaviti sudiji ili vijeću koje treba da sudi zavisi od težine krivičnog djela, tj. ako je upitanju kriično djelo za koje je propisana novčana kazna ili zatvora do 5 godina - predmet se dostavlja sudiji pojedincu, a u ostalim slučajevima predmet se upućuje vijeću.
­ Ako se optuženi izričito izjasni da jeste kriv - sudija za prethodno saslušanje će predmet uputiti (opet u zavisnosti od težine kriv. djela) sudiji odnosno vijeću radi zakazivanje ročišta na kome će se razmotriti mogućnost prihvatanja takve izjave. Zakon ne određuje rok u kome mora postupiti sudija za prethodno saslušanje, ali je očigledno da se ova radnja mora preduzeti bez odlaganja. Najčešći razlog zbog kojih optuženi priznaje krivnju jesu čvrsti dokazi optužbe i činjenica da se priznanje krivnje u pravilu uzima kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne.

­ Moguće su situacije da je optužnica podnesena i potvđena u odnosu na npr. dva optužena, pa jedan da izjavu da priznaje krivnju, a drugi poriče krivnju. U tom slučaju treba izvršiti razdvajanje krivičnog postupka. U odnosu na optuženog koji je priznao krivicu nastavlja se postupak izricanja presude bez održavanja glavnog pretresa, ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice. Prema optuženom koji je negirao krivicu ili sud odbaci njegovu izjavu o priznanju krivice, nastavlja se redovan krivični postupak.

­ Zakon zabranjuje uzimanje u obzir izjave o poricanju krivice kao otežavajuće okolnosti prilikom odmjeravanja krivičnopravne sankcije. Prvobitna izjava o poricanju krivice ne uzima se u obzir kod odmjeravanja sankcije. To ne znači da optuženi ne može koristiti svoje prvobitne izjave ako je to u interesu njegove odbrane, ako to predstavlja najpovoljniji način odbrane.

https://www.advokat.attorney/

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o teritorijalnoj[…]

ZAKON O PROTIVGRADNOJ ZAŠTITI Republike Srp[…]

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom po[…]

Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Re[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja