BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
#470
DIREKTNO, UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE SVJEDOKA

U toku glavnog pretresa se izvode dokazi optužbe, odbrane i dokazi suda.

Kada su u pitanju iskazi svjedoka ili vještaka ono se provodi po modelu unakrsnog ispitivanja.
U okviru unaksrnog ispitivanja, ispitivanje svjedoka (isto tako optuženog i vještaka) obavlja se po pravilima adversarnog sistema, ali se vidi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema, koji se ogledaju u pravu suda da ispituje svjedoke (optuženog i vještaka) i to, kako svjedoke odbrane i optužbe, tako i svjedoke koje je sud pozvao.
Pošto ove zakonske odredbe omogućuju ne samo procesne aktivnosti stranaka, već i suda, onda je jasno da imamo mješoviti postupak, tj. mješavinu angloameričke i evropske kontinentalne procedure.

Glavno ili direktno ispitivanje svjedoka obavlja stanka ili branioc koji je pozvao svjedoka.
Oni ga prvi ispituju da dokažu istinitost svojih tvrđenja.
Tako tužilac nastoji da dokaže tezu optužbe (da je optuženi učinio krivično djelo na način kako je to opisano u optužnici), a ako direktno ispitivanje vrši branitelj da dokaže antitezu odbrane.

Nakon toga slijedi unakrsno ispitivanje svjedoka koje također potiče iz adversarnog sistema.
Prilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se dobiti odgovori za suprotnu stranu i to na način da se oslabe odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ili glavnog ispitivanja.
Pri tome treba naglasiti da se pitanja prilikom unakrsnog ispitivanja ograničavaju na opseg odgovora koji su dati prilikom direktnog ispitivanja. Dakle, glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje.
Ako svjedok prilikom unakrsnog ispitivanja dadne odgovore izvan onoga što je pitan prilikom direktnog ispitivanja onda je to prema pravilima adversarnog sistema irelevantno i ti odgovori se ne uzimaju u obzir. Radi toga bi stranka ili branitelj koji vrše takvo ispitivanje morali voditi računa o tome, a to bi morao da radi i sud po službenoj dužnosti.
Prilikom unakrsnog ispitivanja ona strana koja obavlja takvo ispitivanje može nastojati da dovede u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. da dokazaju da svjedok laže). Postoje i situacije u kojima svjedok u vezi nekog krivičnog djela, iznosi sve okolnosti koje se odnose na cijeli događaj, iako je vidio samo njegov dio, pa to treba pri ovom načinu ispitivanja otkriti. Obaveza je sudije odn. predsjednika vijeća da zaštiti svjedoka od maltretiranja, kao i od ponovnog odgovaranja na ista pitanja.
Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. sugestivnih pitanja je moguće uz prethodno odobrenje sudije odn. predsjenika vijeća. Takva pitanja može dozvoliti sudija odnosno predsjednik vijeća ako se radi o svjedoku pozvanom protiv njegove volje, ako je pristrasan, nevoljan odnosno neće da sarađuje i pokazuje odbojan stav.
Prilikom unakrsnog ispitivanja može se pojaviti problem alibija, jer postavlja se pitanje kako postupiti u slučaju ako se npr. radi o svjedoku optužbe i tužilac je tog svjedoka direktno ispitao na neke okolnosti, ali ne i na okolnosti alibija optuženog, koje bi mogle biti poznate tom svjedoku, pa mu zbog toga branioc ne može postavljati pitanja koja bi se odnosila na alibi. Takva situacija bi se trebala razriješiti na način da branioc zatraži od suda dozvolu da postavlja takva pitanja vezana za alibi, a ako to sud ne dozvoli da stavi prijedlog za saslušanje tog svjedoka kao svjedoka odbrane, tj. da svjedok nakon završenog ispitivanja izađe i sačeka pred sudnicom, jer će ga on pozvati kao svog svjedoka i direktno ga ispitati.

Nakon unakrsnog ispitivanja slijedi dodatno ispitivanje ili protuispitivanje, gdje stranke ili branioc koji su pozvali svjedoka i direktno ga ispitali, dobivaju još jednu priliku da još jedanput ispitaju svjedoka.
Oni u tom slučaju nastoje da oslabe odgovore koje je svjedok dao prilikom unakrsnog ispitivanja i to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju npr. stranci koja je pozvala svjedoka. Dakle, pitanja u ovoj fazi se odnose na ono što je svjedoka pitala suprotna stranka ili branioc.

Konačno treba naglasiti da u toku ispitivanja svjedoka i sud ima pravo da postavlja pitanja bilo u toku direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili dodatnog ispitivanja, a može i sačekati da oni to završe pa da onda tek sud ispita svjedoka.
Ako se radi o svjedoku koje je pozvan od strane suda (ne radi se o svjedoku koga su predložile stranke) prvo će sud ispitati takvog svjedoka, a onda će dozvoliti strankama da postavljaju pitanja.

https://forum.ba

Felix Guţu protiv Moldavije i Pasquini protiv Sa[…]

Pasquini vs. San Marino

Pasquini v. San Marino (no. 2) (br. 23349/17), 2[…]

Napotnik protiv Rumunije

Napotnik protiv Rumunije Nema povrede člana 1[…]

Špoljar i Dječji vrtić Pčelice protiv Hrv[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja