BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudska praksa Bosne i Hercegovine, Sudska praksa Brčko distrikta BiH, Sudska praksa Republike Srpske BiH
#5508
Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske

ZAKON O OSNOVNOM VASPITANJU I OBRAZOVANJU

GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema Republike Srpske, osnivanje i prestanak rada ustanova osnovnog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: škola), formiranje i rad savjetodavnog tijela u oblasti vaspitanja i obrazovanja, prava, obaveze, dužnosti i odgovornosti učenika, roditelja i zaposlenih u školi, nastavni planovi i programi, umjetničko vaspitanje i obrazovanje, upravljanje i rukovođenje školom, obezbjeđivanje sredstava, vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada, priznavanje svjedočanstava, dokumentacija, evidencija i javne isprave, te nadzor nad radom škola.

Član 2.

(1) Osnovno vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opšteg interesa.
(2) Osnovno vaspitanje i obrazovanje koje se stiče u školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju traje devet godina, obavezno je i besplatno za svu djecu uzrasta od šest do petnaest godina.
(3) Paralelno sa sticanjem osnovnog vaspitanja i obrazovanja iz stava 2. ovog člana, vaspitanje i obrazovanje može se sticati i u umjetničkim školama pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.

Član 3.

Pojedini izrazi i pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) vaspitanje je proces planskog, organizovanog i sistemskog djelovanja na razvoj ličnosti i njegovih potencijala,
2) obrazovanje je organizovana, saznajna aktivnost kojom se stiču, usavršavaju, uobličavaju i proširuju znanja, vještine i navike učenika kroz proces prenošenja odabranih saznanja koja je čovječanstvo tokom svog razvoja prikupilo i strukturiralo,
3) nastava je složen, planski organizovan vaspitno-obrazovni proces u okviru kojeg učenici, vođeni od nastavnika, ali i ličnom aktivnošću, usvajaju znanja, stiču vještine i navike, psihofizički se razvijaju i vaspitaju,
4) nastava na daljinu je oblik nastave, odnosno proces koji omogućava pristup učenju i kada su nastavnik i učenik odvojeni u prostoru, vremenu ili i u jednom i drugom slučaju, primjenom različitih sredstava elektronske komunikacije,
5) nastavni plan je osnovni dokument kojim se propisuje spisak nastavnih predmeta, njihov redoslijed po razredima, sedmični i godišnji broj časova po predmetima, razredima i ukupno,
6) nastavni program je dokument kojim se određuju i konkretizuju obim, struktura, dubina i redoslijed sadržaja nastavnih predmeta, odnosno područja zastupljenih u nastavnom planu, ishodi programa, te daju sažeta metodičko-didaktička uputstva i preporuke za njihovu obradu,
7) ishodima učenja se definišu promjene i postignuća kod učenika i opisuju šta učenik treba da zna, razumije i može obavljati na osnovu završenog procesa učenja,
8) inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na jednake mogućnosti tokom obrazovanja za sva lica, posebno pravo djece sa smetnjama u razvoju i nadarene djece na maksimalni razvoj njihovog potencijala podrškom koja uključuje fleksibilan program, adekvatno pripremljene nastavnike i stručnu podršku kojoj je cilj razvijanje ključnih kompetencija, tolerancije, prihvatanje različitosti i socijalna inkluzija,
9) individualni obrazovni program je program za konkretnog učenika, kreiran na osnovu nastavnog plana i programa po kojem se učenik školuje, a prilagođen njegovim individualnim sposobnostima i potrebama,
10) vaspitno-obrazovni karton je obrazac učenika koji sadrži osnovne podatke o učeniku, podatke o procesu napredovanja u vaspitanju i obrazovanju s ciljem kontinuiranog praćenja rada i razvoja učenika,
11) ocjenjivanje je redovno provjeravanje postignuća tokom procesa učenja i praćenje vladanja učenika, bilježenje zapažanja o razvoju učeničkih interesa, motivacije i sposobnosti i njihovog odnosa prema radu koje sadrži povratnu informaciju i preporuke za dalje napredovanje,
12) upisno područje je područje sa kojeg se djeca upisuju u određenu školu na osnovu mjesta prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta,
13) mreža škola je skup postojećih škola koje obavljaju djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja na području Republike Srpske (u daljem tekstu: Republike) sa svim njihovim područnim odjeljenjima,
14) centralna škola je škola koja ima status samostalnog pravnog subjekta i koja u svom sastavu može imati područna odjeljenja,
15) područno odjeljenje podrazumijeva školu koja nema status samostalnog pravnog subjekta, u sastavu je centralne škole, ali prostorno izmještena od centralne škole s kojom je programski i kadrovski povezana,
16) redovno odjeljenje čine učenici istog razreda koji su približne zrelosti i životne dobi,
17) kombinovano odjeljenje je odjeljenje sastavljeno od učenika dva ili više razreda sa kojima istovremeno u jednoj prostoriji radi jedan nastavnik i koje se formira u školama sa manjim brojem učenika,
18) posebno odjeljenje je odjeljenje u kojem se realizuje rad sa učenicima sa smetnjama u razvoju,
19) ekvivalent podrazumijeva zvanja stečena prema propisima iz oblasti visokog obrazovanja koja su važila do 2006. godine,
20) nastavnik razredne nastave je stručno osposobljeno lice koje realizuje nastavu i druge oblike vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima od prvog do petog razreda,
21) nastavnik predmetne nastave je stručno osposobljeno lice koje realizuje nastavu iz određenog nastavnog predmeta i druge oblike vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima,
22) stručni tim škole je stručno tijelo škole koje čine nastavnici škole, stručni saradnici i, po potrebi, stručno lice iz druge ustanove okupljene s ciljem koordinacije vaspitno-obrazovnog procesa, saradnje sa roditeljima, institucijama, praćenja učenika i savjetodavnog rada,
23) nadaren učenik je učenik koji se ističe vrlo visokim stepenom opšteg intelektualnog razvoja, odnosno koji ima sveukupnu natprosječnu sposobnost koja omogućava brže, lakše i bolje rješavanje složenih problema, a to učenika u odnosu na druge učenike čini naprednijim,
24) talentovan učenik je učenik koji ima natprosječno razvijenu specifičnu sposobnost koja omogućava brzo i lako sticanje neke vještine, kao i visoko postignuće uspjeha u određenom polju,
25) habilitacija podrazumijeva proces osposobljavanja djeteta u svim aspektima života uspostavljajući funkcije usklađenje sa razvojnom dobi djeteta,
26) rehabilitacija podrazumijeva proces ponovnog uspostavljanja funkcionalnih sposobnosti djeteta,
27) nastavničko vijeće je stručni organ škole koji neposredno doprinosi ostvarivanju vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka škole, a koji čine svi nastavnici, voditelji produženog boravka, školski bibliotekar, direktor škole i stručni saradnici,
28) odjeljenjsko vijeće je stručni organ škole koji čine nastavnici koji izvode nastavu u određenom odjeljenju s ciljem organizovanja i praćenja izvođenja vaspitno-obrazovnog rada i drugih pitanja od interesa za pojedina odjeljenja, planiranje vaspitnih zadataka, koordinaciju rada nastavnika radi postizanja jedinstvenih stavova i praćenje realizacije planiranih vaspitnih zadataka,
29) odjeljenjski starješina je neposredni pedagoški, organizacioni i administrativni organizator rada u odjeljenju,
30) stručni aktivi su stručna tijela u školi koja okupljaju nastavnike istog ili srodnih predmeta,
31) vaspitno-obrazovni radnici su stručno osposobljena lica za poučavanje, vaspitanje i obrazovanje učenika u vaspitno-obrazovnim ustanovama,
32) vannastavno osoblje su lica koja u školama obavljaju administrativne, finansijske, operativno-tehničke i pomoćne poslove.

Član 4.

Cilj osnovnog vaspitanja i obrazovanja u Republici je podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu s njegovim sposobnostima kroz sticanje operativnih i funkcionalnih znanja i razvoja kritičkog i logičkog mišljenja u procesu cjeloživotnog učenja.

Član 5.

Zadaci osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:
1) sticanje znanja, vještina i sposobnosti, te formiranje stavova, uvjerenja i sistema vrijednosti neophodnih za aktivnu uključenost u život porodice i društva,
2) sticanje i razvijanje ključnih kompetencija potrebnih za nastavak školovanja i cjeloživotno učenje,
3) razvijanje stvaralačkog, kreativnog i kritičkog mišljenja, te formiranje svijesti otvorene za nove ideje i nova znanja,
4) razvijanje i njegovanje osnovnih moralnih vrijednosti, stavova i odnosa, vrijednosti pravde, istine, slobode, poštenja i lične odgovornosti,
5) razvijanje svijesti o pripadnosti vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na način primjeren civilizacijskim tekovinama,
6) razumijevanje i njegovanje potreba za kulturom i očuvanjem nacionalnog kulturnog nasljeđa i kulturnih dobara,
7) razvijanje samopouzdanja, samopoštovanja, samokontrole, sposobnosti prepoznavanja svojih emocija i emocija drugih lica,
8) razvijanje svijesti o važnosti zdravog načina i stilova života i potrebi čuvanja sopstvenog zdravlja,
9) razvijanje ekološke svijesti i svijesti o potrebi očuvanja prirodne i životne sredine,
10) razvijanje komunikacionih sposobnosti, tolerancije, poštovanja različitosti i mišljenja drugih, te njegovanje drugarstva i prijateljstva,
11) uspostavljanje nulte tolerancije na nasilje i razvijanje nenasilnog ponašanja,
12) obezbjeđivanje podsticajnog i stimulativnog okruženja za cjeloviti razvoj učenika,
13) osposobljavanje za konstruktivno rješavanje problema i djelovanje u timu, te stvaranje osjećaja za saradnju i odgovornost,
14) podsticanje i razvijanje kulturne, vjerske, jezičke i polne ravnopravnosti i tolerancije, te empatije prema slabim, starim i nemoćnim licima.

Član 6.

(1) Svako dijete ima jednaka prava i jednake mogućnosti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju bez diskriminacije po bilo kom osnovu.
(2) Jednaka prava i jednake mogućnosti podrazumijevaju obezbjeđivanje jednakih uslova za svu djecu pri upisu i tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja.

Član 7.

Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo na osnovno vaspitanje i obrazovanje u Republici u skladu sa konvencijama i sporazumima koji su zaključeni sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

Član 8.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju ne može se vršiti diskriminacija učenika, nastavnika i ostalog osoblja škole na osnovu rase, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu invalidnosti ili po bilo kom drugom osnovu.
(2) Škola ima odgovornost da u sredini u kojoj djeluje doprinese stvaranju kulture koja poštuje ljudska prava i osnovne slobode svih građana kako je to utvrđeno Ustavom Republike Srpske i ostalim međunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava.
(3) Republika i jedinice lokalne samouprave zajedno sa školom odgovorne su za obezbjeđenje školskog prostora, opreme i prateće infrastrukture za nesmetan pristup i učešće učenika u vaspitno-obrazovnom procesu.
(4) S ciljem bržeg i efikasnijeg djelovanja škola je dužna da obezbijedi efikasne mehanizme zaštite protiv nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije i bilo koje vrste uznemiravanja učenika.
(5) Mehanizmi zaštite protiv nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije i bilo koje vrste uznemiravanja učenika definišu se Protokolom o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece/učenika koji potpisuju ministar prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar), ministar zdravlja i socijalne zaštite, ministar unutrašnjih poslova i ministar porodice, omladine i sporta.
(6) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju zabranjene su sve vrste nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kao i sve aktivnosti kojima se ugrožavaju, diskriminišu ili izdvajaju učenici, odnosno grupa učenika, po bilo kojem osnovu, u skladu sa važećim zakonima i međunarodnim konvencijama.
(7) Škola je dužna da sprovodi mjere i propiše način, postupak i smjernice zaštite i bezbjednosti djece tokom boravka u školi, kao i svih aktivnosti koje organizuje škola, u saradnji sa nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, te da propiše periodičnu procjenu rizika od opasnosti u školskom objektu, u saradnji sa nadležnim organima iz određene oblasti.
(8) Učenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u školskoj zgradi, na prilazu školi i van školskog objekta i školskog dvorišta za vrijeme ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada ili drugih aktivnosti koje organizuje škola.
(9) Nadležna zdravstvena ustanova u saradnji sa školom organizuje sistematski pregled učenika u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite.

Član 9.

(1) Nastava u osnovnom vaspitanju i obrazovanju izvodi se na službenim jezicima konstitutivnih naroda, uz korišćenje oba pisma – ćirilice i latinice.
(2) U školama se ne smije vršiti diskriminacija zaposlenog pri prijemu, imenovanju, uslovima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj odluci u vezi sa tim licem, na osnovu toga što u školi van radnih obaveza u usmenom i pismenom izražavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(3) U školama se ne smije vršiti diskriminacija učenika na osnovu toga što u školi, u usmenom i pismenom izražavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(4) Jezik i kultura nacionalnih manjina u Republici poštovaće se i koristiti u školi u najvećoj mogućoj mjeri, a u skladu sa Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina i zakonom kojim se propisuje zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina.
(5) Jezik i kultura nacionalnih manjina izučavaju se u okviru fakultativne nastave.
(6) Za učenike pripadnike nacionalnih manjina koji ne koriste službene jezike konstitutivnih naroda škola je, uz prethodnu saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo), dužna angažovati lice za podršku sa potrebnom jezičkom kompetencijom pripadnika nacionalne manjine.


Član 10.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju štite se vjerske slobode, razvija tolerancija i kultura dijaloga.
(2) Učenici pohađaju časove vjeronauke ako je to u skladu sa ubjeđenjima njihovih roditelja, staratelja ili usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj).
(3) Učenici koji se, po zahtjevu roditelja na početku izučavanja vjeronauke, u skladu sa nastavnim planom i programom, izjasne da ne žele da izučavaju vjeronauku ne mogu biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.


Član 11.

(1) U nastavnim i drugim aktivnostima u školi se ne mogu koristiti ili izučavati nastavni i drugi materijali uvredljivog sadržaja.
(2) Nastavnici i ostali zaposleni ne smiju davati izjave koje bi se mogle smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju učenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etničkoj ili religijskoj grupi.




Član 12.

(1) Rad škole je javan.
(2) U školi nije dozvoljeno političko organizovanje i djelovanje, niti korišćenje školskog prostora u te svrhe tokom održavanja redovnih vaspitno-obrazovnih aktivnosti.

Član 13.

Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje ženskog ili muškog roda podrazumijevaju oba pola.


GLAVA II
SAVJETODAVNO TIJELO U OBLASTI VASPITANJA I OBRAZOVANJA

Član 14.

(1) Radi unapređenja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja, Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Ministarstva, formira Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: Savjet) kao posebno savjetodavno tijelo.
(2) Administrativno-tehničke poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.
(3) Zadaci i način rada Savjeta uređuje se poslovnikom o radu Savjeta.
(4) Poslovnik iz stava 3. ovog člana donosi Savjet natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja članova.
(5) Članovi Savjeta imaju pravo na mjesečnu naknadu za rad čija visina se utvrđuje odlukom o formiranju Savjeta i ukoliko su ostvarene sve planirane aktivnosti Savjeta iznosi za predsjednika Savjeta 10%, a za člana Savjeta 5% najniže neto plate u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se imenovao Savjet.
(6) Sredstva za rad Savjeta obezbjeđuju se u budžetu Republike.

Član 15.

(1) Savjet ima 15 članova koji se putem javnog poziva biraju iz reda akademika, univerzitetskih nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja, pri čemu se obezbjeđuje ravnopravna zastupljenost polova.
(2) Izabrani predstavnici u zakonodavnoj vlasti, nosioci funkcija u izvršnoj vlasti, članovi rukovodećih organa političkih stranaka, ne mogu biti članovi Savjeta.
(3) Članove Savjeta imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje predškolsko i srednje vaspitanje i obrazovanje.
(4) Prije sačinjavanja prijedloga iz stava 3. ovog člana, Ministarstvo je obavezno da za izbor članova Savjeta pribavi mišljenje: predstavnika univerziteta, strukovnih udruženja, Republičkog pedagoškog zavoda (u daljem tekstu: Zavod) Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske.
(5) Prijedlog iz stava 4. ovog člana mora da sadrži biografiju kandidata i kratko obrazloženje prijedloga.
(6) Struktura članova Savjeta, po pravilu, odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i ostalih.
(7) Mandat članova Savjeta traje četiri godine.
(8) Isto lice može biti izabrano za člana Savjeta najviše dva puta.
(9) Savjet bira predsjednika iz reda svojih članova.
(10) Vlada, na prijedlog Ministarstva, razrješava člana Savjeta i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:
1) podnese ostavku,
2) stupi na neku od dužnosti iz stava 2. ovog člana,
3) ne izvršava obaveze propisane ovim zakonom i Poslovnikom o radu Savjeta,
4) izgubi poslovnu sposobnost,
5) svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obavlja,
6) se utvrdi da je koristio neetičke prakse u akademskoj karijeri.
(11) Najmanje jednom godišnje Savjet, posredstvom Ministarstva, Vladi podnosi izvještaj o radu i o stanju u oblasti vaspitanja i obrazovanja.

Član 16.

Savjet, u okviru svojih nadležnosti, obavlja sljedeće poslove:
1) razmatra programe vaspitanja i obrazovanja, materijale za rano učenje i nastavna sredstva, te daje preporuke za unapređenje Ministarstvu i Zavodu,
2) učestvuje u izradi pedagoških standarda i normativa za oblast vaspitanja i obrazovanja,
3) prati usaglašenost sistema vaspitanja i obrazovanja sa evropskim standardima za vaspitanje i obrazovanje,
4) predlaže pravce razvoja i unapređenja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja,
5) pomaže aktivnosti Ministarstva i Zavoda i drugih institucija od značaja za vaspitanje i obrazovanje,
6) razmatra rezultate primjene vaspitno-obrazovnih programa i daje preporuke ministru,
7) daje preporuke za stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika,
8) učestvuje u razvijanju tehnika za praćenje i vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada,
9) predlaže inovacije u skladu sa savremenom pedagoškom teorijom i praksom,
10) daje mišljenje Vladi i Ministarstvu o potrebi izmjena propisa u oblasti vaspitanja i obrazovanja,
11) razmatra i druga pitanja od značaja za vaspitanje i obrazovanje.


GLAVA III
OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLE

Član 17.

(1) Škola može biti osnovana kao javna ili kao privatna ustanova.
(2) Vlada, u ime Republike, osniva javnu školu radi ostvarivanja i omogućavanja prava djece na vaspitanje i obrazovanje.
(3) Privatnu školu može osnovati pravno ili fizičko lice, uz saglasnost Vlade, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.



Član 18.

(1) Prostorni, materijalni i ostali uslovi za ostvarivanje djelatnosti osnovnog vaspitanja i obrazovanja utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.
(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva donosi Uredbu o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

Član 19.

(1) Za osnivanje i početak rada škole kao javne ustanove potrebno je da se obezbijede sljedeći uslovi:
1) najmanje 18 odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) školska zgrada sa odgovarajućim školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim propisima o građenju objekta (građevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim standardima i normativima,
3) potrebna oprema i nastavna sredstva propisana pedagoškim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvrđen pravilnicima kojima se uređuje oblast normiranja i finansiranja, način rada, norme nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice,
5) odobren od Ministarstva godišnji program rada.
(2) Uslovi iz stava 1. tačka 4) ovog člana se dokazuju nakon upisa škole u registar kod nadležnog suda i sprovedene procedure prijema radnika u skladu sa ovim zakonom.
(3) Za osnivanje i početak rada škole kao privatne ustanove potrebno je da se obezbijede sljedeći uslovi:
1) najmanje devet odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) školsku zgradu sa odgovarajućim školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim propisima o građenju objekta (građevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim standardima i normativima,
3) potrebnu opremu i nastavna sredstva propisana pedagoškim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvrđen pravilnicima kojima se uređuje oblast normiranja i finansiranja, način rada, norme nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice,
5) odobren od Ministarstva godišnji program rada.
(4) Uslovi iz stava 3. tačka 4) ovog člana se dokazuju nakon upisa škole u registar kod nadležnog suda i sprovedene procedure prijema radnika u skladu sa ovim zakonom.

Član 20.

(1) Za vaspitanje, obrazovanje, habilitaciju i rehabilitaciju učenika sa smetnjama u razvoju iz člana 94. tačka 2) ovog zakona može se osnovati osnovna škola za djecu sa smetnjama u razvoju sa najmanje devet odjeljenja.
(2) Jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji roditelj učenika iz stava 1. ovog člana ima prebivalište snosi troškove servisnih usluga:
1) prevoza,
2) ishrane,
3) smještaja učenika.
(3) Smještaj i ishrana mogu biti uključeni kroz dnevni boravak ili stalni boravak.

Član 21.

(1) Ustanove socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada mogu obavljati djelatnost vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u razvoju u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se propisuje socijalna zaštita.
(2) Cilj osnivanja ustanova iz stava 1. ovog člana je podrška razvoju učenika kroz: rani tretman, habilitaciju, rehabilitaciju, socijalizaciju, vaspitanje i obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju.

Član 22.

(1) Inicijativu za osnivanje i početak rada škole čiji je osnivač Republika pokreće jedinica lokalne samouprave na čijem području se planira osnivanje škole i dostavlja je Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu školsku godinu.
(2) Inicijativu za osnivanje škole čiji je osnivač Republika može pokrenuti i Ministarstvo.
(3) Uz inicijativu iz stava 1. ovog člana prilaže se elaborat o opravdanosti osnivanja škole.
(4) Elaborat o opravdanosti osnivanja škole sadrži:
1) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju društvene potrebe osnivanja škole na tom području, imajući u vidu postojeću mrežu škola,
2) detaljan opis, status i strukturu škole, te prijedlog naziva škole,
3) podatke o načinu ispunjavanja propisanih uslova za rad škole iz člana 19. ovog zakona,
4) dokaz o obezbijeđenosti sredstava za rad,
5) ostale podatke značajne za osnivanje i rad škole.

Član 23.

(1) Privatnu školu može osnovati pravno ili fizičko lice.
(2) Privatna škola se osniva na osnovu odluke osnivača, uz prethodnu saglasnost Vlade, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje sistem javnih službi.
(3) Osnivač privatne škole ne može biti fizičko lice protiv koga se vodi krivični postupak, niti lice koje je pravosnažno osuđeno na kaznu propisanu zakonom kojim se uređuje oblast krivičnog prava, a koje ga čini nedostojnim za rad u školi.
(4) Osnivač iz stava 1. ovog člana dostavlja inicijativu za osnivanje privatne škole Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu školsku godinu.
(5) Uz inicijativu iz stava 4. ovog člana prilaže se:
1) elaborat o opravdanosti osnivanja škole, koji sadrži:
1. dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju društvene potrebe osnivanja škole na tom području, imajući u vidu postojeću mrežu škola,
2. detaljan opis, status i strukturu škole,
3. dokaze o ispunjenosti uslova za rad škole iz člana 19. ovog zakona,
4. dokaz o obezbijeđenosti sredstava za rad za najmanje tri naredne školske godine,
2) akt o osnivanju,
3) prijedlog statuta i
4) odluku o imenovanju lica ovlašćenog za zastupanje.

Član 24.

(1) Ministar rješenjem imenuje komisiju koja procjenjuje opravdanost pokretanja procedure osnivanja škole i utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole (u daljem tekstu: Komisija).
(2) Ukoliko Komisija iz stava 1. ovog člana, na osnovu dostavljene inicijative i dokumentacije, ocijeni da nije opravdano pokrenuti proceduru osnivanja škole, predlaže ministru donošenje rješenja kojim se inicijativa odbija.
(3) Ministar donosi rješenje kojim se odbija inicijativa za osnivanje škole.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.

Član 25.

(1) Ukoliko Komisija iz člana 24. stav 1. ovog zakona ocijeni da je inicijativa opravdana, provjerava ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole iz člana 19. ovog zakona.
(2) Komisija iz člana 24. stav 1. ovog zakona utvrđuje činjenično stanje i sačinjava zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju.
(3) Ministar rješenjem utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole na osnovu zapisnika komisije iz stava 2. ovog člana.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.


Član 26.

(1) Ukoliko Komisija iz člana 24. stav 1. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 19. ovog zakona, određuje rok u kojem je osnivač dužan da otkloni utvrđene nedostatke.
(2) Ministar donosi rješenje kojim se odbija zahtjev osnivača za osnivanje škole ako osnivač u roku iz stava 1. ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
(3) Rješenje iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.

Član 27.

(1) Ministarstvo dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje prijedlog za osnivanje javne ili privatne škole sa elaboratom i rješenjem iz člana 25. stav 3. ovog zakona.
(2) Na osnovu priložene dokumentacije iz stava 1. ovog člana Vlada donosi odluku o osnivanju javne škole, odnosno daje saglasnost za osnivanje privatne škole.
(3) Na osnovu odluke o osnivanju škole sa statusom javne ustanove, odnosno saglasnosti za osnivanje privatne škole iz stava 2. ovog člana, škola se upisuje u registar kod nadležnog suda, čime stiče svojstvo pravnog lica.
(4) Spisak škola iz stava 3. ovog člana objavljuje se na internet stranici Ministarstva.





Član 28.

(1) Škola kao samostalni pravni subjekt u svom sastavu može imati područna odjeljenja.
(2) Inicijativu za osnivanje područnog odjeljenja pokreće:
1) jedinica lokalne samouprave na čijem području se planira osnivanje područnog odjeljenja ili
2) škola u čijem bi sastavu trebalo da bude područno odjeljenje.
(3) Inicijativa iz stava 2. ovog člana se podnosi Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu školsku godinu.
(4) Uz inicijativu iz stava 2. ovog člana prilaže se elaborat o opravdanosti osnivanja područnog odjeljenja.
(5) Elaborat o opravdanosti osnivanja područnog odjeljenja sadrži:
1) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju društvene potrebe osnivanja područnog odjeljenja na tom području, imajući u vidu postojeću mrežu škola,
2) detaljan opis, status i strukturu područnog odjeljenja,
3) podatke o načinu ispunjavanja propisanih uslova za rad područnog odjeljenja iz člana 29. ovog zakona,
4) dokaz o obezbijeđenosti sredstava za rad,
5) ostale podatke značajne za osnivanje i rad područnog odjeljenja.


Član 29.

(1) Područno devetorazredno odjeljenje može početi da radi ako ima:
1) minimalno 16 učenika po razredu,
2) školsku zgradu sa školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim propisima o građenju objekta (građevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim standardima i normativima,
(2) Obavezne prostorije u školskom objektu područnog odjeljenja iz stava 1. ovog člana su:
1) minimalno pet učionica/kabineta,
2) biblioteka,
3) zbornica,
4) višenamjenska prostorija,
5) sanitarne prostorije za nastavnike i učenike,
6) komunikacioni prostor.
(3) Područno petorazredno odjeljenje može početi da radi ako ima:
1) minimalno 25 učenika,
2) adekvatan školski prostor koji čine:
1. minimalno dvije učionice,
2. biblioteka,
3. zbornica,
4. višenamjenske prostorije,
5. sanitarne prostorije za nastavnike i učenike,
6. komunikacioni prostor.



Član 30.

(1) Ukoliko postoji potreba za izmjenom postojećeg i donošenjem novog broja i prostornog rasporeda škola u Republici (u daljem tekstu: mreža škola), Ministarstvo, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, dostavlja prijedlog Vladi najkasnije do kraja maja u godini u kojoj se nova mreža škola predlaže.
(2) Mjerila i kriterijumi za utvrđivanje mreže škola su:
1) potrebe utvrđene sistemskim praćenjem i predviđanjem demografskih kretanja, ekonomskih i urbanističkih planiranja na određenom području,
2) specifičnost područja (brdsko-planinsko, pogranično, izuzetno nerazvijeno),
3) dostupnost i jednaki uslovi za sticanje osnovnog vaspitanja i obrazovanja,
4) obezbijeđenost komunikacija,
5) ekonomičnost i racionalnost u korišćenju kadra, sredstava, prostora i opreme.
(3) Odluku o mreži škola donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

Član 31.

(1) Prilikom utvrđivanja mreže škola Vlada, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje škole sa posebnim statusom.
(2) Škole sa posebnim statusom su one koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uslova:
1) rade pod otežanim uslovima u brdsko-planinskim područjima,
2) nalaze se u saobraćajno i komunikacijski loše povezanim područjima,
3) nalaze se u izrazito nerazvijenim pograničnim područjima.
(3) Pored uslova navedenih u stavu 2. ovog člana, Ministarstvo može, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, razmotriti inicijativu o dobijanju posebnog statusa za školu sa područja te jedinice lokalne samouprave.
(4) Školama iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može odobriti rad i u slučaju kada ne ispunjavaju propisane uslove koji se odnose na opremu, kadar, broj učenika i odjeljenja.

Član 32.

(1) Sve škole sa statusom javne ustanove imaju upisno područje koje utvrđuje ministar, na prijedlog jedinice lokalne samouprave.
(2) Škole sa statusom javne ustanove dužne su da prilikom upisa učenika poštuju upisna područja.
(3) Ministar donosi rješenje o upisnom području.
(4) U slučaju da postoji opravdana potreba izmjene rješenja o upisnom području, rok za donošenje rješenja je kraj juna tekuće godine za narednu školsku godinu.
(5) U slučaju da je škola čijem upisnom području dijete ne pripada teritorijalno bliža ili saobraćajno i komunikaciono bolje povezana sa mjestom stanovanja djeteta, nadležna služba jedinice lokalne samouprave u saradnji sa školama može, na zahtjev roditelja, dati saglasnost da dijete bude upisano u školu kojoj ne pripada po upisnom području.
(6) Ukoliko se radi o upisu djeteta u školu čijem upisnom području ne pripada, a ta škola se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola kojoj dijete pripada po upisnom području, jedinica lokalne samouprave na kojoj dijete ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost.
(7) Upisno područje osnovne škole za djecu sa smetnjama u razvoju je područje Republike.

Član 33.

(1) Škola obavlja djelatnost u svom sjedištu.
(2) Škola ima naziv.
(3) Područno odjeljenje, uz naziv centralne škole, ima i naziv mjesta u kojem se nalazi.
(4) Škola može promijeniti naziv i sjedište.
(5) Inicijativu za promjenu naziva i sjedišta škole razmatra školski odbor, te donosi odluku o prihvatanju ili odbijanju inicijative.
(6) Na prijedlog školskog odbora odluku o nazivu i sjedištu škole donosi osnivač.
(7) Naziv i sjedište škole može se mijenjati po završetku nastave u tekućoj školskoj godini, a do početka nove školske godine.


Član 34.

(1) Škola ima statut koji donosi školski odbor, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(2) Statut je osnovni opšti akt škole kojim se uređuje organizacija, način rada, upravljanje i rukovođenje školom i druga pitanja u skladu sa zakonom.


Član 35.

(1) Ministarstvo razmatra opravdanost za nastavak rada škole sa statusom javne ustanove koja ima manje od deset odjeljenja, kao samostalnog pravnog subjekta, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave u kojoj djeluje škola, osim u slučajevima iz člana 31. ovog zakona.
(2) Područno devetorazredno odjeljenje škole sa statusom javne ustanove koje od šestog do devetog razreda ima manje od 36 učenika, prestaje da radi kao devetorazredno područno odjeljenje i nastavlja da radi kao petorazredno područno odjeljenje.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, područno devetorazredno odjeljenje škole sa statusom javne ustanove može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko se nastava izvodi u kombinovanim odjeljenjima.
(4) Područno petorazredno odjeljenje škole sa statusom javne ustanove prestaje da radi ako ima manje od pet učenika.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, područno petorazredno odjeljenje škole sa statusom javne ustanove može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko bi bezbjednost učenika bila ugrožena pri dolasku u školu i odlasku iz škole.
(6) Pored uslova navedenih u st. 2. i 4. ovog člana, područno odjeljenje škole sa statusom javne ustanove prestaje da radi i ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(7) Privatna škola prestaje da radi ako ima manje od sedam odjeljenja od prvog do devetog razreda ili ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(8) Osnivač je dužan da učenicima škole, odnosno područnog odjeljenja koje je prestalo da radi obezbijedi nastavak školovanja u drugoj odgovarajućoj školi.



Član 36.

(1) Ako se redovnom kontrolom utvrdi da škola ne obavlja djelatnost na propisan način ili se vanrednim pregledom utvrdi da škola nema potrebne uslove za rad propisane ovim zakonom, Ministarstvo određuje rok za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka, koji ne može biti duži od godinu dana od dana utvrđenih nepravilnosti.
(2) Ministar donosi rješenje o zabrani rada školi koja ne ispuni propisane uslove u roku iz stava 1. ovog člana.
(3) Na osnovu rješenja ministra iz stava 2. ovog člana, Vlada donosi odluku o prestanku rada škole u roku od tri mjeseca od dana zabrane rada školi.
(4) Osnivač privatne škole dostavlja Ministarstvu odluku o prestanku rada škole.
(5) Škola može prestati da radi samo po završetku nastave u tekućoj školskoj godini.
(6) Javne isprave izdate nakon prestanka rada škole pravno su ništavne.

Član 37.

Na osnivanje, rukovođenje, položaj zaposlenih, nadzor nad zakonitošću rada i na prestanak rada škole primjenjuju se zakoni kojima se uređuju radni odnosi i sistem javnih službi, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.


GLAVA IV
PLANOVI I PROGRAMI RADA

Član 38.

(1) Vaspitno-obrazovni proces ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa koji na prijedlog Zavoda donosi ministar.
(2) Ministar donosi Pravilnik o Nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana Nastavni plan i program za nastavni predmet Vjeronauka donosi ministar na prijedlog nadležnog organa odgovarajuće crkve ili vjerske zajednice uz prethodno dobijeno mišljenje Zavoda.


Član 39.

(1) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti ili nastavna područja i njihov raspored po razredima, kao i godišnji i sedmični broj časova nastave i drugi oblici vaspitno-obrazovnog rada.
(2) Nastavnim programom utvrđuje se:
1) sadržaj za svaki nastavni predmet,
2) opšti i posebni ciljevi, ishodi učenja,
3) didaktičko-metodička uputstva i preporuke.






Član 40.

(1) Odluku o drugom stranom jeziku u školi donosi školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva najkasnije do kraja juna tekuće godine za narednu školsku godinu.
(2) Škola je dužna da prije upućivanja zahtjeva Ministarstvu, sprovede anketu među učenicima koji će od septembra pohađati nastavu šestog razreda i njihovim roditeljima, te na osnovu rezultata sprovedene ankete, zahtjeva većine roditelja, društvenih potreba i kadrovskih mogućnosti zatraži saglasnost za uvođenje određenog drugog stranog jezika.
(3) Aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog člana sprovode se ako škola uvodi drugi strani jezik koji se prethodno nije izučavao u školi.
(4) Učenici koji počnu izučavanje drugog stranog jezika, taj strani jezik izučavaju do završetka osnovnog vaspitanja i obrazovanja.


Član 41.

(1) U školi se koriste udžbenici i ostala nastavna sredstva čiju primjenu odobrava ministar.
(2) Ministar, na prijedlog Zavoda, najkasnije do početka oktobra tekuće godine donosi plan školskih udžbenika za narednu školsku godinu.
(3) Zavod za udžbenike i nastavna sredstva sprovodi proceduru pribavljanja rukopisa za udžbenike i druga nastavna sredstva, na osnovu plana školskih udžbenika iz stava 2. ovog člana.
(4) Nakon sprovedene procedure iz stava 3. ovog člana i dobijenog odobrenja za upotrebu udžbenika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva predlaže ministru spisak obaveznih udžbenika za narednu školsku godinu.
(5) Ministar, najkasnije do kraja maja tekuće godine utvrđuje spisak iz stava 4. ovog člana.

Član 42.

(1) Udžbenici i ostala nastavna sredstva moraju zadovoljiti standarde kvaliteta koji se odnose na sadržaj, naučne, pedagoške, psihološke, etičke, metodičko- didaktičke, jezičke, estetske i tehničke zahtjeve propisane Pravilnikom o standardima kvaliteta udžbenika za osnovnu školu.
(2) Mišljenje o ispunjenosti standarda iz stava 1. ovog člana daje Zavod.
(3) Udžbenik ne smije da sadrži reklamni sadržaj.
(4) Udžbenik može biti objavljen u štampanom i elektronskom obliku.
(5) Ministar donosi Pravilnik o standardima kvaliteta udžbenika za osnovnu školu.

Član 43.

(1) Zaposleni u Ministarstvu i Zavodu, zbog sukoba interesa, ne mogu biti autori udžbenika i nastavnih sredstava.
(2) Ministar ne može odobriti upotrebu udžbenika čiji je autor u sukobu interesa iz stava 1. ovog člana.



Član 44.

(1) Škola donosi godišnji program rada škole.
(2) Školski odbor usvaja godišnji program rada škole.
(3) Škola dostavlja odluku školskog odbora o usvajanju godišnjeg programa rada i godišnji program rada škole najkasnije do 30. septembra tekuće godine Ministarstvu, Zavodu putem jedinstvenog informacionog sistema Ministarstva (eDnevnik), te jedinici lokalne samouprave, a privatna škola i osnivaču.
(4) Ministarstvo, na prijedlog Zavoda, utvrđuje obrazac godišnjeg programa rada škole.
(5) Sastavni dio godišnjeg programa rada škole je razvojni plan kojim se utvrđuju prioriteti u ostvarivanju vaspitno-obrazovnog rada i vrši procjena potreba škola, a na osnovu analize vaspitno-obrazovnog rada u školi, izvještaja o samovrednovanju i spoljašnjem vrednovanju kvaliteta rada, preporuka Ministarstva ili Zavoda.

Član 45.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju vaspitno-obrazovni rad se organizuje po trijadama, izuzev u školama za djecu sa smetnjama u razvoju i umjetničkim školama.
(2) Prvu trijadu čini: prvi, drugi i treći razred.
(3) Drugu trijadu čini: četvrti, peti i šesti razred.
(4) Treću trijadu čini: sedmi, osmi i deveti razred.
(5) U osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju vaspitno-obrazovni rad se organizuje kao razredno-predmetna nastava i po nivoima obrazovanja (I, II, III i IV nivo obrazovanja).

Član 46.

(1) Sedmično i dnevno opterećenje učenika određuje se rasporedom časova u skladu sa Uredbom o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje iz člana 18. ovog zakona.
(2) U sedmično i dnevno opterećenje učenika iz stava 1. ovog člana ulaze i časovi dodatne i dopunske nastave, kao i vannastavne aktivnosti.
(3) Škola radi u petodnevnoj radnoj sedmici.
(4) Ukoliko nema drugih mogućnosti za ostvarivanje fonda časova predviđenih nastavnim planom, škola može organizovati nastavu subotom.
(5) Nastavni čas traje 45 minuta.
(6) Za učenike prvog razreda organizuju se nastavne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 180 minuta.

Član 47.

(1) U izuzetnim slučajevima, ukoliko je to u najboljem interesu učenika, direktor škole može donijeti odluku o obustavi nastave ili skraćenju nastavnog časa koji ne može trajati kraće od 30 minuta.
(2) Obustava nastave ili skraćenje nastavnog časa u slučaju iz stava 1. ovog člana može trajati najduže jedan dan i direktor je dužan da o tome obavijesti Ministarstvo.
(3) Ministarstvo može, u opravdanim slučajevima ili na zahtjev škole, dati saglasnost za obustavu nastave ili skraćenje nastavnog časa i nastavnih aktivnosti iz člana 46. st. 5. i 6. ovog zakona ukoliko obustava ili skraćenje časa traje duže od jednog dana.
(4) U slučaju proglašenja vanredne situacije za Republiku ili dio teritorije Republike (u daljem tekstu: vanredna situacija) ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja za Republiku ili dio Republike (u daljem tekstu: vanredno stanje) i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog kojih nije moguće organizovati nesmetan rad u prostorijama škole, na zahtjev škole ili jedinice lokalne samouprave, može se obustaviti vaspitno-obrazovni proces u školskim objektima, ukoliko postoji potreba za obustavljanjem.
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana može se organizovati nastava na daljinu primjenom različitih sredstava elektronske komunikacije.
(6) Pored slučajeva iz stava 4. ovog člana, škola može organizovati nastavu na daljinu i za učenika koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da pohađa redovnu nastavu.
(7) Škola je dužna u svakom konkretnom slučaju utvrditi opravdanost iz stava 6. ovog člana i zatražiti saglasnost Ministarstva za održavanje nastave na daljinu.
(8) Ministar donosi Uputstvo o organizovanju nastave na daljinu.


Član 48.

(1) Nastavni proces se realizuje u redovnom, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u osnovnim školama i u odjeljenjima u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U osnovnim školama sa statusom javne ustanove razredno odjeljenje sastavljeno je od učenika istog razreda i ima maksimalno 28 učenika, a optimalno 24 učenika.
(3) U redovno i kombinovano odjeljenje u osnovnim školama sa statusom javne ustanove mogu biti uključena najviše dva učenika sa smetnjama u razvoju koji imaju nalaz i mišljenje stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju (u daljem tekstu: stručna komisija), a koji prate nastavu po nastavnim planovima i programima za učenike sa smetnjama u razvoju.
(4) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji prate nastavu po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u redovnom odjeljenju osnovne škole sa statusom javne ustanove se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na optimalan broj.
(5) Kombinovano odjeljenje u osnovnoj školi sa statusom javne ustanove od dva razreda ima maksimalno 16 učenika.
(6) Kombinovano odjeljenje u osnovnoj školi sa statusom javne ustanove od tri razreda ima maksimalno 10 učenika.
(7) Kombinovano odjeljenje u osnovnoj školi sa statusom javne ustanove od četiri ili pet razreda ima maksimalno osam učenika.
(8) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji prate nastavu po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u kombinovanom odjeljenju u osnovnoj školi sa statusom javne ustanove se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na maksimalan broj.
(9) Osnovna škola sa statusom javne ustanove je dužna da do kraja juna tekuće godine zatraži saglasnost Ministarstva za formiranja odjeljenja za narednu školsku godinu.
(10) U privatnim školama odjeljenje ima minimalno 15 učenika.
(11) U slučajevima iz st. 3, 4, 5, 6, 7. i 8. ovog člana, osnivač privatne škole svojim aktom propisuje broj učenika.
(12) U školama koje se nalaze u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave ili koje su jedine na području te jedinice lokalne samouprave, broj učenika u odjeljenju iz stava 2. ovog člana može biti i manji, a na to saglasnost daje ministar.



Član 49.

(1) U posebna odjeljenja upisuju se djeca sa smetnjama u razvoju u skladu sa nalazom i mišljenjem stručne komisije.
(2) Maksimalan broj učenika u posebnom odjeljenju je deset, a minimalan tri i to zavisi od vrste smetnji koju imaju učenici.
(3) Ukoliko škola nema uslove da formira posebno odjeljenje, učenik iz stava 1. ovog člana može se uputiti u najbližu školu u kojoj ima mogućnost školovanja u posebnom odjeljenju, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.
(4) U slučaju nepostojanja mogućnosti iz stava 3. ovog člana, učenik se uključuje u redovno odjeljenje u osnovnoj školi koju pohađa ili u osnovnu školu za djecu sa smetnjama u razvoju.
(5) Ukoliko postoje uslovi, zainteresovanost škola, jedinice lokalne samouprave i roditelja i ukoliko je to u najboljem interesu učenika, za učenike iz stava 1. ovog člana mogu se formirati posebna odjeljenja u jednoj školi sa teritorije jedinice lokalne samouprave, koju će pohađati ti učenici.
(6) Ministar donosi Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju.


Član 50.

(1) Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. avgusta naredne kalendarske godine.
(2) Vaspitno-obrazovni rad u osnovnom vaspitanju i obrazovanju organizuje se u dva polugodišta.
(3) Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru.
(4) U toku školske godine učenici imaju zimski, proljetni i ljetni raspust.
(5) Nastava u školskoj godini traje 36 nastavnih sedmica ili 180 nastavnih dana, osim u završnom razredu za koji nastava traje 34 nastavne sedmice, odnosno 170 nastavnih dana.
(6) Školski kalendar iz stava 11. ovog člana može da se mijenja u slučaju proglašenja vanredne situacije ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog kojih nije moguće organizovati nesmetan rad u prostorijama škole.
(7) Škola je dužna da realizuje predviđeni fond nastavnih časova u obimu ne manjem od 95%.
(8) Škola koja u skladu sa stavom 5. ovog člana nije realizovala fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom, dužna je da plan realizuje i nakon rokova propisanih Pravilnikom o školskom kalendaru iz stava 11. ovog člana.
(9) Izuzetno od stava 8. ovog člana, škola može odstupiti od predviđenog fonda nastavnih časova u slučaju proglašenja vanredne situacije ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog kojih nije moguće organizovati nesmetan rad u prostorijama škole uz saglasnost Ministarstva.
(10) Zavod, uz prethodnu saglasnost ministra, donosi plan i kalendar takmičenja za osnovne škole najkasnije do 15. avgusta tekuće godine za narednu školsku godinu.
(11) Ministar donosi Pravilnik o školskom kalendaru za svaku školsku godinu najkasnije 60 dana prije početka školske godine.


Član 51.

(1) Škola, u skladu sa mogućnostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za:
1) učenike na dužem kućnom ili bolničkom liječenju,
2) učenike kojima je na osnovu propisa koji se odnose na izvršenje krivičnih sankcija izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.
(2) Vaspitno-obrazovni rad iz stava 1. ovog člana podrazumijeva pripremu učenika za polaganje razrednog ispita.
(3) Direktor škole pravilnikom propisuje način organizovanja i realizovanja vaspitno-obrazovnog rada iz stava 1. ovog člana.
(4) Za organizovanje vaspitno-obrazovnog rada za učenike iz stava 1. tačka 2) ovog člana škola je dužna da zatraži saglasnost Ministarstva.

Član 52.

(1) Za učenike koji su ovladali očekivanim ishodima učenja određenog nastavnog predmeta s ciljem obogaćivanja i proširivanja znanja, vještina i sposobnosti iz tog nastavnog predmeta, organizuje se dodatna nastava.
(2) Za učenike koji nisu ovladali očekivanim ishodima učenja određenog nastavnog predmeta tokom školske godine organizuje se dopunska nastava iz tog nastavnog predmeta, s ciljem ovladavanja očekivanim ishodima.
(3) Pripremna nastava organizuje se za učenike upućene na popravni ispit, prije polaganja ispita, u trajanju od najmanje pet radnih dana po dva časa dnevno za svaki predmet.
(4) Za učenika koji iskazuje posebna interesovanja organizuje se fakultativna nastava.


GLAVA V
PRODUŽENI BORAVAK, BORAVAK I
PROGRAM ZA DJECU U GODINI PRED POLAZAK U ŠKOLU

Član 53.

(1) Kao poseban oblik vaspitno-obrazovnog rada škola može za učenike prve trijade organizovati produženi boravak.
(2) U osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju može se organizovati produženi boravak iz stava 1. ovog člana za učenike prve, druge i treće trijade/nivoa.
(3) Produženi boravak iz stava 1. ovog člana je poseban oblik organizovanog vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima u školi prije i/ili nakon završetka nastave koji podrazumijeva podršku učenicima u ostvarivanju planiranih ishoda učenja kroz jezičko-komunikacijske, matematičko-logičke, socioemocionalne, umjetničke i fizičko-zdravstvene aktivnosti.
(4) Organizovanje rada u produženom boravku stvara posebne uslove i mogućnosti školi da izvrši intenzivniji i sveobuhvatniji uticaj na dijete i pri tome kontinuirano i sveobuhvatno prati njegov razvoj.
(5) Rad u produženom boravku realizuje se na osnovu programa produženog boravka pod rukovodstvom voditelja produženog boravka.
(6) Programom produženog boravka iz stava 5. ovog člana predviđena su područja:
1) podrška učenicima u učenju,
2) slobodne aktivnosti i
3) aktivan i pasivan odmor.
(7) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i načinu organizovanja produženog boravka.
(8) Pravilnikom iz stava 7. ovog člana propisuju se prostorni, kadrovski i materijalno-tehnički uslovi, način organizovanja produženog boravka i okvir programa produženog boravka.
(9) Na osnovu programa iz stava 8. ovog člana škola donosi svoj program rada produženog boravka koji dostavlja Ministarstvu na saglasnost prije početka školske godine, a najkasnije do kraja juna tekuće godine.

Član 54.

(1) Poslove voditelja produženog boravka iz člana 53. stav 5. ovog zakona može da obavlja:
1) profesor razredne nastave ili lice koje je steklo visoko obrazovanje na studijskom programu za vaspitno-obrazovni rad sa učenicima od prvog do petog razreda,
2) diplomirani pedagog ili lice koje je steklo visoko obrazovanje na studijskom programu za obrazovanje pedagoga,
3) nastavnik predmetne nastave u izuzetnim slučajevima, uz saglasnost Ministarstva.
(2) Izuzetnim slučajem iz stava 1. tačka 3) ovog člana smatra se slučaj kada nastavnik koji ostvaruje 50% norme u nastavi za tekuću školsku godinu nema druge mogućnosti za dopunu norme.
(3) U osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju voditelj produženog boravka iz člana 53. stav 5. ovog zakona može biti defektolog, odnosno specijalni edukator – rehabilitator različitog smjera i voditelj iz stava 1. ovog člana.

Član 55.

(1) Područja rada voditelja produženog boravka iz člana 53. stav 5. ovog zakona su:
1) planiranje i programiranje rada,
2) neposredan vaspitno-obrazovni rad,
3) dokumentovanje i evaluacija vaspitno-obrazovnog rada,
4) saradnja sa nastavnicima, stručnim saradnicima i roditeljima,
5) stručno usavršavanje,
6) timski rad i rad u stručnim organima škole,
7) učešće u organizaciji svečanosti i manifestacija,
8) ostali poslovi u skladu sa organizacijom rada u školi.
(2) Opisi poslova utvrđenih po područjima rada iz stava 1. ovog člana propisuju se Pravilnikom o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi iz člana 114. stav 8. ovog zakona.

Član 56.

(1) Škola koja planira organizovati produženi boravak, prije početka školske godine, a najkasnije do kraja juna tekuće godine, dostavlja Ministarstvu na saglasnost zahtjev za organizovanje produženog boravka za narednu školsku godinu.
(2) Za produženi boravak potrebno je obezbijediti:
1) materijalno-tehničke, prostorne i kadrovske uslove,
2) ishranu,
3) program rada u produženom boravku i
4) dokaz o odgovarajućem broju zainteresovanih učenika za produženi boravak u skladu sa propisima o uslovima i načinu organizovanja produženog boravka, o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola i o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika kao i ovim zakonom.
(3) Ukoliko su ispunjeni svi uslovi iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo daje saglasnost za organizovanje produženog boravka.

Član 57.

(1) Produženi boravak u školi finansira se iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u produženom boravku,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom i
3) iz drugih izvora.
(2) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje produženi boravak može da učestvuje u finansiranju produženog boravka tako da snosi troškove rashoda po osnovu korišćenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.

Član 58.

(1) Pored produženog boravka škola u okviru svojih mogućnosti za učenike svih razreda koji koriste organizovan prevoz može da organizuje i boravak.
(2) Boravak je oblik rada sa učenicima poslije organizovanja nastave do dolaska organizovanog prevoza tokom kojeg se pod rukovodstvom voditelja boravka odvijaju različite aktivnosti predviđene programom rada boravka koji donosi škola i dostavlja Ministarstvu na saglasnost.
(3) Škola koja planira organizovati boravak, prije početka školske godine, a najkasnije do kraja juna tekuće godine, dostavlja Ministarstvu na saglasnost zahtjev za organizovanje boravka za narednu školsku godinu.
(4) Voditelj boravka može da bude lice iz člana 54. stav 1. t. 1) i 2) ovog zakona, kao i nastavnik predmetne nastave.
(5) Za boravak potrebno je obezbijediti:
1) materijalno-tehničke, prostorne i kadrovske uslove,
2) program rada u boravku i
3) dokaz o odgovarajućem broju zainteresovanih učenika za boravak, u skladu sa propisima koji se odnose na uslove i način organizovanja produženog boravka, finansiranje osnovnih škola kao i ovim zakonom.
(6) Ukoliko su ispunjeni svi uslovi iz stava 5. ovog člana, Ministarstvo daje saglasnost za organizovanje boravka.

Član 59.

(1) Boravak se finansira iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u boravku,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom,
3) iz drugih izvora.
(2) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje boravak može da učestvuje u finansiranju boravka tako da snosi troškove rashoda po osnovu korišćenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.


Član 60.

(1) Škola može organizovati i program za djecu u godini pred polazak u školu.
(2) Prilikom organizovanja programa za djecu u godini pred polazak u školu, primjenjuju se propisi kojima se uređuje oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.



GLAVA VI
EKSKURZIJA, IZLET, ŠKOLA U PRIRODI I
OSTALE AKTIVNOSTI KOJE DOPRINOSE RAZVOJU UČENIKA


Član 61.

(1) Škola može organizovati ekskurziju, izlete i školu u prirodi.
(2) Ekskurzija je višednevno putovanje za učenike osmog ili devetog razreda u trajanju do pet dana koje doprinosi ispunjavanju odgovarajućih ciljeva i zadataka osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Izlet je jednodnevna ili poludnevna vannastavna aktivnost koju škola može organizovati za učenike svih razreda najviše dva puta u toku školske godine i koja se organizuje izvan škole te doprinosi ispunjavanju odgovarajućih ciljeva i zadataka osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
(4) Škola u prirodi je poseban vid višednevnog organizovanja vaspitno-obrazovnog rada izvan škole, u prirodi i prirodnom okruženju koja se organizuje za učenike petog razreda.
(5) Za organizovanje ekskurzije i škole u prirodi potrebna je saglasnost Zavoda koja se daje na osnovu elaborata koje izrađuje stručni tim škole.
(6) Elaborat iz stava 5. ovog člana sadrži:
1) program sa definisanim vaspitno-obrazovnim ciljevima, zadacima i sadržajima kojima se postavljeni ciljevi i zadaci ostvaruju,
2) broj zainteresovanih učenika,
3) nosioce predviđenih sadržaja i aktivnosti,
4) imenovanje odgovornog lica,
5) imenovanje pratilaca djece sa tačnim nazivom za koju djecu su pratioci zaduženi,
6) putni pravac,
7) tehničku organizaciju,
8) način finansiranja,
9) planirane destinacije,
10) način izbora uslova i boravka na izabranim destinacijama,
11) način izvještavanja,
12) linije i način komunikacije sa učenicima,
13) način obavještavanja roditelja o učenicima,
14) stručnu opravdanost za realizaciju izvan teritorije Republike i Federacije BiH.
(7) Ekskurzije, izleti i škola u prirodi mogu se finansirati:
1) sredstvima roditelja,
2) sredstvima škole,
3) donacijama,
4) iz drugih izvora.
(8) Ministar donosi Pravilnik o načinu organizovanja ekskurzija, izleta i škola u prirodi.

Član 62.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju obezbjeđuju se uslovi za ostvarivanje društvenih, tehničkih, humanitarnih, sportskih i kulturnih aktivnosti koje doprinose razvoju ličnosti učenika i promovisanju jednakih šansi za sve učenike, nastavnike i ostale zaposlene, uvažavajući istovremeno i pravo na različitost među njima.
(2) Škola može da realizuje programe, projekte i aktivnosti koji podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika i zaposlenih.
(3) U školi mogu da se organizuju vannastavne aktivnosti uključivanjem učenika u različite oblike rada koji se zasnivaju na dobrovoljnom izjašnjavanju učenika, a u skladu sa mogućnostima i potrebama škole.
(4) Nevladine organizacije, druge ustanove i organizacije mogu, uz saglasnost Ministarstva, uspostaviti saradnju sa školama radi realizacije programa, projekata ili drugih aktivnosti u školama ukoliko od toga ne ostvaruju dobit.
(5) Programi, projekti i druge aktivnosti iz stava 4. ovog člana moraju služiti ciljevima i zadacima vaspitanja i obrazovanja i ne mogu ometati redovno odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa.
(6) Dječji časopisi i neobavezna nastavna sredstva nisu obavezna literatura za učenike i nastavnici ne mogu zadavati učenicima zadatke, niti ih ocjenjivati na osnovu zadatog rada iz dječjih časopisa i neobaveznih nastavnih sredstava, te se u školi ne može vršiti pritisak na učenike i njihove roditelje radi kupovine dječjih časopisa i neobaveznih nastavnih sredstava.
(7) U školi nije dozvoljeno reklamiranje i promovisanje bilo kakvih proizvoda i usluga.
(8) Ministar donosi Uputstvo o načinu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u školama.

Član 63.

(1) S ciljem razvijanja orijentacije ka preduzetništvu i pozitivnog odnosa prema radu, okolini, profesionalne orijentacije, razvijanja svijesti o odgovornosti za preduzete obaveze, te razvoja pozitivnog odnosa prema timskom radu u školi može da se osnuje učenička zadruga.
(2) Rad učeničke zadruge utvrđuje se opštim aktom škole.
(3) Škola može, u skladu sa aktom o organizovanju zadruge, pružati usluge i prodavati proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.
(4) Sredstva stečena radom učeničke zadruge uplaćuju se na račun posebnih namjena na organizacioni kod škole i koriste se namjenski za proširenje materijalne osnove rada učeničke zadruge, ekskurzije učenika, nagrade najboljim članovima zadruge, najboljim učenicima, unapređenje vaspitno-obrazovnog rada u školi, pomoć oboljelim učenicima i drugo, u skladu sa aktom o organizovanju zadruge.

Član 64.

(1) Škola može da obavlja i drugu djelatnost kojom se unapređuje i doprinosi kvalitetnijem i racionalnijem obavljanju vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: proširena djelatnost), pod uslovom da se njome ne ometa obavljanje vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Proširena djelatnost ustanove odnosi se na organizovanje predškolskog programa, proizvodnju i prodaju proizvoda dobijenih kroz rad učeničke zadruge i prevoz učenika, a u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija djelatnosti.



(3) Sredstva dobijena kroz proširenu djelatnost mogu se trošiti za potrebe škole, uz prethodnu saglasnost školskog odbora na plan utroška sredstava ostvarenih kroz proširenu djelatnost.
(4) Ostvarivanje proširene djelatnosti škole planira se godišnjim programom rada.
(5) Školski odbor razmatra inicijativu za obavljanje proširene djelatnosti iz stava 1. ovog člana.
(6) Inicijativa iz stava 5. ovog člana sadrži:
1) elaborat o ostvarivanju djelatnosti,
2) plan prihoda i izdataka za obavljanje te djelatnosti,
3) način angažovanja zaposlenih i način raspolaganja i plan korišćenja ostvarenih sredstava u skladu sa propisima kojim se uređuje budžetski sistem,
4) dokaz o ispunjenosti posebnih uslova za obavljanje djelatnosti pribavljenih od nadležnih organa,
5) šifru djelatnosti,
6) mišljenje savjeta roditelja i nastavničkog vijeća.
(7) Ukoliko školski odbor prihvati inicijativu iz stava 5. ovog člana, donosi odluku o opravdanosti inicijative i tu inicijativu dostavlja Ministarstvu na saglasnost do kraja juna tekuće godine, za narednu školsku godinu.


Član 65.

(1) Zaposleni u školi mogu da se angažuju u ostvarivanju proširene djelatnosti ukoliko ispunjavaju uslove za obavljanje određene vrste proširene djelatnosti i ako se njihovim angažovanjem ne ometa odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Škola može osim zaposlenih angažovati druge radnike za potrebe obavljanja proširene djelatnosti koji će se finansirati iz sopstvenih prihoda škole.


Član 66.

(1) Proslava maturske večeri za učenike završnog razreda organizuje se u prostorijama škole.
(2) Ukoliko ne postoje uslovi za organizovanje proslave maturske večeri u prostorijama škole, proslava se može organizovati, u dogovoru sa nadležnom jedinicom lokalne samouprave, u ustanovama kulture ili sporta na području jedinice lokalne samouprave.
(3) U organizovanje proslave maturske večeri moraju biti uključeni predstavnici savjeta roditelja i savjeta učenika.
(4) Učenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u prostorijama u kojima se organizuje matursko veče i zabranjeno je unošenje i služenje alkoholnih pića, duvanskih i drugih proizvoda zabranjenih u prometovanju maloljetnim licima.







GLAVA VII
UČENICI

Član 67.

(1) Upisom u prvi razred dijete postaje učenik.
(2) Roditelji su dužni da u propisanom roku upišu dijete u školu, brinu se da redovno pohađa nastavu i obavlja druge školske obaveze.
(3) Škola putem informacionog sistema Ministarstva podatke o djeci dorasloj za upis u prvi razred prema upisnim područjima, a koji sadrže jedinstveni matični broj, ime i prezime djeteta, datum rođenja, adresu prebivališta djeteta i ime jednog roditelja, preuzima iz evidencija jedinstvenog matičnog broja, prebivališta i boravišta putem Ministarstva unutrašnjih poslova, elektronskim putem.
(4) Podaci iz stava 3. ovog člana se preuzimaju do kraja februara tekuće godine za narednu školsku godinu.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, u slučaju proglašenja vanredne situacije ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom podaci o djeci iz stava 3. ovog člana mogu se učiniti dostupnim školama i u drugom roku od roka iz stava 4. ovog člana.
(6) Na zahtjev škole, nadležni centar za socijalni rad dostavlja podatke koje posjeduje o djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih, kao i o djeci korisnicima centra koji pripadaju upisnom području škole, do početka upisa u prvi razred.

Član 68.

(1) Upis djece u prvi razred obavlja se u aprilu i maju tekuće godine.
(2) Upis djece u prvi razred u škole za djecu sa smetnjama u razvoju obavlja se od maja do 31. avgusta tekuće godine.
(3) Izuzetno, upis učenika se može izvršiti i mimo rokova utvrđenih st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, u slučaju proglašenja vanredne situacije ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom može se odrediti i drugi rok za upis djece u prvi razred.
(5) Ministar određuje drugi rok za upis djece u prvi razred u slučaju iz stava 4. ovog člana.
(6) U prvi razred upisuju se djeca koja zaključno sa 31. avgustom tekuće godine navršavaju šest godina.
(7) Na zahtjev roditelja, u prvi razred mogu biti upisana i djeca koja do kraja tekuće godine navršavaju šest godina, ukoliko komisija za upis djece u prvi razred procijeni da je dijete spremno za polazak u školu.
(8) U prvi razred se mogu upisati i djeca mlađa od šest godina ili se može odgoditi upis, ukoliko komisija za upis djece u prvi razred procijeni da je to u najboljem interesu djeteta.
(9) U prvi razred upisuje se i dijete starije od šest godina koje zbog bolesti ili drugih razloga nije bilo upisano u školu.
(10) Raniji upis, kao i odgoda upisa mogu biti najduže za jednu školsku godinu.
(11) Komisiju za upis djece u prvi razred imenuje direktor škole.
(12) Komisiju iz stava 11. ovog člana čine tri člana, i to stručni saradnici škole i nastavnik razredne nastave.

Član 69.

Prilikom evidentiranja djece za upis u školu potrebna je sljedeća dokumentacija:
1) izvod iz matične knjige rođenih u papirnom obliku ili digitalni set podataka sadržanih u izvodu iz matične knjige rođenih koje, uz saglasnost roditelja, shodno jedinstvenom matičnom broju djeteta, putem informacionog sistema Ministarstva preuzima ovlašćeno lice škole iz Centralnog informacionog sistema za drugi primjerak matičnih knjiga u elektronskom obliku Ministarstva uprave i lokalne samouprave,
2) uvjerenje o državljanstvu za djecu koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih u Republici, a upisana su u matičnu knjigu državljana Republike u papirnom obliku ili digitalni set podataka sadržanih u uvjerenju o državljanstvu koje, uz saglasnost roditelja, shodno jedinstvenom matičnom broju djeteta, putem informacionog sistema Ministarstva preuzima ovlašćeno lice škole iz Centralnog informacionog sistema za drugi primjerak matičnih knjiga u elektronskom obliku Ministarstva uprave i lokalne samouprave,
3) uvjerenje o prebivalištu u papirnom obliku ili digitalni set podataka koje, uz saglasnost roditelja, shodno jedinstvenom matičnom broju djeteta, putem informacionog sistema Ministarstva, preuzima ovlašćeno lice škole iz informacionog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova,
4) ljekarsko uvjerenje izdato od nadležne zdravstvene ustanove kojim se procjenjuje zdravstvena sposobnost djeteta za polazak u školu,
5) knjiga za praćenje razvoja i učenja djeteta u štampanom ili elektronskom obliku, ukoliko je dijete pohađalo predškolsku ustanovu,
6) nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije ukoliko je dijete prošlo procjenu prije upisa u školu.

Član 70.

(1) Ukoliko komisija iz člana 68. stav 11. ovog zakona uoči odstupanja od tipičnog razvoja kod djeteta i da učenik nema nalaz i mišljenje stručne komisije, škola je dužna da to dijete uključi u nastavu, te da vrši opservaciju djeteta najmanje tri mjeseca, a najduže šest mjeseci.
(2) Opservaciju iz stava 1. ovog člana obavlja opservacioni tim škole (u daljem tekstu: opservacioni tim) koji imenuje direktor škole.
(3) Opservacioni tim iz stava 2. ovog člana ima najmanje tri člana i čine ga, u zavisnosti od uzrasta učenika, nastavnik razredne nastave ili odjeljenjski starješina i stručni saradnici.
(4) Podršku opservacionom timu iz stava 2. ovog člana pružaju stručna lica iz resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(5) Roditelj na zahtjev škole dostavlja medicinsku i drugu odgovarajuću dokumentaciju za učenika koja će se koristiti u svrhu što detaljnije opservacije.
(6) Nakon opservacije iz stava 1. ovog člana škola daje preporuku roditelju o daljim specijalističkim konsultacijama, ukoliko se procijeni da za to ima potrebe.
(7) Tokom trajanja osnovnog vaspitanja i obrazovanja može se obaviti ponovno utvrđivanje vrste i stepena smetnje u razvoju učenika.
(8) Prijedlog za ponovno utvrđivanje vrste i stepena smetnje može podnijeti roditelj, škola, zdravstvena ustanova ili ustanova socijalne zaštite.


Član 71.

(1) Po saznanju da dijete nije upisano škola je dužna da u pisanom obliku obavijesti roditelja o obavezi upisa.
(2) U slučaju da učenik ne pohađa redovno nastavu ili neopravdano izostaje sa časova, škola je dužna o tome obavijestiti roditelja.
(3) Ukoliko dijete nakon obavještenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne počne da pohađa nastavu, škola će o tome obavijestiti nadležni centar za socijalni rad ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave koji će preduzimati mjere u okviru svojih nadležnosti.


Član 72.

(1) Učenik može biti prepisan u drugu školu na osnovu saglasnosti nadležnog odjeljenja ili službe jedinice lokalne samouprave, prevodnice i svjedočanstva, odnosno đačke knjižice.
(2) Ukoliko se radi o prepisu djeteta u školu koja se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola koju učenik pohađa, jedinica lokalne samouprave na kojoj učenik ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost.
(3) Roditelj je dužan da obavijesti školu ako prepisuje dijete u drugu školu.
(4) Prevodnica se izdaje u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva od škole u koju se dijete upisuje.
(5) Škola u koju se učenik upisao dostavlja obavještenje školi od koje je dobila prevodnicu o upisu učenika u roku od sedam dana od dana prijema prevodnice.


Član 73.

(1) Učenik ima pravo na:
1) pohađanje nastave i izvršavanje ostalih školskih obaveza,
2) stav i uvažavanje njegove ličnosti i mišljenja,
3) stručnu podršku u prevazilaženju poteškoća tokom školovanja,
4) informisanost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
5) učešće u radu savjeta učenika,
6) zaštitu od svakog oblika diskriminacije,
7) zaštitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i zloupotrebe,
8) izradu i sprovođenje kućnog reda škole,
9) predlaganje poboljšanja vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Učenik ima dužnosti da:
1) redovno pohađa nastavu i izvršava sve svoje školske obaveze,
2) poštuje pravila kućnog reda škole,
3) poštuje ličnost drugih učenika, nastavnika i svih zaposlenih u školi,
4) postupa u skladu sa uputstvima nastavnika, stručnih saradnika, direktora i ostalih radnika škole koja su u skladu sa ovim zakonom i kućnim redom škole,
5) čuva školsku imovinu, udžbenike i druga vaspitno-obrazovna sredstva,
6) brine se o očuvanju životne sredine.



Član 74.

(1) Učeniku koji je navršio 15 godina prestaje obaveza pohađanja škole istekom te školske godine.
(2) Škola može, na osnovu odluke direktora, učeniku koji je navršio 15 godina, a nije završio školu, omogućiti školovanje do navršenih 17 godina.
(3) Učenik iz stava 2. ovog člana koji učini težu povredu obaveza isključuje se iz škole.
(4) Odluku o isključenju iz stava 3. ovog člana donosi direktor uz prethodno mišljenje odjeljenjskog i nastavničkog vijeća.
(5) Učenik iz stava 2. ovog člana koji redovno ne pohađa školu i lica kojima nije omogućeno školovanje do navršenih 17 godina, smatraju se odraslim i stiču osnovno vaspitanje i obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast obrazovanja odraslih.
(6) Učenik sa smetnjama u razvoju može sticati osnovno vaspitanje i obrazovanje i poslije navršenih 18 godina u osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju, a najduže do navršene 21 godine.
(7) Učenik ne može biti isključen iz škole, osim u slučaju iz stava 4. ovog člana.

Član 75.

(1) Vrednovanje napredovanja i postignuća učenika obavlja se ocjenjivanjem.
(2) Vrednovanje je sastavni dio procesa nastave i učenja kojim se obezbjeđuje stalno praćenje i ocjenjivanje ostvarenih propisanih ciljeva, ishoda učenja i postignuća učenika, te ukupnog angažovanja učenika u nastavi i drugim vidovima vaspitno-obrazovne djelatnosti škole.
(3) Učenike ocjenjuju nastavnici koji realizuju nastavu, a zaključne ocjene na kraju polugodišta učenicima od drugog do devetog razreda utvrđuju odjeljenjska vijeća na prijedlog nastavnika koji realizuju nastavu, te nastavničko vijeće odlukom potvrđuje predložene zaključne ocjene.
(4) U slučaju proglašenja vanredne situacije ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja i u drugim opravdanim slučajevima kada prijeti opasnost izazvana elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog kojih nije moguće organizovati nesmetan rad u prostorijama škole, ocjena se može zaključiti na osnovu praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika prilikom realizacije nastave na daljinu.
(5) Ocjenu iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodišta utvrđuje odjeljenjsko vijeće na prijedlog odjeljenjskog starješine i odjeljenjske zajednice.

Član 76.

(1) Učenik se ocjenjuje iz svih nastavnih predmeta i vladanja.
(2) Ocjenjivanje učenika je javno.
(3) U toku polugodišta učenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje tri puta, a iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodišta.
(4) Napredovanje i postignuće učenika prvog razreda vrednuje se opisnim ocjenama.
(5) Opisne ocjene iz stava 4. ovog člana su:
1) izuzetno uspješan,
2) uspješan i
3) učestvuje.
(6) Ocjene navedene u stavu 5. ovog člana treba da budu obrazložene.
(7) Opšti uspjeh učenika prvog razreda na kraju prvog i drugog polugodišta konstatuje se riječju „završio“.
(8) Napredovanje i postignuće učenika od drugog do devetog razreda ocjenjuje se brojčanim ocjenama od jedan do pet, s tim da je ocjena (1) najniža, a ocjena (5) najviša.
(9) U slučaju da se jezik i kultura nacionalnih manjina izučavaju u okviru fakultativne nastave, učenici se ocjenjuju brojčanim ocjenama od jedan do pet.

Član 77.

(1) Napredovanje i postignuće učenika sa smetnjama u razvoju ocjenjuje se opisno ili brojčano, u skladu sa programom po kojem se školuje.
(2) Odluku o načinu ocjenjivanja donosi nastavničko vijeće.
(3) Ocjene napredovanja i postignuća učenika koja se ocjenjuju opisno su:
1) ističe se,
2) dobar,
3) učestvuje.
(4) Ocjene navedene u stavu 3. ovog člana treba da budu obrazložene.
(5) Opšti uspjeh postignuća učenika iz stava 3. ovog člana konstatuje se riječju „završio“.

Član 78.

(1) Na kraju prvog i drugog polugodišta utvrđuju se zaključne ocjene iz svih nastavnih predmeta i opšti uspjeh učenika.
(2) Zaključna ocjena iz nastavnih predmeta je:
1) odličan (5), ako je prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4), ako je prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3), ako je prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2), ako je prosjek ocjena od 1,5 do 2,49,
5) nedovoljan (1), ako je prosjek ocjena od 1,00 do 1,49.
(3) Nastavnik ne može predložiti, a odjeljenjsko vijeće utvrditi ocjenu „nedovoljan” učeniku kojem nije bilo omogućeno pohađanje dopunske nastave.
(4) Vladanje učenika ocjenjuje se opisnom ocjenom:
1) primjerno,
2) vrlo dobro,
3) dobro,
4) zadovoljava,
5) ne zadovoljava.

Član 79.

(1) Opšti uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu prosjeka zaključenih ocjena iz svih nastavnih predmeta propisanih nastavnim planom.
(2) Učenik je postigao opšti uspjeh:
1) odličan (5), ako ima prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4), ako ima prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3), ako ima prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2), ako ima prosjek ocjena od 2 do 2,49.
(3) Prilikom utvrđivanja opšteg uspjeha učenika uzima se u obzir i zaključna ocjena koju je učenik ostvario u skladu sa članom 76. stav 9. ovog zakona.
(4) Učeniku koji ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najmanje jednog nastavnog predmeta ne utvrđuje se opšti uspjeh na osnovu prosjeka ocjena, nego se opšti uspjeh nedovoljan (1) utvrđuje po automatizmu.
(5) Ocjena iz vladanja ne utiče na opšti uspjeh učenika.
(6) Ministar donosi Pravilnik o vrednovanju napredovanja i postignuća učenika u osnovnoj školi.

Član 80.

(1) Nastavnik fizičkog vaspitanja, na osnovu prijedloga nadležne zdravstvene ustanove, ili na osnovu nalaza i mišljenja prvostepene stručne komisije ima obavezu da nastavničkom vijeću predloži oslobađanje učenika pojedinih sadržaja programa nastavnog predmeta fizičkog i zdravstvenog vaspitanja zbog tjelesnog nedostatka disfunkcionalnosti ili bolesti.
(2) Nastavničko vijeće donosi odluku o oslobađanju učenika iz stava 1. ovog člana, privremeno ili za određenu školsku godinu.
(3) Učenik iz stava 1. ovog člana ne može zbog toga biti neocijenjen, niti dobiti ocjenu nedovoljan.
(4) Učenik iz stava 1. ovog člana ocjenjuje se iz ostalih sadržaja programa nastavnog predmeta fizičkog i zdravstvenog vaspitanja.

Član 81.

(1) Učenik prelazi u naredni razred ako na kraju školske godine ima zaključene prolazne ocjene iz svih nastavnih predmeta.
(2) Učenik se upućuje da ponavlja razred ukoliko na kraju drugog polugodišta:
1) ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz tri i više nastavnih predmeta,
2) ne položi popravni ispit,
3) iz neopravdanih razloga ne pristupi polaganju popravnog ispita.

Član 82.

(1) Učenik se upućuje na popravni ispit ukoliko na kraju drugog polugodišta:
1) iz jednog ili dva nastavna predmeta ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1),
2) na razrednom ispitu dobije ocjenu nedovoljan (1) iz jednog ili dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit polaže se u junskom i avgustovskom ispitnom roku.
(3) Učenici polažu popravni ispit u junskom ispitnom roku, a učenici koji ne polože ili iz opravdanih razloga ne pristupe polaganju popravnog ispita u junskom roku popravni ispit polažu u avgustovskom ispitnom roku.
(4) Razredni ispit polaže učenik:
1) koji iz opravdanih razloga nije pohađao nastavu više od trećine godišnjeg broja časova predviđenih nastavnim planom i programom, a kojem nije moguće izvesti zaključnu ocjenu,
2) koji je neocijenjen iz jednog ili više predmeta,
3) iz stranog jezika koji nije izučavao u školi,
4) koji u prethodnim godinama nije pohađao nastavu i nije sa uspjehom završio određene razrede,
5) kojem je odobreno ubrzano napredovanje,
6) u izuzetnim slučajevima, za učenike koji su pohađali nastavu na daljinu,
7) za kojeg škola procijeni opravdanost polaganja ispita,
8) kojem je izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.
(5) Razredni ispit polaže se u junskom ispitnom roku, a učenici koji ne polože ili iz opravdanih razloga ne pristupe polaganju razrednog ispita u junskom roku razredni ispit polažu u avgustovskom ispitnom roku.
(6) U izuzetnim slučajevima, ukoliko je to u najboljem interesu učenika, škola može donijeti odluku o polaganju razrednog ispita u roku drugačijem od roka propisanog u stavu 5. ovog člana.
(7) U slučaju iz stava 4. tačka 4) ovog člana, prije polaganja razrednog ispita, direktor škole formira komisiju koja ima tri člana.
(8) Komisija iz stava 7. ovog člana procjenjuje spremnost učenika za polazak u školu i predlaže razred u koji bi učenik bio upisan.

Član 83.

Direktor škole imenuje komisije pred kojima se polažu popravni ispiti, razredni ispiti i drugi ispiti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju koji ne spadaju u redovno ocjenjivanje učenika.

Član 84.

(1) Učenik koji se ističe u učenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrađuje.
(2) Nastavničko vijeće utvrđuje vrste pohvala i nagrada, kao i uslove za njihovo dodjeljivanje.
(3) Učeniku koji je naročito uspješan u vaspitno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u školi može se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijumima utvrđenim pravilnikom koji usvaja školski odbor, pri čemu se kao obavezni moraju definisati:
1) uspjeh u učenju i vladanje učenika,
2) zalaganje u nastavi i vannastavnim aktivnostima,
3) rezultati ostvareni na takmičenjima.
(4) Za ostvarene rezultate učenik može dobiti pohvalu:
1) odjeljenjskog starješine,
2) odjeljenjskog vijeća,
3) nastavničkog vijeća.
(5) Pohvale se upisuju u đačku knjižicu i odjeljenjsku knjigu.


Član 85.

(1) Učenik završnog razreda može biti proglašen za učenika generacije u školi, odnosno najboljeg učenika u osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) Učenik završnog razreda može da dobije diplomu „Vuk Karadžić“ za izuzetne rezultate u učenju i vladanju i posebnu diplomu za izuzetne rezultate u savladavanju nastavnog programa iz pojedinih nastavnih oblasti ili predmeta.
(3) U postupku predlaganja i izbora učenika generacije u školi vrednuju se:
1) opšti uspjeh u učenju tokom školovanja,
2) rezultati na takmičenjima iz nastavnih predmeta,
3) rezultati na takmičenjima u vannastavnim aktivnostima,
4) rezultati na takmičenjima u vanškolskim aktivnostima.
(4) U postupku predlaganja i izbora učenika generacije u školi, osim vrednovanja iz stava 3. ovog člana, vrednuju se i:
1) rukovođenje odjeljenjskom zajednicom,
2) rukovođenje savjetom učenika,
3) glasovi nastavničkog vijeća.
(5) U muzičkoj školi u postupku predlaganja i izbora učenika generacije vrednuju se:
1) opšti uspjeh u učenju tokom školovanja,
2) osvojene nagrade na takmičenjima iz glavnog predmeta i solfeđa,
3) osvojene nagrade na takmičenjima kao član kamernog sastava, orkestra ili hora,
4) broj javnih nastupa na internim časovima, godišnjim koncertima muzičke škole (u okviru muzičke škole),
5) broj javnih nastupa van muzičke škole, kao solistički koncert ili dio resitala.
(6) U osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju bira se i proglašava najbolji učenik u skladu sa kriterijumima specifičnim za svaku osnovnu školu za djecu sa smetnjama u razvoju utvrđenim njihovim opštim aktima.
(7) Diploma „Vuk Karadžić“ dodjeljuje se učeniku koji:
1) ima odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta koji su propisani nastavnim planom i programom na kraju svake školske godine i
2) ima primjerno vladanje na kraju svake školske godine.
(8) Posebna diploma dodjeljuje se učeniku za određeni nastavni predmet ukoliko:
1) ima najmanje vrlodobar opšti uspjeh i primjerno vladanje na kraju svake školske godine,
2) ima odličan uspjeh iz tog nastavnog predmeta na kraju svake školske godine,
3) ima osvojeno najmanje prvo mjesto na opštinskom, drugo mjesto na regionalnom ili treće mjesto na republičkom takmičenju iz tog nastavnog predmeta.
(9) Način i uslovi za dodjeljivanje diploma, kao i kriterijumi za izbor i proglašenje učenika generacije, odnosno najboljeg učenika, propisuju se Pravilnikom o izboru i proglašenju učenika generacije, načinu i uslovima za dodjeljivanje diploma, koji donosi ministar.

Član 86.

(1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima može završiti školu u roku kraćem od devet, ali ne kraćem od sedam godina.
(2) Učenik može, u toku jedne školske godine, završiti dva razreda (u daljem tekstu: ubrzano napredovanje) ako se ističe opštom sposobnošću, postiže natprosječne rezultate u savladavanju nastavnog programa, ima odličan opšti uspjeh i primjerno vladanje u dosadašnjem školovanju.
(3) Pod odličnim uspjehom iz stava 2. ovog člana podrazumijeva se da je učenik u najmanje dvije posljednje godine imao zaključene ocjene odličan iz svih nastavnih predmeta.
(4) Postupak za ubrzano napredovanje učenika propisuje se Pravilnikom o vrednovanju napredovanja i postignuća učenika u osnovnoj školi iz člana 79. stav 5. ovog zakona.

Član 87.

(1) Roditelj učenika ima pravo da direktoru škole podnese prigovor u pisanom obliku na zaključenu ocjenu u roku od dva dana od dana prijema knjižice ili svjedočanstva na kraju drugog polugodišta, odnosno u roku od dva dana od dana prijema obavještenja od odjeljenjskog starješine o zaključenoj ocjeni nedovoljan (1) i upućivanju na popravni ispit.


(2) Direktor škole dužan je da odluči o prigovoru u roku od dva dana od dana njegovog prijema, te da o tome donese rješenje.
(3) Ukoliko direktor donese rješenje kojim odbija prigovor iz stava 1. ovog člana, učenik ili njegov roditelj može izjaviti žalbu školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Odluka školskog odbora je konačna.
(5) Ukoliko direktor donese rješenje kojim uvažava prigovor iz stava 1. ovog člana, dužan je da formira komisiju pred kojom će učenik polagati ispit, a koja ima najmanje tri člana od kojih su dva nastavnici predmeta iz kojeg se polaže ispit, a treći član komisije je pedagog škole.
(6) Izuzetno, u školama u kojima jedan nastavnik izvodi nastavu određenog predmeta, angažuje se nastavnik odgovarajućeg predmeta iz druge škole.
(7) Nastavnik na čiji prijedlog je utvrđena ocjena na koju je izjavljen prigovor ne može biti član komisije.
(8) Ako je prigovor izjavljen na ocjenu utvrđenu na popravnom ili razrednom ispitu, članovi komisije ne mogu biti ista lica pred kojima je učenik polagao popravni ili razredni ispit.
(9) Ispit iz stava 5. ovog člana obavlja se u roku od tri dana od dana odobrenja polaganja ispita pred komisijom.
(10) Ocjena komisije je konačna.


Član 88.

(1) Za povredu dužnosti i nepoštovanje etičkog kodeksa za radnike i učenike osnovne škole (u daljem tekstu: Etički kodeks) učeniku se može izreći vaspitno-disciplinska mjera, a materijalnu štetu učinjenu namjerno ili iz krajnje nepažnje nadoknađuju njegovi roditelji.
(2) Za povredu dužnosti i nepoštovanje etičkog kodeksa učeniku se izriče vaspitno-disciplinska mjera:
1) opomena odjeljenjskog starješine,
2) ukor odjeljenjskog starješine,
3) ukor odjeljenjskog vijeća,
4) ukor direktora,
5) ukor nastavničkog vijeća i
6) premještanje iz odjeljenja u odjeljenje.
(3) U izuzetnim slučajevima za težu povredu dužnosti učeniku se može izreći vaspitno-disciplinska mjera – premještanje iz jedne u drugu najbližu školu.
(4) Škola u koju je učenik premješten mora upisati učenika.
(5) Opomena i ukor odjeljenjskog starješine, izriču se učenicima za lakše povrede dužnosti učenika, utvrđene opštim aktom škole. https://www.anwalt-derbeste.de
(6) Ukor odjeljenjskog vijeća, premještanje iz odjeljenja u odjeljenje, ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća i premještanje iz jedne u drugu najbližu školu izriču se za teže povrede dužnosti učenika utvrđene ovim zakonom.
(7) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi Etički kodeks za radnike i učenike osnovne škole.



Član 89.

(1) Direktor rješenjem izriče vaspitno-disciplinsku mjeru za teže povrede dužnosti učenika iz člana 88. stav 6. ovog zakona.
(2) Postupak izricanja vaspitno-disciplinske mjere učeniku propisuje se Pravilnikom o vrednovanju napredovanja i postignuća učenika u osnovnoj školi iz člana 79. stav 5. ovog zakona.

Član 90.

(1) Težom povredom dužnosti učenika smatra se:
1) prepravka podataka u svjedočanstvu, đačkoj knjižici ili drugoj javnoj ispravi,
2) prepravka ili dopisivanje podataka u školskoj dokumentaciji i evidenciji,
3) krađa školske imovine ili imovine učenika,
4) nanošenje štete školskoj imovini, imovini učenika i radnika škole,
5) upotreba ili podsticanje učenika na upotrebu alkohola, duvanskih i drugih proizvoda zabranjenih u prometovanju maloljetnim licima,
6) izazivanje tuče ili učešće u tuči,
7) izražavanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
8) neopravdano izostajanje iz škole više od 25 časova u toku školske godine,
9) nedoličan odnos ili nasilje prema nastavniku ili drugom radniku škole,
10) nedoličan odnos ili nasilje učenika jednih prema drugima,
11) posjedovanje oružja,
12) korišćenje svih informaciono-tehničkih uređaja koji ne služe vaspitno-obrazovnom procesu, zloupotreba mobilnih telefona, snimanje video-zapisa i fotografija za vrijeme boravka u školi i njihova dalja distribucija i upotreba putem sredstava masovne komunikacije,
13) donošenje i upotreba pirotehničkih sredstava u školi i školskom dvorištu,
14) izazivanje opšte opasnosti po sebe i druge.
(2) Učenik može odsustvovati sa nastave samo u opravdanim slučajevima.
(3) Roditelj je dužan da opravda izostanak učenika u skladu sa opštim aktom škole.
(4) Izrečena vaspitno-disciplinska mjera može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti, osim u slučaju iz člana 88. stav 3. ovog zakona.

Član 91.

(1) Učenik može odgovarati samo za povredu dužnosti koja je dokazana i koja je u vrijeme izvršenja bila utvrđena ovim zakonom ili opštim aktom škole.
(2) Roditelj učenika može uložiti prigovor školskom odboru na izrečenu vaspitno-disciplinsku mjeru u roku od osam dana od dana prijema odluke o izricanju vaspitno-disciplinske mjere.
(3) Odluka školskog odbora o prigovoru je konačna.


Član 92.

(1) Direktor imenuje komisiju koja procjenjuje pričinjenu materijalnu štetu u školi, u slučaju da je učenik odgovoran za štetu.
(2) Na prijedlog komisije direktor donosi odluku o visini štete koju je roditelj učenika dužan da nadoknadi.
(3) Roditelj učenika može izjaviti žalbu školskom odboru na odluku direktora iz stava 2. ovog člana.
(4) Rješenje školskog odbora je konačno.
(5) Direktor škole može roditelja učenika osloboditi obaveze da nadoknadi pričinjenu materijalnu štetu, ako se dokaže da učenik štetu nije učinio namjerno i da je nije učinio iz krajnje nepažnje.
(6) Direktor je dužan da o učinjenim prekršajnim i krivičnim djelima i djelima koja utiču na zdravlje i bezbjednost učenika, a koja se dese u školi, obavijesti nadležne institucije.

Član 93.

(1) Škola vodi vaspitno-obrazovni karton učenika radi kontinuiranog praćenja i napredovanja rada i razvoja učenika.
(2) Vaspitno-obrazovni karton učenika vodi se u pisanom ili elektronskom obliku.
(3) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja vaspitno-obrazovnog kartona učenika.
(4) Tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja škola je dužna da prati interesovanje i sklonosti učenika, radi profesionalne orijentacije učenika.

GLAVA VIII
UČENICI S POSEBNIM VASPITNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

Član 94.

Učenici s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama (u daljem tekstu: učenici s posebnim potrebama) su:
1) nadareni i talentovani učenici,
2) učenici sa smetnjama u razvoju:
1. učenici sa oštećenjem vida,
2. učenici sa oštećenjem sluha,
3. učenici sa oštećenjem u govorno-glasovnoj komunikaciji,
4. učenici sa tjelesnim oštećenjem i hroničnim oboljenjima,
5. učenici sa intelektualnim oštećenjem,
6. učenici sa psihičkim poremećajima i oboljenjima,
7. učenici sa višestrukim smetnjama,
3) učenici sa smetnjama u učenju,
4) učenici sa rijetkim bolestima,
5) učenici sa problemima u ponašanju i emocionalnim problemima,
6) učenici sa smetnjama uslovljenim vaspitanjem, socijalnim, ekonomskim i kulturološkim faktorima.


Član 95.

(1) Učenici sa smetnjama u razvoju stiču osnovno vaspitanje i obrazovanje u osnovnim školama ili osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U osnovnim školama učenici sa smetnjama u razvoju školuju se u redovnim, kombinovanim ili posebnim odjeljenjima.
(3) U osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju školuju se učenici u skladu sa preporukama navedenim u nalazu i mišljenju stručne komisije.
(4) Vaspitno-obrazovni rad sa učenicima iz stava 1. ovog člana realizuje se na osnovu nastavnog plana i programa, te individualnih obrazovnih programa koje predlaže stručni tim škole, a usvaja nastavničko vijeće, uz maksimalnu individualizaciju pristupa u radu i osiguranje dodatnih mjera podrške učeniku.
(5) Vaspitno-obrazovni rad sa učenicima iz člana 94. stav 1. t. 1), 3), 4), 5) i 6) ovog zakona realizuje se na osnovu nastavnog plana i programa uz maksimalnu individualizaciju pristupa u radu i osiguranje dodatnih mjera podrške učeniku.
(6) Stručni tim škole čine nastavnici škole, stručni saradnici, roditelj učenika i, po potrebi, stručno lice iz druge ustanove koje može doprinijeti radu stručnog tima.
(7) U slučaju da je nalazom i mišljenjem stručne komisije predloženo angažovanje lica za podršku učeniku sa smetnjama u razvoju (u daljem tekstu: asistent), škola će zatražiti saglasnost Ministarstva za angažovanje asistenta.
(8) U slučaju da škola za djecu sa smetnjama u razvoju utvrdi da je neophodna tehnička pomoć učeniku, od Ministarstva može zatražiti saglasnost za angažovanje asistenta.
(9) Škola za djecu sa smetnjama u razvoju u izuzetnim slučajevima može zatražiti od Ministarstva asistenta za grupu učenika koji se nalaze u jednom razredu.
(10) Asistent iz stava 7. ovog člana može biti lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu.
(11) Asistent pruža tehničku pomoć u:
1) kretanju i obavljanju higijenskih potreba,
2) komunikaciji i socijalnoj uključenosti,
3) drugoj vrsti pomoći, zavisno od potreba učenika, a na prijedlog nastavnika ili stručne službe škole.
(12) Uslovi za prijem, angažovanje i opis posla asistenta definišu se pravilnikom iz člana 49. stav 6. ovog zakona.

Član 96.

(1) Ukoliko je tokom školovanja kod učenika sa smetnjama u razvoju došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja, što može imati za posljedicu nemogućnost daljeg praćenja nastave, roditelj/staratelj ili škola može uputiti učenika na procjenu drugostepene stručne komisije.
(2) U skladu sa nalazom i mišljenjem drugostepene komisije iz stava 1. ovog člana škola donosi odluku o nastavku ili prekidu školovanja za učenika sa smetnjama u razvoju uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Član 97.

(1) Učeniku sa rijetkim bolestima škola treba da obezbijedi uslove za nesmetano pohađanje nastave u skladu sa njegovim specifičnim potrebama i mogućnostima.
(2) Učeniku iz stava 1. ovog člana Ministarstvo, na zahtjev škole uz mišljenje doktora medicine specijaliste, može odobriti angažovanje asistenta.

Član 98.

(1) U školama za djecu sa smetnjama u razvoju nastavni čas u prvom razredu traje 35 minuta, a od drugog do devetog razreda 40 minuta.
(2) Nastavni čas u okviru nastave koja se organizuje po nivoima obrazovanja za učenike u drugom i trećem nivou traje 40 minuta, a za učenike prvog nivoa organizuju se nastavne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 180 minuta, u skladu sa Nastavnim planom i programom za djecu sa smetnjama u razvoju propisanim Pravilnikom o Nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje.
(3) Ministar donosi Pravilnik o načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola za djecu sa smetnjama u razvoju.

Član 99.

(1) U posebnom odjeljenju i odjeljenju u osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju iz člana 95. tačka 2) ovog zakona, može da bude od šest do deset učenika u zavisnosti od vrste i stepena smetnji koje učenik ima.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, odjeljenje u koje su uključeni učenici sa višestrukim smetnjama u razvoju i kombinovano odjeljenje može imati od tri do šest učenika u zavisnosti od vrste i stepena smetnji koje učenik ima.


Član 100.

(1) Škola iz člana 20. stav 1. i ustanova socijalne zaštite iz člana 21. stav 1. ovog zakona može da bude resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(2) Resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje obavlja sljedeće poslove:
1) opservacija i procjena djece sa smetnjama u razvoju u skladu sa članom 70. ovog zakona,
2) pomoć pri izradi individualnih obrazovnih programa,
3) izvođenje obaveznih individualnih i grupnih vannastavnih aktivnosti za učenike u inkluzivnom vaspitanju i obrazovanju,
4) individualni defektološki rad,
5) adaptacija udžbenika i obrazovnih materijala za učenike sa smetnjama u razvoju,
6) obuka za upotrebu asistivnih tehnologija u obrazovanju,
7) organizovanje seminara i obuka za nastavnike u osnovnim školama,
8) savjetodavni rad sa roditeljima,
9) drugi poslovi koji su u interesu poboljšanja položaja učenika sa smetnjama u razvoju.
(3) Ministar rješenjem daje saglasnost na organizovanje rada resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje u okviru škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana.
(4) Škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana svojim aktom o organizaciji i sistematizaciji propisuje organizaciju poslova iz stava 2. ovog člana.

Član 101.

(1) Škola vrši identifikaciju, obrazovanje, praćenje i podsticanje nadarenih i talentovanih učenika, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje školovanje i stipendiranje mladih talenata.
(2) Direktor škole, na prijedlog nastavničkog vijeća, donosi rješenje o imenovanju i broju članova tima za podršku učenicima iz stava 1. ovog člana.
(3) Tim za podršku iz stava 2. ovog člana čine nastavnici škole, stručni saradnici, roditelj učenika i, po potrebi, stručno lice iz druge ustanove koje može doprinijeti radu tima za podršku.
(4) Direktor škole imenuje koordinatora tima za podršku, po pravilu, pedagoga ili psihologa.
(5) Tim za podršku promoviše značaj rada sa nadarenim i talentovanim učenicima, sarađuje sa predstavnicima obrazovnih institucija sistema, naučnih institucija, nevladinih organizacija i drugih koji mogu pružiti podršku nadarenim i talentovanim učenicima.

Član 102.

U radu sa nadarenim i talentovanim učenicima škola treba da obezbijedi:
1) veću individualizaciju nastave i primjenu sredstava, oblika i metoda rada u skladu sa potrebama nadarenih i talentovanih učenika, a posebno za:
1. učenje putem istraživanja, rješavanja problema i otkrića,
2. složenije oblike programiranog učenja,
3. oblikovanje procesa učenja u kome se zahtijeva veći stepen stvaralačkog učenja,
4. posebne programe u okviru dodatne nastave,
5. izbor odgovarajućih modela u okviru nastave na više nivoa težine,
6. posebne programe učenja korišćenjem elektronskih medija,
2) vannastavne aktivnosti koje podsticajno djeluju na razvoj, iskazivanje i usavršavanje nadarenosti i talenta učenika:
1. učešće u slobodnim aktivnostima, sekcijama i klubovima u kojima se mogu birati programi i aktivnosti u skladu sa njihovim interesovanjima, tempom napredovanja i nivoom aspiracija,
2. primjena posebnih programa podrške kroz takmičenja, nagrade, stipendije, kampove, posjete naučnim centrima, izložbe, festivale nauke.

GLAVA IX
UMJETNIČKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE

Član 103.

(1) Osnovno muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje stiče se u umjetničkim školama, prema odobrenim nastavnim planovima i programima.
(2) Umjetničke škole mogu istovremeno obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg muzičkog ili baletskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Ukoliko umjetnička škola organizuje osnovno muzičko i osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje istovremeno, ono se organizuje kroz smjerove.
(4) Osnovno muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje učenici stiču uz obavezno osnovno vaspitanje i obrazovanje.

Član 104.

(1) Smjer za osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje u umjetničkoj školi traje od dvije do šest godina, a to zavisi od vrste instrumenta, odnosno glavnog predmeta i realizuje se u dva ciklusa.
(2) Smjer za osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje traje četiri godine.

Član 105.

(1) Umjetničku školu može da upiše dijete ako položi prijemni ispit kojim se utvrđuje njegova muzička, odnosno baletska sposobnost.
(2) Sadržaj i način polaganja prijemnog ispita iz stava 1. ovog člana utvrđuje škola statutom i drugim aktima škole.
(3) Umjetničku školu, smjer osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje može da upiše dijete uzrasta od navršenih pet do petnaest godina, i to:
1) za odsjeke u trajanju od šest godina – dijete uzrasta do devet godina,
2) za odsjeke u trajanju od četiri godine – dijete uzrasta do 11 godina, a za kontrabas, udaraljke i dijete uzrasta do 15 godina,
3) za odsjeke u trajanju od dvije godine – dijete uzrasta od 14 do 15 godina.
(4) Umjetničku školu, smjer osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje može da upiše i dijete starije od uzrasta navedenih u stavu 3. ovog člana ukoliko na prijemnom ispitu pokaže izuzetne muzičke sposobnosti.
(5) Umjetnička škola može organizovati nastavu za učenike mlađeg uzrasta u pripremnim razredima.
(6) Umjetničku školu, smjer osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje može da upiše dijete uzrasta od devet do petnaest godina.
(7) Umjetničku školu, smjer osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje može da upiše i dijete koje je mlađe ili starije od uzrasta navedenih u stavu 6. ovog člana, ukoliko na prijemnom ispitu pokaže izuzetne baletske sposobnosti.
(8) Dijete koje prema svom uzrastu ili pokazanim sposobnostima na prijemnom ispitu ne može upisati prvi razred umjetničke škole, smjer osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje, može pohađati program mlađeg i starijeg pripremnog razreda, koji je definisan nastavnim planom i programom za osnovno baletsko obrazovanje.
(9) U umjetničku školu učenici se upisuju do početka svake školske godine, a najkasnije do 1. septembra tekuće godine.

Član 106.

Nastavnim planom i programom za osnovno muzičko, odnosno baletsko vaspitanje i obrazovanje utvrđuje se:
1) cilj i zadaci obrazovanja,
2) sadržaj obrazovanja,
3) didaktičko-metodička uputstva i preporuke,
4) trajanje obrazovanja,
5) uzrast učenika,
6) uslovi za početak sticanja obrazovanja,
7) sadržaj prijemnog ispita,
8) sadržaj godišnjeg ispita,
9) sadržaj kontrolnog ispita,
10) uslovi za upis u narednu godinu,
11) trajanje časa, sedmični i godišnji broj časova nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada,
12) broj učenika u odjeljenju, odnosno grupi.

Član 107.

Ministar donosi Pravilnik o Nastavnom planu i programu za:
1) osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje i
2) osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje.




Član 108.

Osnovno muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje stiče se redovnim pohađanjem nastave i polaganjem ispita.

Član 109.

(1) U umjetničkoj školi polažu se sljedeći ispiti:
1) prijemni,
2) godišnji,
3) kontrolni,
4) razredni,
5) vanredni,
6) popravni.
(2) Učenik umjetničke škole polaže kontrolni i godišnji ispit.
(3) Kontrolni ispit polaže se na kraju prvog ciklusa osnovnog muzičkog i vaspitanja i obrazovanja i na kraju prvog razreda osnovnog baletskog vaspitanja i obrazovanja.
(4) Ako učenik muzičke škole ne položi kontrolni ispit poslije prvog ciklusa, ne može nastaviti sa pohađanjem muzičkog obrazovanja i vaspitanja.
(5) Ako učenik prvog razreda umjetničke škole, smjer osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje ne položi kontrolni ispit, ne može nastaviti sa pohađanjem baletskog vaspitanja i obrazovanja.
(6) Učenik umjetničke škole koji ne položi godišnji ispit iz glavnog predmeta, ponavlja razred.
(7) Učenik može da polaže popravni ispit samo iz jednog nastavnog predmeta.
(8) Učenik može jednom da ponavlja razred u toku pohađanja osnovnog muzičkog, odnosno baletskog vaspitanja i obrazovanja.

Član 110.

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima može steći osnovno muzičko, odnosno baletsko obrazovanje u trajanju kraćem od trajanja utvrđenog nastavnim planom i programom.

Član 111.

(1) Umjetnička škola dužna je da na organizovan način uvodi učenike u javni i kulturni život i to:
1) organizovanjem koncerata učenika, ansambala, orkestara i hora u školi i van škole,
2) učešćem na takmičenjima, festivalima, smotrama i ostalim manifestacijama,
3) učešćem učenika u programima prigodnih proslava u jedinici lokalne samouprave i Republici,
4) nastupima u elektronskim medijima i putem sredstava javnog informisanja,
5) razmjenom koncerata sa drugim školama u zemlji i inostranstvu,
6) organizovanjem susreta, tribina, savjetovanja sa tematikom umjetničkog obrazovanja.
(2) Ministar donosi Pravilnik o načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje umjetničkih škola.



Član 112.

Potrebni nivoi i vrsta obrazovanja za nastavnike umjetničke škole propisuju se Pravilnikom o stručnim profilima i zvanjima nastavnika, stručnih saradnika i školskog bibliotekara iz člana 113. stav 3. ovog zakona.


GLAVA X
NASTAVNICI, STRUČNI SARADNICI I OSTALI ZAPOSLENI U ŠKOLI

Član 113.

(1) Vaspitno-obrazovni rad u školi obavljaju nastavnici, stručni saradnici, voditelji u produženom boravku i školski bibliotekar.
(2) Stručni saradnici iz stava 1. ovog člana su:
1) pedagog,
2) psiholog,
3) defektolog, odnosno specijalni edukator – rehabilitator i
4) socijalni radnik.
(3) Ministar donosi Pravilnik o stručnim profilima i zvanjima nastavnika, stručnih saradnika, voditelja u produženom boravku i školskog bibliotekara.

Član 114.

(1) Poslove nastavnika, voditelja u produženom boravku i školskog bibliotekara obavljaju lica koja, pored ispunjenih uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi, treba da imaju:
1) završen prvi ciklus studijskog programa u određenoj oblasti i ostvarenih najmanje 180 ECTS bodova u trajanju od tri godine,
2) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima.
(2) Poslove nastavnika u umjetničkoj školi, smjer baletsko vaspitanje i obrazovanje obavljaju lica koja, pored ispunjenih uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi, treba da imaju:
1) završen prvi ciklus studijskog programa u određenoj oblasti i ostvarenih najmanje 180 ECTS bodova u trajanju od tri godine,
2) najmanje srednje baletsko obrazovanje za određene predmete utvrđene nastavnim planom i programom i najmanje tri godine igračkog staža,
3) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
4) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima.
(3) Stručni saradnici, pored ispunjenih uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi, treba da imaju:
1) završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent,
2) završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od tri godine i ostvarenih najmanje 180 ECTS bodova uz završen drugi ciklus istog studija sa ukupnih 300 ECTS bodova,
3) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
4) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima.
(4) Za dokazivanje uslova iz stava 1. tačka 3, stava 2. tačka 4) i stava 3. tačka 4) ovog člana prihvata se samo ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti radnika koje izda certifikovana zdravstvena ustanova.
(5) Izuzetno od uslova iz stava 1. tačka 2) i stava 3. tačka 3) ovog člana, škola može na upražnjeno radno mjesto nastavnika, školskog bibliotekara i stručnog saradnika angažovati lice koje je steklo radni staž van škole u trajanju od najmanje godinu dana u struci, kao i lice koje je steklo radni staž u školi van nastavnog procesa, ukoliko ispunjava ostale uslove propisane ovim zakonom.
(6) Lice iz stava 5. ovog člana ima obavezu da položi stručni ispit u roku od deset mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa u školi.
(7) Lice iz stava 5. ovog člana nema status pripravnika, a stručni ispit polaže pod istim uslovima predviđenim za pripravnika.
(8) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi Pravilnik o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi.


Član 115.

(1) Rad u školi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za rad u školi, te za krivična djela učinjena protiv: službene dužnosti, zloupotrebe opojnih sredstava, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem, niti lice koje se vodi u Registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.
(2) Zaposleni u školi dužni su da preduzimaju mjere zaštite prava učenika, te da u slučaju kršenja tih prava, posebno svih oblika nasilja nad učenikom djeluju u skladu sa protokolom o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece/učenika.


Član 116.

(1) Nastavu u prvoj trijadi izvodi nastavnik razredne nastave, osim nastave stranog jezika i vjeronauke koju realizuju predmetni nastavnici.
(2) Nastavu u drugoj trijadi u četvrtom i petom razredu izvodi nastavnik razredne nastave, osim nastave stranog jezika i vjeronauke koju realizuju predmetni nastavnici, a nastavu u šestom razredu izvode nastavnici predmetne nastave.
(3) Nastavu u trećoj trijadi izvode nastavnici predmetne nastave.
(4) Nastavu u školi za djecu sa smetnjama u razvoju i posebnom odjeljenju u osnovnoj školi izvodi defektolog, odnosno specijalni edukator – rehabilitator.
(5) Vaspitni rad u školi za djecu sa smetnjama u razvoju, koja ima organizovan smještaj učenika obavlja defektolog, odnosno specijalni edukator – rehabilitator.


Član 117.

Propisom kojim se definišu normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola određuje se broj stručnih saradnika, školskih bibliotekara i voditelja produženog boravka za rad u školi.



Član 118.

(1) Područja rada nastavnika su:
1) planiranje i programiranje,
2) učenje i poučavanje,
3) praćenje i vrednovanje,
4) kreiranje okruženja za učenje,
5) saradnja s porodicom i zajednicom,
6) profesionalni razvoj,
7) učešće u radu i razvoju škole i obrazovnog sistema.
(2) Opis poslova nastavnika iz područja rada iz stava 1. ovog člana propisani su Pravilnikom o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi iz člana 114. stav 8. ovog zakona.

Član 119.

(1) Područja rada pedagoga su:
1) planiranje, programiranje i pripremanje za rad,
2) praćenje, vrednovanje i unapređenje vaspitno-obrazovnog rada,
3) rad sa učenicima,
4) rad sa nastavnicima,
5) partnerstvo sa porodicom i zajednicom,
6) profesionalni razvoj,
7) rad u stručnim organima i timovima na nivou škole i van nje.
(2) Područja rada psihologa su:
1) rad sa učenicima,
2) rad sa roditeljima,
3) rad sa nastavnicima,
4) planiranje i programiranje, dokumentovanje i analitičko-istraživački rad,
5) profesionalni razvoj i vrednovanje kvaliteta rada škole,
6) rad u stručnim organima, timovima i saradnja sa društvenom sredinom.
(3) Područja rada socijalnog radnika su:
1) rad sa učenicima,
2) rad sa porodicom,
3) analitičko-istraživački i preventivni rad,
4) planiranje rada, saradnja sa nastavnicima i stručnim organima škole,
5) saradnja sa lokalnom zajednicom i drugim institucijama i organizacijama,
6) razvoj profesionalnih vještina i znanja.
(4) Područja rada defektologa, odnosno specijalnog edukatora – rehabilitatora su:
1) planiranje, programiranje i pripremanje za rad,
2) rad sa učenicima,
3) saradnja sa porodicom,
4) stvaranje uslova za razvoj i učenje učenika i kreiranje inkluzivne klime,
5) praćenje i dokumentovanje razvoja i napredovanja učenika,
6) profesionalni razvoj,
7) aktivnosti usmjerene na unapređenje i osiguranje kvaliteta rada škole.
(5) Opis poslova pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa-specijalnog edukatora – rehabilitatora iz područja rada iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana propisani su Pravilnikom o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi iz člana 114. stav 8. ovog zakona i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.


Član 120.

Školski bibliotekar obavlja sljedeće poslove:
1) priprema plan i program rada biblioteke,
2) upoznaje učenike sa bibliotečko-informacionom građom i uslugama u biblioteci,
3) pomaže učenicima pri izboru literature,
4) podstiče učenike da razvijaju čitalačke navike i uči ih da koriste usluge biblioteke tokom cijelog života,
5) podstiče učenike da koriste i vrednuju informacije, shvataju komunikacione procese i razvijaju kulturu komuniciranja,
6) učestvuje u kulturnim i javnim aktivnostima škole i organizuje programe za socijalizaciju i kreativno druženje,
7) može da vodi bibliotečku sekciju ako je predviđena godišnjim programom rada škole,
8) vrši inventarisanje, signiranje i klasifikaciju bibliotečko-informacione građe,
9) formira i vodi katalog bibliotečke građe,
10) vodi evidenciju o korišćenju bibliotečko-informacione građe,
11) promoviše ulogu biblioteka,
12) stručno se usavršava,
13) učestvuje u radu stručnih organa škole,
14) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.


Član 121.

(1) Zaposleni u školi moraju obaviti sistematski pregled svake godine prije početka nastave.
(2) Psihička, fizička i zdravstvena sposobnost zaposlenih u školi može se provjeravati i u toku školske godine.
(3) Sistematski pregledi zaposlenih u školi obavljaju se kod certifikovane zdravstvene ustanove.
(4) Zaposleni u školi koji boluju od zarazne ili duševne bolesti ili bolesti zavisnosti ne mogu raditi u školi.
(5) Ako postoje podaci koji opravdavaju osnovanost sumnje da je zaposlenima u školi narušeno psihičko ili fizičko zdravlje, zbog čega je smanjena njihova radna sposobnost, školski odbor na prijedlog direktora, nastavničkog vijeća, ili savjetodavnih tijela u školi donosi odluku o upućivanju radnika na komisijski ljekarski pregled kod certifikovane zdravstvene ustanove.

Član 122.

(1) Škola može na upražnjeno radno mjesto angažovati pripravnika.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Pripravnik je lice koje se prvi put zapošljava u zanimanju za koje je steklo određenu vrstu i stepen stručne spreme.
(4) Lice koje ima manje od godinu dana radnog iskustva u struci i nije ostvarilo uslove za polaganje stručnog ispita ima status pripravnika.
(5) Nakon isteka pripravničkog staža pripravnik može pristupiti polaganju stručnog ispita.
(6) Pripravniku koji u roku od deset mjeseci po isteku pripravničkog staža ne položi stručni ispit, prestaje radni odnos.
(7) Tokom pripravničkog staža nastavnici, stručni saradnici, školski bibliotekari, sekretari i računovođe osposobljavaju se uz pomoć mentora za samostalni rad, savladavaju program pripravničkog staža i pripremaju se za polaganje stručnog ispita.
(8) Škola ne može angažovati lice u svojstvu pripravnika radi obavljanja pripravničkog staža u produženom boravku i boravku.
(9) Škola može sa licem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju radi obavljanja pripravničkog staža u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
(10) U slučaju iz stava 9. ovog člana škola je dužna da zatraži saglasnost Ministarstva.
(11) Škole mogu potpisati sporazum sa visokoškolskom ustanovom o obavljanju prakse za studente koji se obrazuju za nastavnička zanimanja.
(12) Ministar rješenjem određuje škole u kojima se polaže praktični dio stručnog ispita.

Član 123.

(1) Pripravnik-nastavnik, pripravnik stručni saradnik, pripravnik školski bibliotekar i pripravnik-sekretar polažu stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi, koji donosi ministar.
(2) Pripravnik-vjeroučitelj polaže stručni ispit na osnovu programa o načinu polaganja stručnog ispita za vjeroučitelje, koji donosi nadležna vjerska zajednica.
(3) Pripravnik-računovođa polaže stručni ispit u skladu sa propisima kojima se uređuje knjigovodstveno-računovodstvena oblast.
(4) Stručni ispit iz stava 1. ovog člana sastoji se iz praktičnog i usmenog dijela ispita.
(5) Praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi iz člana 122. stav 12. ovog zakona, a usmeni dio stručnog ispita u Ministarstvu.
(6) Izuzetno od stava 5. ovog člana, pripravnik-vjeroučitelj usmeni dio ispita polaže u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se stiču zvanja potrebna za obavljanje tih poslova, a koju odredi nadležna vjerska zajednica.
(7) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje visina naknade za polaganje stručnog ispita u iznosu od 80% najniže neto plate u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(8) Kandidat ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita ukoliko ne položi praktični, odnosno pismeni dio ispita.
(9) U slučaju da kandidat ne položi usmeni dio ispita, upućuje se na popravni iz tog dijela ispita.
(10) U slučaju iz stava 9. ovog člana ministar rješenjem utvrđuje visinu naknade za polaganje popravnog ispita u iznosu od 40% najniže neto plate u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(11) Ministar rješenjem imenuje komisiju za polaganje stručnog ispita i utvrđuje visinu naknade članovima Komisije koji nisu zaposleni u Ministarstvu za svakog kandidata, a koja iznosi za predsjednika Komisije 10%, a za člana Komisije 5% najniže neto plate u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se polaže stručni ispit.
(12) Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi škola u kojoj je pripravnik zaposlen na neodređeno vrijeme.
(13) Lice iz člana 122. stav 9. ovog zakona samo plaća troškove polaganja stručnog ispita.
(14) Polaganje stručnog ispita obavlja se u više ispitnih rokova.
(15) Ministar, u skladu sa brojem prijavljenih kandidata, unutar ispitnih rokova donosi rješenje kojim određuje datum za polaganje praktičnog, usmenog i pismenog dijela stručnog ispita.


Član 124.

(1) Bračni supružnik i djeca poginulog ili nestalog borca Republike, te lica sa invaliditetom, bez obzira na uzrok i vrijeme nastanka invalidnosti, a čiji status se dokazuje uvjerenjem nadležnih organa Republike oslobađaju se plaćanja naknade iz člana 123. st. 7. i 10. ovog zakona.
(2) Rješenje o oslobađanju plaćanja naknade za polaganje stručnog ispita donosi ministar, na zahtjev kandidata.


Član 125.

(1) Direktor raspisuje javni konkurs za upražnjeno radno mjesto nastavnika, stručnog saradnika, školskog bibliotekara, voditelja produženog boravka, sekretara i računovođe obavezno posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, izuzev za radno mjesto vjeroučitelja.
(2) Konkurs za upražnjeno radno mjesto raspisuje se na određeno ili neodređeno vrijeme.
(3) Prilikom raspisivanja konkursa potrebno je navesti da li se prima pripravnik ili lice sa radnim iskustvom.
(4) U slučaju da se raspisuje konkurs za lica sa radnim iskustvom, potrebno je navesti da pravo učešća na konkursu imaju i lica iz člana 114. stav 5. ovog zakona.
(5) Prilikom raspisivanja konkursa potrebno je navesti da pravo učešća imaju i lica koja su po propisima važećim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove koji se odnose na stepen i vrstu stručne spreme.
(6) Konkurs za upražnjeno radno mjesto na neodređeno vrijeme raspisuje se u slučaju kada postoji potreba za angažovanjem nastavnika na najmanje 50% norme u redovnoj nastavi za određeni nastavni predmet propisane pravilnikom iz člana 130. stav 4. ovog zakona, kao i za stručnog saradnika, školskog bibliotekara, sekretara i računovođe u slučaju kada postoji potreba za angažovanjem radnika na najmanje 50% norme propisane pravilnikom iz člana 130. stav 4. ovog zakona.
(7) Konkurs za upražnjeno radno mjesto na neodređeno vrijeme za voditelja produženog boravka raspisuje se u slučaju kada postoji potreba za angažovanjem radnika na puno radno vrijeme.
(8) Konkurs za prijem radnika na određeno vrijeme može se raspisati i za manje od 1/4 norme u redovnoj nastavi za određeni nastavni predmet propisane pravilnikom iz 130. stav 4. ovog zakona.
(9) Radniku zaposlenom na određeno vrijeme i neverifikovanom nastavniku, radni odnos na određeno vrijeme ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.



Član 126.

(1) Prije raspisivanja konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta za nastavnike iz člana 125. stav 1. ovog zakona, sa punom ili nepunom radnom normom u redovnoj nastavi za određeni nastavni predmet propisanom pravilnikom iz člana 130. stav 4. ovog zakona direktor je dužan rasporediti:
1) nastavnika koji je ostao bez norme ili ima nepunu normu časova za određeni nastavni predmet,
2) nastavnika škole sa područja aktiva direktora za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi,
(2) Prije raspisivanja konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta za stručnog saradnika, školskog bibliotekara, sekretara i računovođu sa punom ili nepunom radnom normom propisanom pravilnikom iz člana 130. stav 4. ovog zakona, direktor je dužan rasporediti stručnog saradnika, školskog bibliotekara, sekretara i računovođu sa područja aktiva direktora za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi, s tim da se dopuna ne može obavljati na manje od pola radnog vremena.
(3) Raspoređivanje radnika iz stava 1. ovog člana vrši se za radnike koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa školom.
(4) Raspoređivanje radnika iz stava 1. tačka 2) i stava 2. ovog člana vrši se za radnike kojima je umanjena norma na koju su zaključili ugovor o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa, a koji su sa tim saglasni.
(5) Ukoliko i nakon raspoređivanja radnika iz st. 1. i 2. ovog člana radno mjesto ne bude popunjeno, predsjednici aktiva direktora osnovnih škola razmjenjuju informacije o raspoloživom potrebnom kadru radi njihovog raspoređivanja.
(6) Ukoliko i nakon raspoređivanja radnika iz stava 5. ovog člana radno mjesto ne bude popunjeno, predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih škola sa područja na kojem se škole nalaze razmjenjuju informacije o raspoloživom potrebnom kadru radi njihovog raspoređivanja.
(7) Ukoliko ne postoji mogućnost trajnog raspoređivanja, radnik iz stava 1. tačka 2) i stava 2. i st. 4, 5. i 6. ovog člana raspoređuje se za jednu školsku godinu, o čemu škole zaključuju sporazum o upućivanju radnika na rad u drugu školu, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
(8) Radnik iz stava 7. ovog člana po isteku vremena na koje je raspoređen zadržava status lica bez norme ili sa umanjenom normom i raspoređuje se u skladu sa procedurama propisanim ovim članom.


Član 127.

(1) Komisiju za prijem radnika (u daljem tekstu: komisija za prijem) imenuje direktor škole.
(2) Komisija za prijem iz stava 1. ovog člana dužna je da u roku od osam dana od dana zatvaranja konkursa sačini i predloži direktoru listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.
(3) Direktor je dužan da primi u radni odnos prvog kandidata sa liste za izbor kandidata.
(4) Ukoliko kandidat koji je prvi na listi ne prihvati ponuđeno radno mjesto, prima se u radni odnos sljedeći kandidat sa liste.
(5) Ministar donosi Pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi.
(6) Obavezni kriterijumi koji se utvrđuju pravilnikom iz stava 5. ovog člana su:
1) vrijeme provedeno na evidenciji nezaposlenih lica, koju vodi Zavod za zapošljavanje, nakon sticanja odgovarajuće stručne spreme,
2) prosjek ocjena tokom studiranja,
3) rezultati ostvareni na intervjuu i testu,
4) radni staž kandidata.
(7) Škola je dužna obavijestiti kandidate sa liste o rezultatima izbora najkasnije tri dana od dana objavljivanja rang-liste na oglasnoj tabli škole.
(8) U slučaju da prijavljeni kandidat nije zadovoljan odlukom direktora, može podnijeti prigovor školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavještenja.
(9) Školski odbor provjerava navode iz prigovora i odlučuje o prigovoru kandidata iz stava 8. ovog člana.
(10) Ako se na konkurs ne prijavi nastavnik koji ispunjava uslove iz člana 114. stav 1. tačka 1) ovog zakona i ukoliko ne postoji mogućnost angažovanja nastavnika zaposlenog u školi ili na području aktiva direktora sa nepunom normom, direktor može, na određeno vrijeme, primiti lice bez potrebnih uslova koji se odnose na nivo i vrstu obrazovanja, odnosno neverifikovanog nastavnika, a najduže za jedno polugodište.
(11) Vjeroučitelji se primaju u radni odnos na osnovu postavljenja na dužnost od nadležne crkve ili vjerske zajednice.
(12) Ministar donosi Uputstvo o angažovanju neverifikovanih lica na mjesto nastavnika.

Član 128.

(1) U slučajevima iznenadnog odsustva nastavnika, stručnog saradnika, voditelja u produženom boravku, školskog bibliotekara, sekretara i računovođe zbog bolesti i drugog opravdanog odsustva, kada obavljanje poslova ne trpi odgađanje, direktor škole može, bez raspisivanja javnog konkursa, zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme sa licem koje ima radno iskustvo i koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom i podzakonskim propisima, a najduže do 60 dana.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, ukoliko dođe do iznenadnog odsustva nastavnika, direktor raspoređuje nastavnika sa nepunom normom časova iz te škole, ukoliko je to moguće, a najduže do 60 dana.
(3) Izuzetno, u slučaju iz stava 1. ovog člana, ukoliko nije moguće angažovati lice sa iskustvom, škola može angažovati lice bez iskustva.

Član 129.

(1) Na zahtjev radnika škole, a s ciljem omogućavanja radnicima lakšeg obavljanja radnih obaveza i racionalizacije troškova prevoza, škole se mogu sporazumjeti o trajnom premještaju radnika koji imaju zaključene ugovore o radu na neodređeno vrijeme sa školom, a rade na istim radnim mjestima.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, trajni premještaj se može izvršiti uz saglasnost u pisanom obliku oba radnika, oba direktora škola i saglasnost Ministarstva.
(3) Zahtjev iz stava 1. ovog člana treba da sadrži obrazloženje kojim se opravdava lakše obavljanje radnih obaveza i dokumentaciju kojom se opravdava racionalizacija troškova prevoza.
(4) Radnik koji u tekućoj godini ide u penziju ne može se sporazumno premjestiti u drugu školu.

Član 130.

(1) Norma neposrednog vaspitno-obrazovnog rada nastavnika sa učenicima iznosi 24 časa u okviru 40-časovne radne sedmice.
(2) Norma stručnih saradnika i ostalih radnika u školi iznosi 40 sati sedmično.
(3) Škola sa statusom javne ustanove dužna je da do kraja jula tekuće godine zatraži saglasnost Ministarstva na broj svih radnika van nastavnog procesa za narednu školsku godinu, u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola iz člana 189. stav 9. ovog zakona.
(4) Ministar donosi Pravilnik o normi nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika škole u okviru 40-časovne radne sedmice.

Član 131.

(1) Povredu radne obaveze radnik čini neizvršavanjem ili nemarnim, neblagovremenim i nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze ili kršenjem etičkog kodeksa.
(2) Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrđivanje odgovornosti (u daljem tekstu: disciplinski postupak).
(3) Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključuje krivičnu, prekršajnu i materijalnu odgovornost.
(4) Disciplinski postupak protiv radnika koji je učinio povredu radne obaveze pokreće direktor škole ili lice koje on ovlasti.
(5) Za povredu radnih obaveza i radne discipline radniku se može izreći jedna od sljedećih mjera:
1) pismeno upozorenje,
2) novčana kazna,
3) prestanak radnog odnosa.
(6) Mjera iz stava 5. tačka 3) ovog člana ne može se izreći za lakše povrede radne obaveze.
(7) Na odluku direktora škole o izrečenoj mjeri iz stava 5. ovog člana, nezadovoljni radnik može izjaviti prigovor školskom odboru, odluka školskog odbora po prigovoru je konačna.
(8) Postupak utvrđivanja odgovornosti za teže povrede radnih obaveza i dužnosti sprovodi disciplinska komisija.
(9) Posebnim kolektivnim ugovorom uređuje se pokretanje, vođenje i zastarijevanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog povrede radnih obaveza i druga pitanja od značaja za zaštitu radne discipline, kao i pitanje materijalne odgovornosti radnika.
(10) Škola je dužna da donese Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku u skladu sa ovim zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom.


Član 132.

(1) Teže povrede radnih obaveza su:
1) odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu i rješenjem o 40-časovnoj radnoj sedmici,
2) odbijanje radnika da ode na komisijski ljekarski pregled,
3) krađa, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima škole, kao i nanošenje štete trećim licima, koju je škola dužna da nadoknadi,
4) zloupotreba položaja sa materijalnim ili drugim posljedicama za školu,
5) nasilno ponašanje prema učenicima, radnicima i trećim licima i činjenje djela protiv službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem,
6) dolazak na posao u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih sredstava, te korišćenje alkoholnih pića ili opojnih sredstava tokom radnog vremena,
7) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,
8) organizovanje privatnih instrukcija i kurseva za učenike škole u kojoj radi,
9) ispitivanje i ocjenjivanje učenika suprotno ovom zakonu i podzakonskim propisima,
10) zadavanje učenicima zadataka i ocjenjivanje na osnovu zadatog rada iz dječjih časopisa i neobaveznih nastavnih sredstava,
11) organizovanje učenika u političke svrhe,
12) izazivanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
13) neprimjereno ponašanje prema učenicima, omalovažavanje i vrijeđanje učenika, roditelja učenika ili radnih kolega,
14) organizovanje ili učestvovanje u prodaji knjiga ili druge robe učenicima,
15) naplaćivanje testova učenicima,
16) onemogućavanje kontrole i stručno-pedagoškog nadzora prosvjetnim savjetnicima i inspekcijskim organima,
17) ugrožavanje bezbjednosti u školi i unošenje oružja u školu,
18) uznemiravanje ili zlostavljanje učenika,
19) vršenje radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo ili da ugrožavaju imovinu veće vrijednosti,
20) odavanje poslovne ili službene tajne.
(2) Lakše povrede radnih obaveza utvrđuju se Posebnim kolektivnim ugovorom i pravilnikom iz člana 131. stav 10. ovog zakona.

Član 133.

(1) Ukoliko radnik škole dođe u alkoholisanom stanju ili postoji sumnja da je u školu došao pod uticajem opojnih sredstava, direktor škole dužan je da odmah o tome obavijesti nadležnu organizacionu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova i uputi radnika na ljekarski pregled.
(2) Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo, težu povredu radne obaveze iz stava 3. ovog člana ili radnji koja ugrožava imovinu veće vrijednosti, direktor škole ga može udaljiti sa rada i prije otkazivanja ugovora o radu.
(3) Direktor škole udaljava sa rada radnika u slučaju da učini neku od sljedećih težih povreda radnih obaveza:
1) ako je zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo ili da ugrožavaju imovinu veće vrijednosti,
2) ako utvrdi da je došao na radno mjesto pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava,
3) ako se nasilnički ponaša prema učenicima, radnicima škole i ostalim licima,
4) ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak za djela učinjena protiv službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem.
(4) U slučajevima iz stava 2. ovog člana udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, a u tom roku direktor je dužan da odluči o odgovornosti radnika.


(5) Ako direktor ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana, radnika udaljava ministar, u roku od osam dana od dana dostavljanja obavještenja, pri čemu se razmatra postupak direktora i predlažu mjere.
(6) Za povredu radnih obaveza iz člana 132. stav 1. ovog zakona direktor može izreći mjeru:
1) novčanu kaznu u visini do 20% osnovne plate radnika, za mjesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju od jednog do tri mjeseca,
2) pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu pod uslovom da radnik u narednom roku od šest mjeseci ne učini povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline,
3) prestanak radnog odnosa.
(7) Za povredu radnih obaveza iz člana 132. stav 2. ovog zakona radniku se može izreći mjera:
1) pismeno upozorenje,
2) novčana kazna u visini 10% osnovne plate radnika, za mjesec u kojem je novčana kazna izrečena.


Član 134.

(1) Radniku za čijim radom je djelimično ili potpuno, odnosno privremeno ili trajno prestala potreba zbog promjene u nastavnom planu i programu, smanjenog broja učenika ili statusne promjene škole, obezbjeđuje se materijalna i socijalna sigurnost u skladu sa ovim zakonom, Posebnim kolektivnim ugovorom i opštim aktima škole.
(2) Na pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena zakonskim i podzakonskim propisima iz stava 1. ovog člana, primjenjivaće se zakon kojim se propisuju radni odnosi.
(3) Nastavniku prestaje radni odnos u školi na kraju nastave u polugodištu tokom kojeg navršava 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, a radi ispunjenja svih radnih obaveza utvrđenih rješenjem o 40-časovnoj radnoj sedmici, nastavniku koji u toku drugog polugodišta navršava 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja radni odnos prestaje najkasnije do 30. juna tekuće godine.


Član 135.

(1) Radnici škole koji su zasnovali radni odnos u školi imaju pravo da protiv akata donesenih o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima podnesu prigovor školskom odboru u roku od 15 dana od dana dostavljanja akta.
(2) Odluka školskog odbora po prigovoru je konačna.


Član 136.

(1) Nastavnici, stručni saradnici, voditelji u produženom boravku, školski bibliotekari, sekretari, računovođe i direktori škola dužni su da se stručno usavršavaju.
(2) Stručno usavršavanje se ostvaruje kroz sljedeća područja:
1) prirodne nauke,
2) društvene i humanističke nauke,
3) umjetničke nauke,
4) pedagoške i psihološke nauke,
5) metodičke i didaktičke nauke,
6) inkluzija,
7) druga područja u skladu sa potrebama vaspitanja i obrazovanja.
(3) Programe obuka i usavršavanja za period od četiri godine utvrđuje Zavod na osnovu javnog poziva.
(4) Ministar donosi Katalog programa obuka i usavršavanja na prijedlog Zavoda, a na osnovu utvrđenih područja iz stava 2. ovog člana.


Član 137.

(1) U organizaciji i realizaciji stručnog usavršavanja nastavnika, stručnih saradnika, voditelja u produženom boravku, školskih bibliotekara i direktora obavezno su uključeni Ministarstvo i Zavod.
(2) Stručno usavršavanje ostvaruje se kroz: programe obuke, stručne skupove, projekte i programe vaspitanja i obrazovanja na nivou škole, opštinskom, regionalnom ili međunarodnom nivou i kroz projekte mobilnosti, stručna i studijska putovanja, aktivnosti koje preduzima radnik u skladu sa ličnim planom stručnog usavršavanja i kroz programe u okviru cjeloživotnog učenja.
(3) Stručno usavršavanje radnika, nastavnika, stručnih saradnika, voditelja u produženom boravku, školskih bibliotekara i direktora škola planira godišnjim programom rada škole, razvojnim planom na osnovu definisanih područja iz člana 136. stav 2. ovog zakona, kao i ličnih planova stručnog usavršavanja zaposlenih na poslovima vaspitanja i obrazovanja, razvojnog plana ustanove, rezultata samovrednovanja i vrednovanja kvaliteta rada ustanove i drugih pokazatelja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada.

Član 138.

(1) Rad nastavnika, stručnih saradnika, voditelja u produženom boravku i školskih bibliotekara direktor kontinuirano prati, analizira i vrednuje na osnovu čega ga ocjenjuje na kraju školske godine.
(2) Ocjenjivanje iz stava 1. ovog člana vrši se po završetku nastave u drugom polugodištu, a najkasnije do kraja te školske godine.
(3) Nastavnici i stručni saradnici ocjenjuju se iz područja rada utvrđenih Pravilnikom o standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi iz člana 114. stav 8. ovog zakona.
(4) Voditelji produženog boravka ocjenjuju se za obavljanje poslova iz područja rada propisanih članom 55. stav 1. ovog zakona.
(5) Školski bibliotekari ocjenjuju se za obavljanje poslova propisanih članom 121. ovog zakona.
(6) Rad direktora prati se, analizira i vrednuje na osnovu rezultata dobijenih kroz stručno-pedagoški nadzor i vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada škole.

Član 139.

(1) Za postignute rezultate u radu vaspitno-obrazovni radnici mogu biti pohvaljeni i nagrađeni u skladu sa kriterijumima propisanim opštim aktom škole.
(2) Vaspitno-obrazovni radnik iz stava 1. ovog člana na osnovu izuzetnih rezultata i ocjena o radu može napredovati i steći stručna zvanja:
1) mentor,
2) savjetnik,
3) viši savjetnik.
(3) Na prijedlog Zavoda, ministar donosi rješenje o stručnom napredovanju u zvanja iz stava 2. ovog člana.
(4) Izbor programa obuka iz člana 136. stav 3. ovog zakona, način stručnog usavršavanja, te procedura ocjenjivanja i uslovi za sticanje stručnih zvanja vaspitno-obrazovnih radnika propisuje se Pravilnikom o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju direktora i vaspitno-obrazovnih radnika.
(5) Ministar donosi Pravilnik o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju direktora i vaspitno-obrazovnih radnika.
(6) Pored vaspitno-obrazovnih radnika, direktor prati i rad ostalih radnika, te ih na osnovu postignutih rezultata pohvaljuje i nagrađuje u skladu sa opštim aktima škole.

Član 140.

(1) Za izuzetne rezultate i zalaganje u radu sa učenicima, primjenu raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda u vaspitno-obrazovnom radu, te za doprinos kvalitetnijem vaspitanju i obrazovanju u Republici, nastavnici, stručni saradnici i školski bibliotekari mogu biti nagrađeni Svetosavskom nagradom.
(2) Izbor kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade vrši se putem javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo.
(3) Javni poziv se objavljuje u novembru tekuće godine i otvoren je za dostavljanje prijava kandidata, najmanje 15 dana od dana objavljivanja.
(4) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za dodjelu Svetosavske nagrade.
(5) Uslovi koje kandidat obavezno ispunjava prilikom prijavljivanja na javni poziv za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) da je u radnom odnosu u školi u godini u kojoj se dodjeljuje nagrada,
2) da ima najmanje 10 godina radnog staža na mjestu nastavnika, stručnog saradnika ili školskog bibliotekara.
(6) Kriterijumi za bodovanje prilikom utvrđivanja liste kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) osvojeno prvo, drugo ili treće mjesto na takmičenjima učenika u Republici koje je pripremao taj nastavnik,
2) osvojeno prvo, drugo ili treće mjesto učenika koje je pripremao taj nastavnik na međunarodnom takmičenju,
3) inovativnost i kreativnost u radu, uspješna primjena raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda i tehnologija u vaspitno-obrazovnom radu,
4) učestvovanje u razvijanju i javnom predstavljanju primjera dobre prakse,
5) učešće u istraživanjima, projektima i programima vaspitno-obrazovnog karaktera, stručnim i studijskim putovanjima i posjetama, skupovima i zajednicama profesionalnog učenja,
6) doprinos unapređenju kvaliteta rada škole i doprinosi njenom ugledu u domaćim i međunarodnim okvirima,
7) da je autor ili koautor ili recenzent udžbenika i drugog nastavnog sredstva ili didaktičkog materijala,
8) da ima objavljene radove u stručnim časopisima iz djelokruga svoga rada,
9) da je autor knjige, kompozicije ili drugog sadržaja koji se može koristiti u radu škole.
(7) Komisija iz stava 4. ovog člana ministru dostavlja prijedlog kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade.
(8) Dobitniku Svetosavske nagrade ministar dodjeljuje povelju i novčanu nagradu.
(9) Nastavnik, stručni saradnik ili školski bibliotekar može biti dobitnik Svetosavske nagrade samo jednom.
(10) Novčana nagrada iz stava 8. ovog člana dodjeljuje se u visini prosječne mjesečne neto plate isplaćene nastavniku u Republici, u prethodnom mjesecu prije dodjeljivanja nagrade.
(11) Ministar donosi Pravilnik o postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade.

Član 141.

(1) Zaposleni u školama ostvaruju pravo na sindikalno organizovanje i štrajk, u skladu sa zakonskim propisima kojima se uređuju radni odnosi i pravo na organizovanje štrajka.
(2) U ime radnika u školama sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor sa osnivačem škole i poslodavcem.

Član 142.

(1) Administrativne, pravne i računovodstvene poslove u školi obavljaju sekretar i računovođa.
(2) Poslove sekretara škole može obavljati lice sa završenim prvim ciklusom studijskog programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, sa završenim pravnim fakultetom i položenim stručnim ispitom.
(3) Poslove računovođe škole može obavljati lice sa završenim prvim ciklusom studijskog programa ekonomije, finansija ili računovodstva u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, koje ima odgovarajuću licencu u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast računovodstva.
(4) Administrativno-finansijske poslove za potrebe sekretara škole i računovođe škole može obavljati administrativno-finansijski radnik, ako škola ima sistematizovano radno mjesto administrativno-finansijskog radnika.
(5) Poslove administrativno-finansijskog radnika može obavljati lice sa završenom najmanje srednjom stručnom spremom, društvenog smjera.
(6) Broj izvršilaca iz st. 1. i 4. ovog člana određuje se pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola.

Član 143.

Sekretar obavlja sljedeće poslove:
1) obavlja godišnje programiranje i planiranje rada iz svoje nadležnosti,
2) upravne, normativno-pravne i druge pravne poslove u školi,
3) izrađuje nacrte opštih akata,
4) prati i primjenjuje zakone i odgovarajuće propise u vezi sa djelatnošću škole,
5) prisustvuje sjednicama školskog odbora, vodi zapisnike sa sjednica i priprema materijale za rad tog organa,
6) priprema prijedloge odluka i rješenja,
7) priprema statističke izvještaje u vezi sa učenicima i radnicima škole,
8) vodi odgovarajuću dokumentaciju, izrađuje duplikate diploma i svjedočanstava, kompletira dokumentaciju za sve vrste ispita, odgovara za korišćenje pečata i štambilja škole,
9) priprema ugovore,
10) sarađuje sa stručnim organima,
11) organizuje i prati rad pomoćnog osoblja,
12) radi sa strankama,
13) vodi kadrovsku i personalnu evidenciju u štampanom i elektronskom obliku,
14) sarađuje sa direktorom i ostalim radnicima škole,
15) daje obavještenja roditeljima koja se odnose na primjenu propisa,
16) vodi postupak javne nabavke,
17) obavlja i druge administrativne i pravne poslove po nalogu direktora.


Član 144.

Računovođa obavlja sljedeće poslove:
1) rukuje finansijskim sredstvima u okviru svojih ovlašćenja,
2) priprema finansijski plan sa odobrenim sredstvima,
3) sačinjava statističke izvještaje, periodične obračune i godišnji obračun,
4) organizuje rad u računovodstvu i rukovodi poslovima računovodstva,
5) vodi kompletno knjigovodstvo škole u skladu sa propisima,
6) obavlja poslove sa poreskom upravom, trezorom i drugim finansijskim institucijama,
7) priprema materijalne izvještaje za organe upravljanja koji se odnose na finansijsko-materijalno poslovanje,
8) prati proces likvidacije akontacija po svim osnovima,
9) vrši obračun zarada i ostalih primanja radnika,
10) sarađuje sa nadležnim inspektorima i revizorima budžetskog korisnika,
11) pruža stručna objašnjenja iz oblasti računovodstva organima škole,
12) priprema neophodnu dokumentaciju za plaćanje preuzetih obaveza po računima,
13) izvršava plaćanje finansijskih obaveza, prati i primjenjuje zakonske i druge propise u računovodstvu škole,
14) učestvuje u aktivnostima koje se tiču procedura javnih nabavki,
15) sarađuje sa direktorom i ostalim radnicima škole,
16) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.


Član 145.

Administrativno-finansijski radnik obavlja sljedeće poslove:
1) obavlja poslove u vezi sa materijalnim poslovanjem, obradom dokumentacije i dostavlja ih računovođi, sekretaru i direktoru škole,
2) vrši izradu statističkih izvještaja,
3) radi na administrativnim i arhivskim poslovima,
4) pruža pomoć popisnoj komisiji,
5) vodi administrativno-tehničke poslove iz radnog odnosa,
6) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.



Član 146.

(1) Zaposleni u školama godišnji odmor, po pravilu, koriste tokom raspusta.
(2) Opštim aktom škole detaljno se određuje broj dana, vrijeme i uslovi korišćenja godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i Posebnim kolektivnim ugovorom.


GLAVA XI
UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE ŠKOLOM I PROCEDURA IZBORA
ORGANA UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA

Član 147.

(1) Školski odbor je organ upravljanja u školi.
(2) Školski odbor ima sedam članova koje za škole sa statusom javne ustanove u ime osnivača imenuje Ministarstvo, i to:
1) dva člana na prijedlog radnika škole iz reda zaposlenih,
2) dva člana u ime osnivača,
3) dva člana iz reda roditelja na prijedlog savjeta roditelja škole i
4) jedan član na prijedlog jedinice lokalne samouprave.
(3) Sastav školskog odbora, po pravilu, treba da odražava nacionalnu strukturu učenika, njihovih roditelja, radnika škole i jedinice lokalne samouprave.
(4) Mandat školskog odbora traje četiri godine.
(5) Svim članovima školskog odbora prestaje mandat istekom roka od četiri godine od dana konstituisanja školskog odbora.
(6) Školski odbor mora biti konstituisan u roku od 15 dana od dana dostavljanja školi rješenja o imenovanju novoizabranog školskog odbora.
(7) Član školskog odbora u mandatu školskog odbora u jednoj školi ne može biti biran za člana školskog odbora u drugoj školi.
(8) Po isteku mandata, član školskog odbora može biti ponovo biran za člana školskog odbora.
(9) Član školskog odbora može biti lice sa najmanje srednjom stručnom spremom.
(10) Odluke školskog odbora su pravno valjane ako se za njih izjasni većina od ukupnog broja članova školskog odbora.
(11) Članovi školskog odbora ne mogu biti lica koja u školama obavljaju poslove:
1) direktora,
2) pomoćnika direktora,
3) sekretara i
4) računovođe.
(12) Predsjednika i zamjenika predsjednika školskog odbora imenuje školski odbor iz reda svojih članova.
(13) Članove školskog odbora razrješava Ministarstvo u ime osnivača na osnovu inicijative ovlašćenih predlagača iz stava 2. ovog člana, inicijative drugih organa u školi ili na osnovu inspekcijskog nalaza, ako se utvrdi da ne ispunjavaju obaveze iz ovog zakona.
(14) Ministar razrješava dužnosti pojedine članove školskog odbora, predsjednika ili sve članove školskog odbora ako:
1) učestvuje u donošenju nezakonite odluke,
2) ne učestvuje u donošenju odluke u zakonskom roku,
3) neopravdano izostaje sa sjednica školskog odbora,
4) nesavjesnim radom onemogućava rad školskog odbora.
(15) U školi u kojoj se školski odbor ne sastaje ili zbog nepostojanja kvoruma ne može da donese odluke, ministar imenuje školski odbor za privremeno upravljanje do konstituisanja novog školskog odbora, a najduže na šest mjeseci.
(16) Svojstvo člana školskog odbora prestaje istekom mandata, ostavkom, razrješenjem, u slučaju smrti ili u drugim slučajevima propisanim Pravilnikom o radu i postupku izbora i razrješenja članova školskog odbora, nakon čega se imenuje novi član školskog odbora.
(17) Školski odbor donosi poslovnik o radu kojim se uređuje konstituisanje školskog odbora, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika školskog odbora.
(18) Rad člana školskog odbora je dobrovoljan i ne plaća se.
(19) Ministar donosi Pravilnik o radu i postupku izbora i razrješenja članova školskog odbora.

Član 148.

Školski odbor privatne škole imenuje osnivač.

Član 149.

(1) Školski odbor:
1) usvaja godišnji program rada škole i finansijski plan i prati njegovo izvršenje,
2) daje direktoru mišljenja i prijedloge o pitanjima od interesa za rad škole,
3) odlučuje o korišćenju finansijskih sredstava škole u skladu sa zakonom,
4) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju škole i godišnji obračun,
5) odlučuje o korišćenju sredstava za investicije i investiciono održavanje, te sredstava od proširene djelatnosti,
6) donosi odluku i raspisuje konkurs za izbor direktora posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske,
7) razmatra prijave kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora,
8) ministru dostavlja dokumentaciju i spisak kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora, u roku od osam dana od dana razmatranja prijava,
9) redovno razmatra i prati uspjeh učenika i preduzima mjere za unapređenje rada škole,
10) usvaja statut i druga akta škole,
11) razmatra prigovore na odluke direktora,
12) pokreće inicijativu za smjenu direktora,
13) izvršava rješenja, odluke i zahtjeve Ministarstva,
14) prati i kontroliše sve druge aktivnosti propisane ovim zakonom, statutom i osnivačkim aktom škole,
15) pokreće postupak kod nadležnih zdravstvenih ustanova za komisijsku ocjenu radne i zdravstvene sposobnosti direktora, vršioca dužnosti direktora, pomoćnika direktora i lica ovlašćenog za zamjenu direktora škole,
16) odlučuje o prigovorima radnika na rješenja direktora i odluke komisija škole,
17) donosi odluku o izdavanju školskog prostora,
18) razmatra i druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
(2) Školski odbor ne može poništiti odluku nastavničkog vijeća o zaključenoj ocjeni, niti rješenje o vaspitno-disciplinskoj mjeri, već može zatražiti ponovno razmatranje donesenih odluka i rješenja.
(3) Odluka i rješenje iz stava 2. ovog člana nakon ponovnog razmatranja na zahtjev školskog odbora konačna je.
(4) Odluke školskog odbora su konačne i protiv njih nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.

Član 150.

(1) Direktor škole rukovodi radom škole.
(2) Za direktora škole može da bude izabran nastavnik ili stručni saradnik koji:
1) ima završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent,
2) ima najmanje pet godina radnog staža kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1) ovog stava i
3) nije osuđivan pravosnažnom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora, protiv kojeg nije pokrenut krivični postupak za djela učinjena protiv dostojanstva ličnosti, službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem.
(3) Školski odbor raspisuje konkurs za izbor direktora škole tri mjeseca prije isteka mandata direktora.
(4) Na prijedlog ministra Vlada imenuje za direktora jednog kandidata sa spiska iz člana 149. stav 1. tačka 8) ovog zakona.
(5) Ukoliko ministar ne predloži za direktora nijednog kandidata sa dostavljenog spiska, o tome obavještava školski odbor, koji donosi odluku o raspisivanju novog konkursa.
(6) U slučaju iz stava 5. ovog člana, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure za izbor direktora, a najduže na 90 dana.
(7) Za vršioca dužnosti direktora može da bude imenovano lice koje ispunjava uslove za imenovanje direktora škole.
(8) Mandat direktora traje četiri godine i počinje od dana stupanja na dužnost.

Član 151.

Školski odbor privatne škole imenuje direktora privatne škole, s tim da imenovano lice mora ispunjavati uslove iz člana 150. stav 2. ovog zakona i mora biti imenovano u skladu sa procedurom propisanom ovim zakonom.

Član 152.

(1) Direktor je odgovoran za zakonitost rada i za uspješno obavljanje djelatnosti škole.
(2) Direktor za svoj rad odgovara školskom odboru i ministru.
(3) Pored poslova utvrđenih zakonom kojim se uređuje sistem javih službi, direktor:
1) planira, organizuje i odgovara za ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) organizuje i brine se o osiguranju kvaliteta i unapređenju vaspitno-obrazovnog rada,
3) organizuje pedagoško-instruktivni uvid i nadzor i preduzima mjere za unapređenje rada vaspitno-obrazovnih radnika,
4) organizuje uvid i nadzor i preduzima mjere za unapređenje rada ostalih radnika škole,
5) učestvuje u planiranju i praćenju stručnog usavršavanja zaposlenih,
6) preduzima mjere radi izvršavanja naloga prosvjetnog inspektora i prosvjetnog savjetnika, kao i u slučaju nedoličnog ponašanja zaposlenih radnika i njihovog negativnog uticaja na učenike,
7) blagovremeno obavještava zaposlene, stručne organe i organe upravljanja o svim pitanjima od interesa za rad škole,
8) podnosi izvještaj školskom odboru o uspjehu učenika i postignutim rezultatima vaspitno-obrazovnog rada,
9) sarađuje sa Ministarstvom, jedinicom lokalne samouprave, roditeljima učenika i ostalim društvenim partnerima,
10) saziva i rukovodi sjednicama nastavničkog vijeća, usmjerava i usklađuje rad stručnih organa u školi,
11) odgovara za sprovođenje odluka školskog odbora i drugih tijela škole,
12) obezbjeđuje zaštitu prava učenika, zaštitu zdravlja učenika i njihove sigurnosti u školi,
13) obezbjeđuje blagovremeno i tačno dostavljanje podataka Ministarstvu, odnosno osnivaču, o broju učenika i odjeljenja, nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika, broju časova, te drugih podataka,
14) organizuje sprovođenje ispita, upisa i ocjenjivanja učenika u školi u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima,
15) obezbjeđuje namjensko trošenje sredstava škole,
16) donosi odluke o slobodnim radnim mjestima i raspisuje konkurs za popunu upražnjenih radnih mjesta u školi,
17) prije raspisivanja konkursa za upražnjeno radno mjesto, informiše aktiv o slobodnim radnim mjestima i traži saglasnost od aktiva direktora za raspisivanje konkursa,
18) prima u radni odnos nastavnike, stručne saradnike, školske bibliotekare, voditelje produženog boravka, voditelje boravka i ostale radnike, na prijedlog komisije za izbor radnika,
19) organizuje čuvanje i brigu o školskom objektu, inventaru i opremi,
20) odgovoran je za izdavanje svjedočanstava, diploma i drugih javnih isprava, kao i za uredno vođenje i čuvanje odjeljenjskih knjiga, matičnih knjiga, ljetopisa škole i drugih dokumenata,
21) sprovodi odluke, zaključke i rješenja Ministarstva,
22) preduzima mjere zaštite prava učenika, te o svakom kršenju tih prava i posebno o svim oblicima nasilja nad učenikom, odmah obavještava nadležne ustanove,
23) prati, analizira i vrednuje, te ocjenjuje nastavnike, stručne saradnike, školske bibliotekare i voditelje produženog boravka.

Član 153.

(1) Dužnost direktora škole prestaje:
1) istekom mandata,
2) na lični zahtjev – ostavkom,
3) u slučaju smrti,
4) sticanjem uslova za prestanak radnog odnosa u skladu sa zakonom kojim se propisuju radni odnosi,
5) razrješenjem,
6) ako je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ u skladu sa pravilnikom iz člana 139. stav 5. ovog zakona.
(2) Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi Vlada na prijedlog ministra.
(3) U slučaju da direktor podnese ostavku, ostaje na dužnosti do stupanja na snagu rješenja o prestanku dužnosti direktora.
(4) Po isteku mandata ili prestanku obavljanja dužnosti, direktor se vraća u školu na radno mjesto na kojem je bio prije imenovanja za direktora.
(5) Inicijativu za razrješenje direktora škole mogu pokrenuti:
1) ministar,
2) školski odbor,
3) nastavničko vijeće,
4) sindikat,
5) inspekcija,
6) Zavod.
(6) Inicijativa za razrješenje direktora dostavlja se ministru.
(7) Ministar u roku od 15 dana od dana dostavljanja inicijative iz stava 6. ovog člana, razmatra inicijativu i utvrđuje da li postoje uslovi predviđeni ovim zakonom za razrješenje direktora i o tome obavještava predlagača inicijative.
(8) Ako utvrdi da su ispunjeni uslovi predviđeni ovim zakonom za razrješenje direktora, Vlada će na prijedlog ministra razriješiti direktora dužnosti.
(9) U slučaju iz stava 8. ovog člana Vlada imenuje vršioca dužnosti do okončanja postupka izbora direktora, a najduže do 90 dana.
(10) Za vršioca dužnosti direktora iz stava 9. ovog člana može da bude imenovano lice koje ispunjava uslove za imenovanje direktora škole.
(11) Prava, obaveze i odgovornosti direktora škole odnose se i na vršioca dužnosti direktora.

Član 154.

(1) Vlada, na prijedlog ministra, razrješava dužnosti direktora prije isteka mandata ako:
1) utvrdi da ne izvršava obaveze predviđene ovim zakonom,
2) je škola, odnosno direktor odgovoran za prekršaj iz ovog zakona ili je počinio krivično djelo,
3) je nadležni organ utvrdio da škola ne ostvaruje godišnji program rada škole,
4) je nadležni organ utvrdio da direktor ne preduzima mjere za ostvarivanje ciljeva vaspitanja i obrazovanja,
5) direktor ne postupi po nalogu, odnosno mjeri nadležnog organa za otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti,
6) nadležni organ utvrdi da direktor raspolaže sredstvima škole, školskim prostorom, opremom i imovinom škole na nezakonit način,
7) direktor predlaganjem nezakonitih odluka, nepotpunim, neblagovremenim i netačnim obavještavanjem ili sazivanjem sjednica suprotno poslovniku, ometa rad organa upravljanja i zaposlenih,
8) direktor ne preduzima odgovarajuće mjere prema nastavniku, stručnom saradniku ili drugom zaposlenom radniku koji ne izvršava svoje radne obaveze,
9) se u školi vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom zakonu,
10) škola ne obezbijedi čuvanje propisane evidencije i dokumentacije,
11) škola ne sprovodi mjere bezbjednosti i zaštite učenika,
12) škola naplati od učenika nadoknadu štete suprotno ovom zakonu,
13) ne raspiše konkurs na upražnjeno radno mjesto ili primi radnika suprotno ovom zakonu,
14) ne omogući obavljanje upravnog, stručno-pedagoškog i inspekcijskog nadzora ili ne otkloni nedostatke utvrđene tim nadzorom,
15) škola dostavi Ministarstvu netačne podatke u vezi sa radom škole, kao i o broju odjeljenja, učenika, časova i radnika,
16) se u školi obračun plate vrši suprotno važećim propisima i kolektivnom ugovoru,
17) škola ne izda svim radnicima rješenje o 40-časovnoj radnoj sedmici i ako se radnicima svakog mjeseca ne dostavlja obračunski list za platu,
18) učini težu povredu radnih obaveza,
19) dobije negativan revizorski izvještaj,
20) upiše dijete sa upisnog područja druge škole bez saglasnosti nadležne službe jedinice lokalne samouprave,
21) utvrdi da dolazi u školu u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih droga,
22) utvrdi i druge nepravilnosti utvrđene ovim zakonom.
(2) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i postupku izbora i razrješenja direktora osnovne škole.
Član 155.

(1) Škola koja ima više od 24 odjeljenja može imati pomoćnika direktora.
(2) Broj izvršilaca i procenat radnog vremena pomoćnika direktora uređuje se podzakonskim aktom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola.
(3) Pomoćnika direktora škole imenuje direktor škole iz reda zaposlenih nastavnika i stručnih saradnika i školskih bibliotekara koji ispunjava uslove propisane članom 150. stav 2. t. 1) i 3) ovog zakona, i ima najmanje tri godine radnog staža u nastavi ili na poslovima stručnog saradnika.
(4) Pomoćnik direktora imenuje se na mandat koji ne može biti duži od mandata direktora koji ga je imenovao.
(5) Izbor pomoćnika direktora uređuje se opštim aktom škole.
(6) Pomoćnik direktora obavlja sljedeće poslove:
1) organizuje, rukovodi i odgovara za vaspitno-obrazovni rad škole,
2) koordinira rad stručnih organa škole,
3) zamjenjuje direktora u odsustvu,
4) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i opštim aktom škole.
(7) Pomoćnik direktora u okviru 40-časovne radne sedmice može da izvodi i časove redovne nastave.
(8) U školi u kojoj je direktor opravdano odsutan duže od mjesec dana, poslove direktora obavlja pomoćnik direktora, do povratka direktora na dužnost.
(9) U slučaju iz stava 8. ovog člana, ukoliko škola nema pomoćnika direktora, direktor, uz saglasnost ministra, ovlašćuje lice iz reda zaposlenih koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana, do povratka direktora na dužnost.

Član 156.

(1) U školi se formira savjet roditelja kao savjetodavno tijelo.
(2) Savjet roditelja čine predstavnici roditelja svakog odjeljenja u školi.
(3) Statutom škole definiše se broj članova, način i procedura osnivanja i rada savjeta roditelja.
(4) Savjet roditelja:
1) razmatra uspjeh učenika u učenju i vladanju,
2) razmatra namjenu korišćenja sredstava ostvarenih:
1. kroz aktivnosti sa učenicima na nivou škole,
2. u radu učeničke zadruge,
3. od donacija i sredstava roditelja,
3) razmatra školski kalendar,
4) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, škole u prirodi, boravka i produženog boravka, o čemu daje mišljenje, te dostavlja mišljenje o izvještaju o realizovanoj ekskurziji, izletu ili školi u prirodi,
5) u saradnji sa školom vrši izbor dobavljača hrane za produženi boravak,
6) u saradnji sa školom vrši izbor ponuđača za realizovanje ekskurzije, izleta i škole u prirodi,
7) predstavlja stavove roditelja učenika školskom odboru škole,
8) podstiče angažovanje roditelja u radu škole,
9) predlaže programe i edukacije roditelja o razvojnim potrebama djece i drugim temama,
10) učestvuje u izradi i realizaciji odgovarajućih projekata kojima se podstiče i unapređuje vaspitno-obrazovni rad u školi,
11) promoviše interese škole u lokalnoj zajednici na čijem području se škola nalazi.
(5) Savjet roditelja može da svoje prijedloge, pitanja i stavove upućuje školskom odboru, direktoru, odnosno stručnim organima škole.


Član 157.

(1) U školi se formira savjet učenika kao savjetodavno tijelo.
(2) Savjet učenika, po pravilu, čine predstavnici učenika svakog odjeljenja u školi.
(3) Statutom škole definiše se broj članova, način i procedura osnivanja i rada savjeta učenika.
(4) Savjet učenika:
1) promoviše interese učenika škole u lokalnoj zajednici na čijem području se nalazi škola,
2) podstiče angažovanje učenika u radu škole,
3) informiše direktora škole i školski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu školskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad škole,
4) promoviše prava učenika i podstiče društveno koristan rad u zajednici,
5) razmatra uspjeh učenika u učenju i vladanju,
6) daje prijedlog u vezi sa planom i programom ekskurzije, izleta, škole u prirodi, te dostavlja mišljenje o izvještaju o realizovanoj ekskurziji, izletu ili školi u prirodi,
7) razmatra školski kalendar,
8) razmatra uslove rada škole i druga pitanja utvrđena aktima škole,
9) učestvuje u izradi i realizaciji odgovarajućih projekata kojima se podstiče i unapređuje vaspitno-obrazovni rad u školi,
10) inicira sprovođenje programa i edukacija učenika o aktuelnim temama.


Član 158.

(1) U školi se formiraju stručni organi:
1) odjeljenjsko vijeće,
2) stručni aktivi nastavnika i
3) nastavničko vijeće.
(2) Statutom škole uređuju se ovlašćenja i način rada stručnih organa.



Član 159.

Odjeljenjsko vijeće obavlja sljedeće poslove:
1) prati razvoj učenika,
2) predlaže mjere za unapređenje vaspitno-obrazovnog rada,
3) vrši planiranje pismenih provjera učenika,
4) utvrđuje zaključne ocjene,
5) predlaže organizovanje dopunske i dodatne nastave,
6) analizira rad nastavnika i stručnih saradnika,
7) predlaže pohvale i nagrade za učenike,
8) predlaže direktoru vaspitno-disciplinske mjere.

Član 160.

Stručni aktiv nastavnika obavlja sljedeće poslove:
1) planira realizaciju nastavnih sadržaja,
2) predlaže podjelu časova unutar stručnog aktiva,
3) predlaže programe rada dodatne i dopunske nastave,
4) predlaže mjere za unapređenje vaspitno-obrazovnog rada,
5) usaglašava kriterijume za ocjenjivanje učenika,
6) predlaže inovacije u nastavi,
7) analizira rezultate rada nastavnika i učenika,
8) predlaže mjere za unapređenje rada u okviru aktiva,
9) predlaže teme za stručno usavršavanje nastavnika.

Član 161.

Nastavničko vijeće obavlja sljedeće poslove:
1) prati ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) analizira ostvarivanje:
1. ciljeva,
2. zadataka,
3. ishoda vaspitno-obrazovnog rada,
3) po potrebi razmatra rezultate rada vaspitno-obrazovnih radnika,
4) inicira, razmatra i realizuje razne oblike stručnog usavršavanja vaspitno-obrazovnih radnika,
5) razmatra i usvaja programe rada vannastavnih i slobodnih aktivnosti,
6) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, škole u prirodi, boravka i produženog boravka, o čemu daje mišljenja,
7) razmatra školski kalendar,
8) razmatra i utvrđuje godišnji program rada škole,
9) učestvuje u izradi akata škole,
10) razmatra i utvrđuje rezultate rada učenika, uspjeh učenika u učenju i vladanju i preduzima mjere za njihovo unapređenje,
11) potvrđuje zaključne ocjene učenika,
12) predlaže direktoru vaspitno-disciplinske mjere,
13) promoviše interes škole u lokalnoj zajednici na čijem području se nalazi škola,
14) rješava i druga pitanja utvrđena ovim zakonom i aktima škole.


Član 162.

(1) Svako odjeljenje u školi ima odjeljenjskog starješinu koji je pedagoški, organizacioni i administrativni rukovodilac odjeljenja.
(2) Odjeljenjskog starješinu iz stava 1. ovog člana raspoređuje direktor na početku školske godine, u saradnji sa stručnim aktivima i nastavničkim vijećem.
(3) Prilikom podjele odjeljenjskog starješinstva potrebno je imati u vidu najbolji interes djeteta poštujući princip kontinuiteta.
(4) Odjeljenjsko starješinstvo ne mogu imati nastavnici koji obavljaju poslove u nastavi po osnovu dopunskog rada i radnici van nastave.
(5) Odjeljenjski starješina obavlja sljedeće poslove:
1) obezbjeđuje neposrednu saradnju nastavnika i stručnih saradnika u odjeljenju i usklađuje njihov rad,
2) kontinuirano prati rad i vladanje učenika u odjeljenju,
3) razmatra i pronalazi načine za prevazilaženje prepreka učenika u savladavanju ishoda učenja iz pojedinih nastavnih predmeta i traži mogućnosti za poboljšanje uslova rada u odjeljenju,
4) sarađuje sa roditeljima učenika,
5) obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i po zahtjevu direktora,
6) izriče vaspitno-disciplinske mjere ili predlaže izricanje vaspitno-disciplinskih mjera.

Član 163.

(1) Za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave formira se Aktiv direktora osnovnih škola (u daljem tekstu: Aktiv direktora), o čemu ministar donosi rješenje.
(2) Aktiv direktora iz stava 1. ovog člana čine direktori svih osnovnih škola sa teritorije jedne ili više jedinica lokalne samouprave.
(3) Rad Aktiva direktora uređuje se poslovnikom o radu.
(4) Aktiv direktora ima predsjednika koji rukovodi aktivom i zastupa aktiv.
(5) Predsjednik aktiva direktora za svoj rad odgovara ministru.
(6) Aktiv direktora obavlja sljedeće poslove:
1) donosi poslovnik o radu,
2) razmjenjuje i razmatra informacije o potrebnim radnicima iz člana 126. stav 1. t. 2) i 3) ovog zakona, te vrši raspoređivanje radnika da bi se omogućilo angažovanje do punog radnog vremena,
3) donosi akt kojim se određuju kriterijumi za raspored radnika iz tačke 2) ovog stava, pri čemu se kao obavezni kriterijum propisuje dužina radnog staža ostvarena u obrazovanju,
4) preduzima mjere za unapređenje vaspitno-obrazovnog rada u školama,
5) sarađuje sa Ministarstvom i jedinicama lokalne samouprave, te drugim društvenim partnerima,
6) razmatra i druga pitanja od značaja za rad škola u svom području.
(7) Škole, članice aktiva direktora, dužne su da prije raspisivanja konkursa za upražnjeno radno mjesto zatraže od aktiva direktora informacije o radnicima iz člana 126. stav 1. t. 2) i 3) ovog zakona, za čijim je radom djelimično ili potpuno prestala potreba, te zatraže saglasnost za raspisivanje konkursa.
(8) Škole, članice aktiva direktora, dužne su da blagovremeno dostave tačne informacije aktivu.
(9) Ministar donosi uputstvo kojim se propisuje način organizovanja i rada aktiva direktora osnovnih škola.


Član 164.

Za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave mogu da se formiraju i aktivi nastavnika, stručnih saradnika, sekretara i računovođa škola, a zavisno od zainteresovanosti radnika.


GLAVA XII
PRIZNAVANJE SVJEDOČANSTVA

Član 165.

(1) Državljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji je u inostranstvu stekao osnovno vaspitanje i obrazovanje ili završio pojedine razrede osnovne škole ima pravo da zahtijeva priznavanje ili izjednačavanje javne isprave o stečenom osnovnom vaspitanju i obrazovanju ili završenom razredu osnovne škole.
(2) Strani državljanin i lice bez državljanstva ima pravo da zahtijeva priznavanje ili izjednačavanje javne isprave stečene u inostranstvu ako za to ima pravni interes.

Član 166.

(1) Predmet postupka priznavanja, odnosno izjednačavanja strane školske isprave je diploma, svjedočanstvo ili druga školska isprava stečena u inostranstvu.
(2) Priznavanje, odnosno izjednačavanje javne isprave o stečenom osnovnom vaspitanju i obrazovanju, odnosno završenom pojedinom razredu osnovne škole vrši Ministarstvo.
(3) Uz zahtjev za priznavanje, odnosno izjednačavanje javne isprave iz stava 1. ovog člana, zainteresovano lice podnosi javnu ispravu u originalu ili ovjerenoj kopiji i prevod od ovlašćenog prevodioca na jedan od službenih jezika koji su upotrebi u Republici.
(4) Strana školska isprava se priznaje ili izjednačava sa odgovarajućom školskom ispravom stečenom u Republici i to prava na nastavljanje obrazovanja i vaspitanja i prava na zapošljavanje.
(5) Postupak priznavanja ili izjednačavanja ne sprovodi se za javne isprave i dokumenta iz propisa kojim se definiše uzajamno priznavanje dokumenata u obrazovanju i regulisanju statusnih pitanja stečenih u osnovnim školama u Republici Srbiji.
(6) Javna isprava iz stava 5. ovog člana ima pravno dejstvo kao javna isprava izdata na teritoriji Republike.

Član 167.

(1) Postupak priznavanja ili izjednačavanja strane školske isprave sprovodi se na osnovu zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
(2) U postupku priznavanja ili izjednačavanja strane školske isprave uzima se u obzir:
1) sistem školovanja zemlje u kojoj je stečena školska isprava,
2) nastavni plan i program,
3) trajanje školovanja,
4) prava koja daje strana školska isprava imaocu i
5) druge okolnosti od značaja za odlučivanje.
(3) Ministar donosi rješenje kojim se priznavanje uslovljava polaganjem ispita ili provjerom znanja, ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da nastavni plan i program inostrane škole znatno odstupa od plana sa kojim se upoređuje.
(4) Ministarstvo može sprovođenje ispita i provjeru znanja povjeriti posebnoj stručnoj komisiji koju imenuje ministar ili školi u kojoj lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje nastavlja školovanje.

Član 168.

Lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje ili izjednačavanje strane školske isprave može uslovno da se upiše u naredni razred do okončanja postupka iz člana 167. stav 1. ovog zakona.

Član 169.

Rješenje o priznavanju strane školske isprave i rješenje o izjednačavanju strane školske isprave konačno je u upravnom postupku i protiv rješenja nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski spor pred nadležnim sudom.

Član 170.

(1) Ministarstvo čuva dokumentaciju priloženu uz zahtjeve za priznavanje ili izjednačavanje strane školske isprave i o tome vodi evidenciju.
(2) Ministarstvo vodi registar o priznavanju ili izjednačavanju stranih školskih isprava.
(3) Registar iz stava 2. ovog člana sadrži:
1) redni broj,
2) datum prijema zahtjeva,
3) ime, prezime i adresu podnosioca zahtjeva,
4) naziv ustanove i zemlje u kojoj je izdata školska isprava,
5) kratak sadržaj rješenja o priznavanju, odnosno izjednačavanju sa brojem protokola i datumom izdavanja,
6) primjedbe.


GLAVA XIII
DOKUMENTACIJA, EVIDENCIJA, JAVNE ISPRAVE I PEČAT

Član 171.

(1) Škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju.
(2) Pedagoška dokumentacija i evidencija u školi vodi se u pisanom i elektronskom obliku kroz Jedinstveni informacioni sistem Ministarstva (eDnevnik).
(3) Škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju tako da obezbjeđuje čuvanje ličnih podataka učenika u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
(4) U slučaju pogrešnog upisa podataka u dokumentaciju ili evidenciju u štampanom obliku, ispravka se vrši tako što se pogrešno upisana riječ ili dio teksta precrta tako da se može pročitati, a iznad precrtanog teksta upisuje se ispravan tekst, odnosno podatak.
(5) Ispravka dokumentacije ili evidencije u štampanom obliku se vrši trajnim mastilom crvene boje i ovjerava se potpisom direktora i pečatom škole.
(6) U slučaju pogrešnog upisa podataka u dokumentaciju ili evidenciju u elektronskom obliku, ispravku vrši nastavnik uz prethodnu saglasnost direktora i uz podatak evidentira se posebna napomena sa datumom izmjene, lice koje je vršilo izmjenu i pogrešno unesen podatak.

Član 172.

U školi se vodi sljedeća dokumentacija i evidencija:
1) matična knjiga učenika osnovne škole,
2) registar uz matičnu knjigu,
3) godišnji program rada škole,
4) dnevnik vaspitno-obrazovnog rada (u daljem tekstu: odjeljenjska knjiga),
5) ljetopis škole,
6) sveska zapisnika,
7) dnevnik rada za produženi boravak,
8) dnevnik rada za boravak,
9) dnevnik rada stručnog saradnika,
10) dnevnik rada:
1. slobodnih (vannastavnih) aktivnosti učenika,
2. dopunske nastave,
3. dodatne nastave,
4. fakultativne nastave,
5. pripremne nastave,
11) knjiga dežurstva,
12) raspored časova,
13) plan pripravničkog staža, evidentni list o radu pripravnika, izvještaj o realizaciji plana i programa pripravničkog staža i uvjerenje o obavljenom pripravničkom stažu,
14) evidencija djece za upis u prvi razred osnovne škole,
15) prijava i zapisnik o polaganju ispita u osnovnoj školi,
16) prijava za upis u osnovnu umjetničku školu,
17) evidencija o izdatim svjedočanstvima,
18) evidencija o izdatim diplomama,
19) evidencija o opštem uspjehu i vladanju učenika,
20) vaspitno-obrazovni karton učenika,
21) evidencija o ispitima,
22) evidencija o stručnom usavršavanju direktora, nastavnika, stručnih saradnika, školskog bibliotekara i voditelja produženog boravka,
23) evidencija o izdatim uvjerenjima o pohađanju nastave,
24) evidencija o izdatim prevodnicama,
25) evidencija o upisanim i ispisanim učenicima u toku školske godine.

Član 173.

(1) Javne isprave koje izdaje škola su:
1) đačka knjižica,
2) svjedočanstvo,
3) diploma „Vuk Karadžić“,
4) diploma za izuzetan uspjeh iz pojedinog nastavnog predmeta,
5) priznanje učeniku generacije,
6) priznanje najboljem učeniku,
7) uvjerenje o položenom ispitu iz stranog jezika u osnovnoj školi,
8) prevodnica o prelasku učenika u drugu školu,
9) obavještenje o upisu učenika koji je došao iz druge škole,
10) uvjerenje o pohađanju nastave,
11) uvjerenje o uspjehu učenika na polugodištu,
12) uvjerenje o završenim godinama školovanja u nivoima.
(2) Obrasci javnih isprava koje izdaje škola štampani su na ćiriličkom ili latiničkom pismu.
(3) Podaci u javnim ispravama upisuju se ručno ili elektronski kroz Jedinstveni informacioni sistem (eDnevnik).
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja dokumentacije, evidencije i obrascima javnih isprava u osnovnoj školi.

Član 174.

(1) Matična knjiga, registar uz matičnu knjigu, ljetopis i evidencija o izdatim svjedočanstvima su dokumenti trajne vrijednosti koje škola trajno čuva.
(2) Odjeljenjska knjiga i sveske zapisnika čuvaju se deset godina po završetku školske godine.
(3) Prijava i zapisnik o polaganju ispita čuvaju se pet godina po završetku školske godine.

Član 175.

(1) Đačke knjižice se izdaju na kraju drugog polugodišta za učenike od prvog do petog razreda.
(2) Na kraju prvog polugodišta za sve učenike izdaju se uvjerenja o uspjehu učenika na polugodištu, dok se učenicima koji se školuju u nivoima obrazovanja uvjerenja izdaju po završetku svake godine školovanja.
(3) U umjetničkim školama na kraju prvog polugodišta izdaju se uvjerenja o uspjehu učenika na polugodištu, a u umjetničkim školama koje nemaju Jedinstveni informacioni sistem (eDnevnik) izdaju se đačke knjižice, dok na kraju godine učenici dobijaju svjedočanstvo o završenom razredu.
(4) Škola izdaje učeniku svjedočanstvo o završenom šestom, sedmom, osmom i devetom razredu.
(5) Učeniku koji nije stekao osnovno vaspitanje i obrazovanje, a prestala mu je obaveza pohađanja nastave i učeniku koji odlazi u inostranstvo, izdaje se svjedočanstvo o posljednjem završenom razredu.


Član 176.

(1) Vjerodostojnost javne isprave škole ovjerava se pečatom.
(2) Sadržaj pečata utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast koja se odnosi na pečate.
(3) Direktor škole određuje službeno lice odgovorno za upotrebu i čuvanje pečata.


Član 177.

(1) Na zahtjev, škola izdaje duplikat javne isprave poslije proglašavanja javne isprave nevažećom u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
(2) Duplikat javne isprave sadrži istovjetne podatke kao original tražene javne isprave, a na propisanom obrascu.

Član 178.

Škola izdaje uvjerenje o podacima o kojima vodi evidenciju, u nedostatku propisanog obrasca.

Član 179.

(1) Lice koje nema javnu ispravu o završenom školovanju, a evidencija o tome, odnosno arhivska građa je uništena, nestala ili nedostupna, može da podnese zahtjev nadležnom sudu zbog utvrđivanja završenog školovanja.
(2) Rješenje suda kojim se dokazuje da je lice steklo osnovno vaspitanje i obrazovanje zamjenjuje javnu ispravu o završenom razredu osnovne škole.


GLAVA XIV
ISHRANA UČENIKA

Član 180.

(1) Ishrana učenika predstavlja organizovanu ishranu učenika u danima kada traje nastava, u skladu sa školskim kalendarom, kojom se obezbjeđuje pravilna i uravnotežena ishrana kao bitan preduslov za pravilan rast i razvoj, te očuvanje i unapređenje zdravlja učenika.
(2) Pravilna i uravnotežena ishrana iz stava 1. ovog člana podrazumijeva usklađivanje izbora, pripreme i količine hrane u odnosu na uzrast, pol, energetske i nutritivne zahtjeve učenika u skladu sa standardima i normativima ishrane djece u osnovnoj školi (u daljem tekstu: standardi i normativi ishrane).
(3) Standardi i normativi ishrane čine osnov pravilnog planiranja, organizovanja i kontrole ishrane u školi i sastavni su dio pravilnika kojim se uređuju uslovi i način organizovanja ishrane učenika u osnovnoj školi.
(4) Ministar donosi Pravilnik o ishrani učenika u osnovnoj školi.

Član 181.

(1) Škola može imati školsku kuhinju.
(2) Školska kuhinja iz stava 1. ovog člana mora ispunjavati uslove utvrđene propisima kojima se regulišu sanitarno-tehnički i higijenski uslovi i Uredbom o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje iz člana 18. stav 2. ovog zakona.
(3) Škole koje imaju školsku kuhinju organizuju nabavku namirnica, pripremu i podjelu obroka u skladu sa Pravilnikom iz člana 180. stav 4. ovog zakona.



Član 182.

(1) Školska ishrana za učenike podrazumijeva đačku užinu, po pravilu, za vrijeme velikog odmora.
(2) Ishrana djece u osnovnim školama koje imaju produženi boravak predstavlja organizovanu ishranu koja može uključivati sljedeće obroke: doručak, užinu, ručak i popodnevnu užinu.

Član 183.

(1) Hrana u školama koje u svom sastavu nemaju školsku kuhinju obezbjeđuje se putem restorana registrovanog za pružanje usluge keteringa, u skladu sa propisom o razvrstavanju i minimalnim uslovima za rad ugostiteljskih objekata.
(2) Ugovorom zaključenim između restorana iz stava 1. ovog člana i škole definiše se obaveza poštovanja principa pravilne ishrane u skladu sa standardima i normativima ishrane.
(3) Dopremanje obroka u školu koja nema kuhinju vrši se odgovarajućim dostavnim vozilom sa opremom i uređajima za dostavu obrađene hrane u skladu sa propisima o zdravstvenoj ispravnosti hrane i propisima koji definišu oblast zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.
(4) Dopremljena hrana mora odgovarati zahtjevima definisanim u Standardima i normativima ishrane.

Član 184.

Roditelji učenika plaćaju školsku ishranu.

Član 185.

(1) Prilikom unošenja hrane u školu ili pružanja usluge prometa hrane u školi, u školu se može dozvoliti unošenje i promet samo industrijski pripremljene i upakovane hrane, pri čemu je akcenat potrebno staviti na nutritivno vrijedne proizvode ili hranu.
(2) Subjektima koji vrše promet hrane i pića u okviru škole nije dozvoljen promet i plasman hrane i pića koja sadrže materije koje su ograničene za dnevni unos u organizam (npr. kofein, taurin), niti hrane i napitaka koji sadrže boje, arome i zaslađivače.



GLAVA XV
VREDNOVANJE KVALITETA VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA

Član 186.

(1) U školi se radi unapređenja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada sprovodi samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada škole.
(2) Samovrednovanje rada vrši škola u skladu sa Pravilnikom o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi.
(3) Samovrednovanje doprinosi osiguranju kvaliteta škole i podrazumijeva primjenu propisanih standarda kvaliteta rada škole, na osnovu informacija o školi, njihovom radu i ostvarivanju ciljeva.
(4) Spoljašnje vrednovanje rada škole vrši Zavod prema svom godišnjem programu rada, a u skladu sa pravilnikom iz stava 2. ovog člana.
(5) Spoljašnje vrednovanje rada škole uključuje i provjeru postignuća učenika iz različitih nastavnih predmeta na kraju petog i devetog razreda.
(6) Provjera postignuća učenika u devetom razredu (u daljem tekstu: mala matura) vrši se na osnovu programa koji je propisan pravilnikom iz stava 2. ovog člana.
(7) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi rješenje kojim imenuje Komisiju za sprovođenje male mature.
(8) Zavod pravi plan godišnje provjere postignuća učenika, kojim definiše nastavne predmete iz kojih će se provjeravati postignuća učenika.
(9) Cilj provjere postignuća učenika je utvrđivanje stepena ostvarenosti ishoda učenja i nivoa postignuća učenika definisanih nastavnim programom, kao i unapređenje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada.
(10) Rezultati sprovedenih provjera postignuća ne mogu se koristiti prilikom ocjenjivanja rada i praćenja napredovanja učenika, nego služe pri planiranju narednih aktivnosti za unapređenje kvaliteta rada škole.
(11) Zavod obavještava škole o planu provjere postignuća učenika, vremenu sprovođenja najkasnije do kraja prvog polugodišta tekuće školske godine.
(12) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi Pravilnik o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi.

Član 187.

(1) Pravilnikom o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi propisuju se: aktivnosti u vezi sa samovrednovanjem i spoljašnjim vrednovanjem vaspitno-obrazovnog rada škole, organizacija aktivnosti koje se tiču učeničkih postignuća, odnosno provjere učeničkih postignuća, programa provjere, sastava i procedure rada komisija i drugih pitanja koja se odnose na provjeru učeničkih postignuća.
(2) Na osnovu rezultata samovrednovanja i spoljašnjeg vrednovanja, škola utvrđuje prioritete razvoja i pravi plan unapređenja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada.
(3) Plan iz stava 2. ovog člana sastavni je dio razvojnog plana škole.

Član 188.

(1) Kvalitet vaspitno-obrazovnog rada škole vrednuje se na osnovu standarda kvaliteta.
(2) Standardi kvaliteta iz stava 1. ovog člana čine okvir koji pokriva ključna područja rada u školi i to:
1) upravljanje i rukovođenje školom,
2) poučavanje i učenje,
3) učenička postignuća,
4) podrška učenicima,
5) saradnja škole sa porodicom i ustanovama u lokalnoj zajednici,
6) ljudski, fizički i specijalistički resursi unutar škole,
7) sistemi i procedure osiguranja kvaliteta.
(3) Indikatori u svakom od standarda kvaliteta iz stava 2. ovog člana propisuju se Pravilnikom o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi.



GLAVA XVI
OBEZBJEĐIVANJE SREDSTAVA


Član 189.

(1) Sredstva za rad škole koju osniva Republika obezbjeđuju se iz:
1) budžeta Republike,
2) budžeta jedinice lokalne samouprave na čijem području se škola nalazi i
3) drugih izvora.
(2) Vlada obezbjeđuje:
1) rashode za lična primanja koji se odnose na bruto plate zaposlenih i bruto naknade troškova i ostalih ličnih primanja zaposlenih,
2) rashode po osnovu korišćenja robe i usluga,
3) izdatke za nefinansijsku imovinu koji se odnose na izdatke za proizvedenu stalnu imovinu, izdatke za neproizvedenu stalnu imovinu i izdatke za zalihe materijala, robe, sitnog inventara i ambalaže,
4) stručno usavršavanje zaposlenih,
5) primanja zaposlenih po osnovu prevoza na posao, ukoliko je udaljenost do škole više od četiri kilometra, i druga lična primanja,
6) finansiranje troškova prevoza učenika koji do škole putuju sa udaljenosti veće od četiri kilometra, izuzev učenika iz člana 32. stav 5. i člana 20. stav 2. ovog zakona,
7) republičko takmičenje i takmičenje učenika višeg ranga na osnovu saglasnosti Ministarstva.
(3) Sredstva ostvarena uštedom usljed organizacionih i statusnih promjena škole usmjeravaju se za unapređenje uslova rada i materijalnog poslovanja škole.
(4) Sredstva za umjetničko vaspitanje i obrazovanje obezbjeđuju se iz budžeta Republike i sredstava roditelja.
(5) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi sjedište škole obezbjeđuje sredstva za takmičenje učenika na opštinskom nivou i troškove učešća učenika sa područja opštine na regionalnom nivou.
(6) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi sjedište škole može obezbijediti dio sredstava za:
1) izdatke za nefinansijsku imovinu koji se odnose na izdatke za proizvedenu stalnu imovinu, izdatke za neproizvedenu stalnu imovinu i izdatke za zalihe materijala, robe, sitnog inventara i ambalaže i
2) rashode po osnovu korišćenja robe i usluga.
(7) Sredstva za finansiranje asistenta iz člana 95. st. 7. i 8. i člana 97. stav 2. ovog zakona mogu da se obezbijede iz:
1) budžeta Republike,
2) budžeta jedinica lokalne samouprave,
3) sredstava roditelja i
4) drugih izvora.
(8) Sredstva za finansiranje privatne škole obezbjeđuje osnivač.
(9) Ministar donosi Pravilnik o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola.




Član 190.

(1) Škola može obezbjeđivati sredstva iz vlastitih prihoda – izdavanjem školskog prostora i na druge načine, o čemu odluku donosi školski odbor.
(2) Izdavanje školskog prostora ne smije ometati redovan vaspitno-obrazovni rad škole.
(3) Sredstva ostvarena izdavanjem školskog prostora uplaćuju se na jedinstveni račun trezora – organizacioni kod škole i koriste se isključivo za investiciona ulaganja, opremanje, poboljšanje materijalnog položaja škola i obilježavanje značajnih datuma za školu.
(4) Ministar donosi Uputstvo o izdavanju i načinu plaćanja školskog prostora.
(5) Škola može obezbjeđivati sredstva i posredstvom donacija koje se uplaćuju na jedinstveni račun trezora.



GLAVA XVII
NADZOR NAD RADOM USTANOVA OSNOVNOG VASPITANJA I OBRAZOVANJA

Član 191.

(1) Ministarstvo vrši upravni nadzor nad zakonitošću rada škole.
(2) Stručno-pedagoški nadzor vrši Zavod.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa iz oblasti osnovnog vaspitanja i obrazovanja vrši Republički inspektor za prosvjetu i sport, Republički inspektor rada i inspektor za hranu u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove.


Član 192.

(1) U vršenju stručno-pedagoškog nadzora, inspektor prosvjetni savjetnik ostvaruje:
1) posredan i neposredan uvid u primjenu i realizaciju nastavnog plana i programa,
2) uvid u rad i organizaciju rada škole, rad nastavnika, stručnih saradnika, školskog bibliotekara, voditelja produženog boravka i direktora,
3) posredan i neposredan uvid u način izvođenja nastave, ispita i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada,
4) savjetodavno-instruktivnu pomoć nastavnicima, stručnim saradnicima, školskom bibliotekaru, voditelju produženog boravka i direktoru,
5) predlaže ministru i nadležnim organima preduzimanje neposrednih mjera za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka, kao i mjera za unapređenje vaspitno-obrazovnog rada.
(2) O izvršenom stručno-pedagoškom nadzoru obavezno se sačinjava zapisnik o činjeničnom stanju, koji se dostavlja nadležnim organima škole.
(3) Inspektor – prosvjetni savjetnik, prema svojim ovlašćenjima, rješenjem nalaže školi otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
(4) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi Pravilnik o postupku sprovođenja stručno-pedagoškog nadzora u osnovnoj školi.






Član 193.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora republički inspektor za prosvjetu i sport ovlašćen je da:
1) naloži otklanjanje nedostataka nastalih neizvršavanjem ili nepravilnom primjenom Zakona i podzakonskih propisa i akata,
2) naloži školi da poništi vaspitno-disciplinsku mjeru prema učeniku koja nije donesena u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima,
3) naloži školi da poništi pojedinačne akte koji su u suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim propisima i aktima donesenim na osnovu Zakona,
4) naloži školi da poništi konkurs o prijemu nastavnika, stručnog saradnika, školskog bibliotekara, voditelja produženog boravka, sekretara i računovođe ukoliko je direktor škole raspisao konkurs, a prethodno nije postupio u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima, ili nije raspisao konkurs u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktom,
5) naloži školi da pokrene postupak pred nadležnim organom da se proglase ništavnim javne isprave i uvjerenja izdata na osnovu podataka iz evidencije koju vodi škola, ukoliko su izdata suprotno odredbama zakona, podzakonskim propisima i opštim aktima donesenim na osnovu Zakona,
6) naloži otklanjanje nedostataka u postupku vođenja evidencije i dokumentacije,
7) zabrani, do donošenja konačne odluke Ministarstva, obavljanje produženog boravka i boravka, ukoliko se obavlja bez saglasnosti Ministarstva iz člana 53. stav 9, člana 56. st. 1. i 3. i člana 58. st. 2, 3. i 6. ovog zakona, ili suprotno datoj saglasnosti,
8) naloži školi usaglašavanje pojedinačnih akata škole, ukoliko utvrdi da su doneseni suprotno odredbama Zakona, podzakonskim propisima i opštim aktima škole,
9) naloži školi da radnici škole obave sistematski pregled,
10) naloži školskom odboru, direktoru i nastavničkom vijeću da poništi odluku koja je u suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim propisima i drugim aktima donesenim na osnovu Zakona,
11) preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlašćen Zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu Zakona.
(2) Lice koje smatra da je došlo do povrede Zakona može se obratiti nadležnoj inspekciji u roku od šest mjeseci od dana saznanja za povredu prava ili dana učinjene povrede.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa u dijelu koji se odnosi na prijem radnika škole iz člana 125. stav 1. ovog zakona, kao i nad radom aktiva direktora vrši republički inspektor za prosvjetu i sport.
(4) Inspekcijski nadzor nad prijemom radnika škole koji nisu obuhvaćeni članom 125. stav 1. i članom 128. stav 1. ovog zakona vrši nadležna inspekcija rada.
(5) Inspekcijski nadzor nad kvalitetom hrane i prodajom hrane u školskim objektima obavlja inspekcija za hranu.









GLAVA XVIII
KAZNENE ODREDBE

Član 194.

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj škola ako:
1) se u školi vrši diskriminacija iz člana 6. stav 1. i člana 8. st. 1, 4. i 6. ovog zakona,
2) dozvoli unošenje i služenje alkoholnih pića, duvanskih i drugih proizvoda zabranjenih u prometovanju maloljetnim licima (član 66. stav 4),
3) dozvoli političko organizovanje i djelovanje u školi ili dozvoli korišćenje školskog prostora u te svrhe, u vrijeme održavanja redovnih vaspitno-obrazovnih aktivnosti (član 12. stav 2),
4) ne ostvaruje nastavni plan i program donesen na osnovu ovog zakona (član 38. stav 1),
5) ne pribavi saglasnost za uvođenje drugog stranog jezika (član 40. st. 1. i 2),
6) utvrdi više časova obavezne nastave u dnevnom i sedmičnom rasporedu časova (član 39. stav 1),
7) ne zatraži saglasnost Ministarstva za formiranje odjeljenja (član 48. stav 9),
8) odstupi od školskog kalendara bez saglasnosti ministra (član 50. st. 9. i 11),
9) ukoliko ne pokrene disciplinski postupak protiv radnika koji je učinio povredu radne obaveze (član 131. stav 4),
10) ne obavještava roditelje i centar za socijalni rad ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave o učenicima koji ne pohađaju školu (član 71),
11) ne dostavi u roku od sedam dana prevodnicu i druge podatke o učeniku, odnosno u roku od sedam dana ne dostavi obavještenje o prijemu učenika (član 72. stav 4),
12) zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa nastavnikom, stručnim saradnikom, školskim bibliotekarom i voditeljem produženog boravka, sekretarom i računovođom koji ne ispunjava propisane uslove (čl. 114. i 115),
13) ne raspiše konkurs za nastavnika, stručnog saradnika, školskog bibliotekara i voditelja produženog boravka, sekretara, računovođu ili raspiše konkurs suprotno ovom zakonu (čl. 125. i 126),
14) vrši nesavjesno i nenamjensko trošenje sredstava škole (član 152. stav 3. tačka 15),
15) ne vodi ili neuredno vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju o vaspitno-obrazovnom radu škole (čl. 171. i 172),
16) izda javnu ispravu čija sadržina ne odgovara podacima u matičnoj knjizi (čl. 173, 175, 177. i 178).
(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se i odgovorno lice u školi za prekršaj iz stava 1. ovog člana.



Član 195.

(1) Ako škola koju je osnovalo pravno lice, prestane da radi zbog krivice osnivača, osnivač se kažnjava novčanom kaznom od 15.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM.
(2) Ako škola koju je osnovalo fizičko lice prestane da radi zbog krivice osnivača, osnivač se kažnjava novčanom kaznom od 10.000 KM.



Član 196.

Novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM kazniće se za prekršaj roditelj ako ne upiše dijete u osnovnu školu ili ako dijete neopravdano izostaje iz škole više od 25 časova.


Član 197.

(1) Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM kazniće se za prekršaj direktor škole ako postupi suprotno članu 152. stav 3. t. 13), 17) i 18) ovog zakona.
(2) Novčanom kaznom od 500 KM do 1000 KM kazniće se za prekršaj predsjednik aktiva direktora ako postupi suprotno članu 126. st. 4. i 5. ovog zakona.


GLAVA XIX
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 198.

(1) Radnici koji su po propisima važećim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme, mogu i dalje obavljati rad u školi i ravnopravno konkurisati na radna mjesta u školi.
(2) Nastavnici i stručni saradnici iz stava 1. ovog člana mogu ravnopravno konkurisati na raspisani konkurs i biti birani za direktora škole.
(3) Radni staž ostvaren na poslovima direktora škole uračunava se u radni staž tražen članom 150. stav 2. tačka 2) ovog zakona.
(4) Ukoliko se na raspisani konkurs za popunu radnog mjesta sekretara škole prijavi lice koje ima položen pravosudni ispit ili ispit za rad u organima državne ili javne uprave, smatraće se da ispunjava uslove i nije obavezno da polaže stručni ispit.
(5) Lica zatečena na radnom mjestu sekretara koja imaju radni staž duži od pet godina ostvaren u školi, ili radni staž duži od deset godina ostvaren u drugim institucijama na poslovima istog nivoa obrazovanja, oslobađaju se od obaveze polaganja stručnog ispita.

Član 199.

Poslove iz člana 53. stav 5. ovog zakona, u izuzetnim slučajevima, može da obavlja nastavnik koji je realizovao nastavu iz nastavnog predmeta Demokratija i ljudska prava ukoliko je ostao bez norme na koju je zaključio ugovor o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme sa školom i koji nema druge mogućnosti za ostvarivanje norme za tu školsku godinu.

Član 200.

Vlada će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Uredbu o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje (član 18. stav 2).


Član 201.

Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnike o:
1) Nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje (član 38. stav 2),
2) standardima kvaliteta udžbenika za osnovnu školu (član 42. stav 5),
3) vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju (član 49. stav 6),
4) školskom kalendaru (član 50. stav 11),
5) uslovima i načinu organizovanja produženog boravka (član 53. stav 7),
6) načinu organizovanja ekskurzija, izleta i škola u prirodi (član 61. stav 7),
7) vrednovanju napredovanja i postignuća učenika u osnovnoj školi (član 79. stav 6),
8) izboru i proglašenju učenika generacije, načinu i uslovima za dodjeljivanje diploma (član 85. stav 9),
9) sadržaju i načinu vođenja vaspitno-obrazovnog kartona učenika (član 93. stav 3),
10) načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola za djecu sa smetnjama u razvoju (član 98. stav 3),
11) Nastavnom planu i programu za osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje i osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje (član 107),
12) načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje umjetničkih škola (član 111. stav 2),
13) stručnim profilima i zvanjima nastavnika, stručnih saradnika i školskog bibliotekara (član 113. stav 3),
14) standardima rada nastavnika, stručnih saradnika i ostalih vaspitno-obrazovnih radnika u osnovnoj školi (član 114. stav 8),
15) polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi (član 123. stav 1),
16) proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi (član 127. stav 5),
17) normi nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika škole u okviru 40-časovne radne sedmice (član 130. stav 4),
18) stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju direktora i vaspitno-obrazovnih radnika (član 139. stav 5),
19) postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade (član 140. stav 11),
20) radu i postupku izbora i razrješenja članova školskog odbora (član 147. stav 19),
21) uslovima i postupku izbora i razrješenja direktora osnovne škole (član 154. stav 2),
22) sadržaju i načinu vođenja dokumentacije, evidencije i obrascima javnih isprava u osnovnoj školi (član 173. stav 4),
23) ishrani učenika u osnovnoj školi (član 180. stav 4),
24) vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi (član 186. stav 12),
25) normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola (član 189. stav 9),
26) postupku sprovođenja stručno-pedagoškog nadzora u osnovnoj školi (član 192. stav 4).

Član 202.

Ministar će u roku od godinu dana dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Etički kodeks (član 88. stav 7).



Član 203.

Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uputstva o:
1) organizovanju nastave na daljinu (član 47. stav 8),
2) načinu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u školama (član 62. stav 8),
3) angažovanju neverifikovanih lica na mjesto nastavnika (član 127. stav 12),
4) načinu organizovanja i rada aktiva direktora osnovnih škola (član 163. stav 9),
5) izdavanju i načinu plaćanja školskog prostora (član 190. stav 4).


Član 204.

Do donošenja propisa iz čl. 200, 201, 202. i 203. ovog zakona, primjenjivaće se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 44/17, 31/18, 84/19, 35/20 i 63/20), koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 205.

Škole će svoju organizaciju i opšte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu podzakonskih akata iz čl. 200, 201, 202. i 203. ovog zakona.


Član 206.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 44/17, 31/18, 84/19, 35/20 i 63/20).

Član 207.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.



Broj: 02/1-021-673/22 POTPREDSJEDNIK
Datum: 23. juna 2022. godine NARODNE SKUPŠTINE

Denis Šulić

Pozdrav, trenutno sam zaposlen u firmi sa SSS, u m[…]

Ugovor o prodaji

Vjerovatno ti to nisi dobro shvatio, pitaj notara […]