BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By pravnik
#2526
Visina naknade štete

Član 127. Zakona o parničnom postupku

Ne može se dosuditi naknada štete u skladu s odredbom člana 127. ZPP‐a FBiH, ako se tačna visi na eventualno pričinjene štete mogla utvrditi vještačenjem.

Iz obrazloženja: Prvostepeni sud je utvrdio da je tužitelj aktivno legitimisan jer je upisan kao savje‐ stan posjednik zemljišta; da je tužena vršila eksploataciju kamena na zemljištu u posjedu tužitelja u ma‐ njem dijelu, a da je oštećenje nastalo samom eksplatacijom i izgradnjom puta u većem dijelu od razbacanih ostataka većih komada kamena od miniranja maksimalnog prečnika oko 70 cm. Sud je utvrdio iz nalaza da ukupna površina oštećenja na kč. ... 209 m2, a ukupna površina oštećenja na kč. ... iznosi 660 m2. U obrazloženju ožalbene presude je naveo da s obzirom da iz Nalaza vještaka geodetske struke postoje oštećenja na parcelama tužitelja od eksplatacije kamena i to na katastarskim česticama .., da tužitelj i tuženi nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka i da tuženi nije osporio da je napravlje‐ na šteta od razbacanog kamena na navedenim katastarskim česticama na kojima je tužitelj upisan kao vlasnik, to je prvostepeni sud na ime naknade materijalne štete dosudio tužitelju iznos od 5.000,00 KM i sa viškom tužbeni zahtjev tužitelj odbio. Cijeneći navedeno donesena je presuda kao u izreci na osno‐ vu član 1. Protokola 1.Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, člana 154 ZOO‐ a i člana 127. ZPP‐a FBiH.

U toku postupka provedeno je vještačenje na okolnost identifikacije parcela na kojima se kamen na‐ lazi, dakle u svrhu dokazivanja aktivne legitimacije međutim vještačenje na okolnost visine štete tužitelj nije predlagao pa je ova činjenica ostala nedokazana. Sud nije mogao donijeti odluku o visini nastale materijalne štete samo na osnovu laičke procjene, umjesto vještačenja. Zbog toga, osnovano se u žalbi tuženog navodi da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni člana 127 ZPP‐a. Naime, ovom odre‐ dbom je predviđeno da ukoliko se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, ali se tačna visina tog iznosa ne može utvrditi, ili se može utvrditi samo sa nesrazmjernim teškoćama, sud će o tome odlu‐ čiti prema svojoj ocjeni. U konkretnom slučaju postoje dokazi na okolnost da je tuženi tužitelju učinio štetu, ali se visina nastale štete mogla relativno jednostavno utvrditi i nisu postojale nikakve nesrazmje‐ rne teškoće u utvrđivanju visine nastale štete. U toku postupka se vještačenjem po vještaku precizno mogla ustanoviti novčana suma za naknadu, a sud ne raspolaže stručnim znanjem da ocjeni, prihvati navode tužitelja i tužbeni zahtjev po njegovom obračunu. Na osnovu kojih parametara je sud utvrdio da šteta iznosi 5.000 KM ostalo je nejasno jer sud u ožalbenoj presudi nije obrazložio na osnovu čega je došao do iznosa od 5.000,00 KM.

Stoga tužitelj u ovom postupku nije dokazao činjenice na kojima zasniva svoj tužbeni zahtjev, tj. nije dokazao nastanak i visinu materijalne štete koju potražuje tužbenim zahtjevom. Prema tome, u konkre‐ tnom slučaju je valjalo primijeniti član 126 ZPP‐a, tj. pravilo o teretu dokazivanja i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 65 0 P 105034 10 Gz od 30.03.2012. godine, potvrđe‐ na presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 65 0 P 105034 12 Rev od 21.02.2013. godine




izvor: https://advokat-prnjavorac.com

ZAKON O PRIZNAVANJU INOSTRANIH OBRAZOVNIH ISPRAVA […]