BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By Lega
#3651
PODNOŠENjE TUŽBE ZA UTVRĐENjE ZEMLjIŠNOKNjIŽNOG VLASNIKA
Zakon o parničnom postupku

član 54

Lice koje je na osnovu pravnog posla (kupoprodajnog ugovora) upisano u zemljišnu knjigu kao vlasnik, nema pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje i postavljanje zahtjeva da se to njegovo pravo utvrdi.

Obrazloženje:

"Nesporno je da je u parnici broj …, koja je vođena kod Osnovnog suda u B., pravosnažno odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je nedopušteno izvršenje u predmetu Osnovnog suda u B. broj … odnosno broj … u odnosu na nekretnine upisane u zk.ul. broj … k.o. B.1.

Naprijed navedena parnica proizašla je iz izvršnog postupka u kome je tužiteljica podnijela prigovor trećeg lica, te je upućena na parnicu da se utvrdi da je izvršenje nedopušteno.

Nije sporno da je zaključen kupoprodajni ugovor za predmetne nekretnine između tužiteljice i njenog brata, tuženog P.Lj., te aneks tog ugovora, kao ni to da je izvršnom postupku prethodila parnica u kojoj je 1999. godine donesena presuda kojom su P.Lj. i PP "M." obavezani da plate dug S.b. u iznosu od 70.000 DEM, koja je izvršna isprava u tom izvršnom postupku.

Takođe, nije sporno da je zabilježba rješenja o izvršenju u izvršnom predmetu … upisana prije nego što je tužiteljica upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina u zk.ul. broj … k.o. B.1, tako da je tuženi P.i. b. a.d. stekao sudsko založno pravo na ovim nekretninama, te da shodno odredbi člana 72. stav 3. ZIP promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprečava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika kao izvršenika do visine vrijednosti nepokretnosti.

Tužiteljica u ovoj parnici tvrdi da je kupila predmetne nekretnine od brata P. Lj. ugovorom iz 2000. godine, da je postala vlasnik istih i upisala se u zemljišne knjige, te da je nakon toga na zemljištu srušila postojeće i sagradila nove objekte, slijedom čega traži da se utvrdi da je vlasnik novosagrađenih objekata zajedno sa zemljištem k.č. … i …. iz z.k. ul. br. … k.o. B.1 na kome se objekti nalaze i da te nekretnine ne mogu biti predmet izvršenja.

Prema nalazima vještaka geodetske i građevinske struke iz ranije parnice broj …, koji su izvedeni kao dokaz i u ovoj parnici, na licu mjesta ne postoji ni jedan objekat koji je ranije bio građen, a sagrađeni novi objekti koji nemaju potrebnu tehničku dokumentaciju i nisu uplanjeni u katastru i upisani u gruntovnici, tako da je u z.k. ul. …, k.o. B.1 upisano stanje prije nove gradnje koju tužiteljica tvrdi da je izvršila.

Pogrešan je pravni zaključak drugostepenog suda da je u smislu odredbe člana 21. ZOSPO tužiteljica stekla pravo svojine na objektima i da zemljište dijeli pravnu sudbinu zgrade, jer se ne radi o građenju na tuđem zemljištu kao originarnom načinu sticanja prava svojine, niti je na tim činjenicama utemeljen tužbeni zahtjev.

Tužiteljica je podnijela tužbu u smislu odredbe člana 54. ZPP, kojom je propisano je da se tužba za utvrđenje može podići kada je to posebnim propisima predviđeno (npr. podnošenje tužbe u slučajevima predviđenim Zakonom o izvršnom postupku, zatim tužbe radi valjanosti ili nevaljanosti testamenta, za nastavak spora za razvod braka od strane nasljednika umrlog supružnika i drugo, u kojim slučajevima se pravni interes pretpostavlja i ne mora dokazivati) ili kad tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa … prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz tog odnosa.

Tužiteljica je kao treće lice upućena na parnicu da se utvrdi da je nedopušteno izvršenje u predmetu Osnovnog suda u B. broj … odnosno broj … u odnosu na nekretnine upisane u zk.ul. broj … k.o. B.1. U toj parnici (broj …) tužiteljica je tvrdila da je na predmetnim nekretninama u zk.ul. broj … k.o. B.1 izgradila nove objekte nakon što je porušila stare i ta parnica je pravosnažno okončana tako što je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, jer je zabilježbom rješenja o izvršenju u izvršnom predmetu …, upisanom prije nego što je tužiteljica upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina u zk.ul. broj … k.o. B.1, tuženi P.i.b.a.d. stekao sudsko založno pravo na ovim nekretninama. Time je njen pravni odnos sa tuženim (P.Lj. i P.i. b. a.d.) raspravljen u toj parnici u kojoj je njen pravni interes proizlazio iz ZIP i svojstva trećeg lica u izvršnom postupku.

Kod činjenice da je tužiteljica na osnovu pravnog posla (kupoprodajnog ugovora) upisana u zemljišnu knjigu kao (su)vlasnik na zemljištu i objektima i da se upisom stiče pravo svojine na nekretninama (član 33. ZOSPO), da tvrdi da je nakon kupovine nekretnina kao vlasnik istih srušila "stare objekte" i izgradila nove na svom zemljištu (a ne na tuđem), da joj to građenje ne osporava ni prodavac nekretnina (tuženi P.Lj.), a s obzirom da u ovoj parnici tužiteljica ne može uspjeti sa zahtjevom za proglašenje izvršenja nedopuštenim jer je o tome već pravosnažno presuđeno, po ocjeni ovog suda tužiteljica u ovoj parnici nema relevantan pravni interes da postavlja zahtjev da se utvrdi da je građenjem (izvršenim u toku navedenog izvršnog postupka) stekla pravo svojine na novosagrađenim objektima i zemljištu, budući da zemljišnoknjižni vlasnik (zbog pretpostavke izvršenog upisa u zemljišnoj knjizi) nema pravnog interesa za podnošenje tužbe za utvrđenje i postavljanje zahtjeva da se to njegovo pravo utvrdi, kao i s obzirom na odredbu člana 72. stav 2. i 3. ZIP (da je lice koje nakon upisa zabilježbe izvršenja stekne određana prava nad nepokretnošću dužno trpjeti prvenstveno pravo namirenja tražioca izvršenja stečenog zabilježbom i da promjena vlasnika nepokretnosti ne sprečava da se izvršni postupak nastavi protiv novog vlasnika).

Slijedom toga, tužiteljica nema aktivnu legitimaciju za postavljenje zahtjeva za utvrđenje da je građenjem stekla pravo svojine na opisanim objektima i zemljištu i da isti ne mogu biti predmet izvršenja, jer čak i kada bi se prihvatilo da je ona sagradila nove objekte, ta činjenica može eventualno biti od značaja za razrješenje njenog odnosa sa tuženim P.Lj., a ne i sa revidentom, pa je pravilna primjena materijalnog prava nalagala da se iz navedenih razloga u ovom dijelu odbiju ovi tužbeni zahtjevi, što je bio razlog za preinačenje pobijane presude.

Okončanjem parnice broj … riješeno je pitanje dopuštenosti izvršenja u predmetu Osnovnog suda u B. broj …, u odnosu na nekretnine upisane u z.k. ul. broj.., k.o. B.1, tako da se o takvom zahtjevu ne može ponovo raspravljati u novoj parnici zbog presuđene stvari, slijedom čega je pravilna odluka prvostepenog suda u dijelu kojim je tužba odbačena.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na osnovu odredbe člana 250. stav 1. ZPP."



(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 80 0 P 073648 19 Rev od 11.9.2019. godine)
Radni odnos

Moze li lice biti prijavljeno kod jednog poslodavc[…]

Industrijski dizajn

Industrijski dizajn Industrijski dizajn je is[…]

Pronalazak

Pronalazak Pronalazak predstavlja intelektualn[…]

Autorsko djelo

Autorsko djelo Autorsko djelo je intelektualn[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja