BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
#4264
Trajanje uznemiravanja kao uslov za kvalifikovanje mobinga

Kod utvrđenja mobinga cijeni se vremenski period koji prema okolnostima svakog konkretnog slučaja određuje da se prema intervalima i načinu odvijanja radnji može na nesumnjiv način definisati nefizičko uznemiravanje, njegova svrha ili efekat.

Iz obrazloženja:

Prvostepeni sud je prihvatio postojanje vjerovatnosti da je tužitelj bio predmet uznemiravanja na način označen u tužbi. Međutim, pravilno je odlučio kada je zaključio da disharmonični odnosi između tužitelja, drugo i trećetužene nemaju karakter mobinga.

Kada se tumače odredba člana 4. stav 3. Zakona o zabrani diskriminacije (''Službeni glasnik BiH'', broj: 59/09 i 66/16) mobing je definisan kao nefizičko uznemiravanje na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog. Prvostepeni sud je pravilno cijenio da je jedan od osnovnih elemenata ovog instituta vremenski period u kome se vrši ponavljanje radnje nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu. Ovo iz razloga jer je sam zakonodavac postavio distinkciju između ekscesnih situacija na radnom mjestu i ponašanja koje se ponavlja.

Pravna teorija i sudska praksa zauzeli su stav da bi uobičajeni referentni period za definisanje mobinga bio 6 mjeseci u kom periodu se radnje uznemiravanja u istom ili različitom obliku ponavljaju jednom sedmično. Kada se ima u vidu ukazani stav, prvostepeni sud je izveo pravilan zaključak da radni odnos tužitelja koji je trajao nepunih dvadeset radnih dana nije period u kome se može razviti uznemiravanje koje zakonska odredba karakteriše kao mobing.


Svakako da uobičajeno prihvaćeni period nije nužan u svakom konkretnom slučaju. Pojedini oblici mobinga mogu se razviti i u kraćem periodu, kada se odvijaju u češćim intervalima, istovremeno na više načina i kada na nesumnjiv način definišu nefizičko uznemiravanje, njegov efekat ili svrhu. Svakako da taj period ne zavisi od subjektivnog doživljaja osobe koja sebe označava kao žrtvu mobinga, nego zavisi od vremenskog perioda koji, prema okolnosti svakog konkretnog slučaja, obezbjeđuje da se sa sigurnošću utvrdi ponavljanje radnji nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu. Stoga se ne može prihvatiti tvrdnja žalbe kako činjenica da je tužitelj osjetljiva osoba u periodu u kome je obavljao poslove radnog mjesta daktilografa zajedno sa označenim moberima, daje karakter dužeg vremenskog perioda.

Dakle, prvih dvadeset radnih dana tužitelja na novom radnom mjestu na kome je bio prisiljen tražiti i prihvatati upute, sugestije i kritike od drugo i treće tužene, nije period koji ostavlja mogućnost da se radnje uznemiravanja razviju, a kamoli da se ponavljaju, niti su u tako kratkom periodu mogli imati za posljedicu ili svrhu degradiranje radnih uslova ili profesionalnog statusa tužitelja. Stoga drugostepeno vijeće u cjelosti prihvata zaključak prvostepenog suda da su se između tužitelja, drugo i treće tužene, za kratko vrijeme tužiteljevog rada, razvili disharmonični odnosi, ali i da nema zlostavljanja.

(Presuda apelacionog vijeća Suda BiH broj: S1 3 P 022527 17 Gž od
07.07.2017. godine)
Industrijski dizajn

Industrijski dizajn Industrijski dizajn je is[…]

Pronalazak

Pronalazak Pronalazak predstavlja intelektualn[…]

Autorsko djelo

Autorsko djelo Autorsko djelo je intelektualn[…]

Imenovanje za sekretara SO

Sve zavisi od vašeg trenutnog poslodavca. K[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja