BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
User avatar
By pravnik
#749
Sudska praksa - BiH
Dvostruka nasljedno pravna transmisija

preuzeto: https://advokat-prnjavorac.com

Umrli nasljednik ostavitelja je po samom zakonu postala nasljednik momentom smrti ostavitelja, pa je njen nasljedni dio postao dio njene imovine, a kada je i ona umrla u toku ostavinskog postupka tada imovinska vrijednost koju je ona naslijedila pripada njenim nasljednicima (dvostruka nasljedno pravna transmisija), zbog čega njeni nasljednici trebaju dati nasljedničke izjave da li se prihvataju nasljeđa na imovini koju je ona naslijedila iza ostavitelja, jer od toga ovisi odluka suda ko su nasljednici.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 17 0 O 002290 14 Gž, od 27.05.2014. godine)

Otuđivanje zajedničke imovine bračnih drugova

Okolnost što je jedan od bračnih drugova otuđio zajeničku imovinu nije zapreka da se utvrdi da ta imovina predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova.

(Presuda Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 043494 13 Gž, od 10.09.2014. godine)
Objavljivanje tužbe – načelo što nižih troškova postupka

(član 10. stav 2. Zakona o parničnom postupku)

Pravo je parnične stranke da traži od suda da se objavljivanje tužbe izvrši u onim dnevnim novinama u kojima će cijena te usluge biti jeftinija, čemu konvenira obaveza suda da odredi objavljivanje tužbe u dnevnim novinama čija je cijena jeftinija, uz uslov da se radi o dnevnim novinama koje se distribuiraju u Republici Srpskoj.

(Rješenje Okružnog suda u Banjaluci, broj: 71 0 Mal 055588 14 Gž, od 22.04.2015. godine)
Prethodno pitanje u sporovima za utvrđenje prava na isplatu otpremnine

Ostvarivanje prava na prijevremenu penziju na osnovu propisa koji su stupili na snagu nakon prestanka radnog odnosa nema karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku pokrenutom radi isplate otpremnine.

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007070 12 Gž, od 09.01.2013. godine)
Primjena pravila o teretu dokazivanja

(član 126. Zakona o parničnom postupku)

Postojanje adekvatne uzročnosti između postupka ljekara, odnosno medicinskog osoblja i štete uvijek dokazuje tužitelj, odnosno oštećeni.

(Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 P 019379 13 Rev, od 23.03.2015. godine)
Grafološko vještačenje

(član 1. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vještacima Republike Srpske – „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 68/08)

Vještačenje svih vrsta dokumenata, potpisa, štampanih novčanica, daktiloskopije, spada u grafičko-grafoskopsku oblast, a ne grafološku oblast.

(Rješenje Okružnog suda u Banjaluci, broj: 71 0 P 142467 15 Gž, od 9.aprila 2015. godine)
Dopuštenost revizije

(član 204. stav 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH)

Ako prvostepeni i drugostepeni sud imaju različite kriterije prilikom ocjenjivanja kada prvostepeno i drugostepeno rješenje organa uprave čine pravno jedinstvo, a kada ne, može se raditi o pravnom pitanju radi kojeg je revizija u smislu odredbe člana 204. Stav 3. Zakona o praničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 36/04, 84/07 i 58/13) dopuštena. Ocjenjujući pitanje dopuštenosti revizije u skladu sa odredbama člana 204. Stav 3. ZPPa pred sudom BiH, revizijsko vijeće je, u konkretnom slučaju, ocijenilo da pravno pitanje zbog kojeg je revizija izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti ovisi odluka u konkretnom sporu, te je revizija nedopuštena.

(Iz obrazloženja Rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 013710 15 Rev, od 12.05.2015. godine)
Naknada parničnih troškova – uspjeh u sporu

(član 386. stav 2. Zakona o parničnom postupku)

Uspjeh u sporu se u konkretnom slučaju ne može izraziti samo prostim matematičkim omjerom ukupne površine nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva i površine nekretnina povodom kojih je tužitelj uspio u sporu. Durgostepeni sud je pravilno imao u vidu i kvalitativni element, odnosno vrijednost pojedinih nekretnina, pri čemu nije bilo nužno na te okolnosti provesti vještačenje, kako to prigovara revident, nego se zaključak mogao donijeti i na osnovu slobodne ocjene, rukovodeći se pravilima logike i životnog iskustva.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 65 0 Ps 208027 14 Rev, od 28.11.2014. godine)
Predmet izvršenja – zamjena kazne zatvora novčanom kaznom

Rješenje suda o zamjeni kazne zatvora novčanom kaznom ne može biti predmet izvršenja prema pravilima Zakona o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 67/13).

(Izvod iz rješenja Okružnog suda u Banjaluci, broj: 73 0 Rs 016937 14 Rsž, od 19.01.2015. godine)
Hipoteka – pravo založnog povjerioca

(Član 32. Zakona o vlasničkopravnim odnosima, paragraf 1500. Austrijskog građanskog zakona – OGZ)

Stečeno pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini prije upisanog založnog prava – hipoteka ne može osujetiti prava založnog povjerioca koji je, oslanjajući se na načelo povjerenja u zemljišne knjige, pribavio sebi takvo pravo još prije nego je pravo vlasništva dosjelošću bilo uknjiženo.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 23 0 P 015197 12 Rev od 20.12.2012. godine)
Zakonska zatezna kamata

(Član 277. Zakona o obligacionim odnosima)

Zakonska zatezna kamata propisana u članu 277. Zakona o obligacionim odnosima odnosi se na docnju u ispunjenju novčane obaveze koja proistekne iz jednog od izvora obligacije propisanih tim zakonom, pa kako pravo na penziju ne nastaje iz obligacionog odnosa to kašnjenje u isplati penzije ne daje pravo njenom korisniku na zateznu kamatu u smislu Zakona o obligacionim odnosima, niti takvo pravo korisniku pripada prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(Presuda Okružnog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 128953 14 Gž od 19.5.2015. godine)
Zastarjelost potraživanja naknade štete – dan nastanka štete

(Član 376. Zakona o obligacionim odnosima)

Kada se ima u vidu da je 10.10.1995. godine nestao prednik tužilaca, da tužioci sve do identifikacije njegovog mrtvog tijela 5.8.2010. godine nisu znali da li je živ ili ne, pravilno se revizijom ukazuje da se datum identifikacije tijela prednika tužilaca poistovjećuje sa danom njegove smrti kao danom nastanka štete.

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 75 0 P 019622 13 Rev od 19.5.2015. godine)
Odgovornost za štetu nastalu otklanjanjem posljedica štete

(Član 154. Zakona o obligacionim odnosima)

Ovdje je riječ o slučaju kada treće lice (medicinska ustanova) otklanja posljedice štete da bi se ona sanirala i uspostavilo pređašnje stanje, pa otklanjajući štetu može doći do toga da se prouzrokuje druga šteta, ali kod odgovornosti za štetu i otklanjanja štete važi princip da učiniocu ide na teret svaka dalja šteta ako ta šteta nastaje neizbježno zbog preduzimanja mjera potrebnih za otklanjanje štete, ukoliko su te mjere razumne i osnovane.

(Presuda Okružnog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 079930 13 Gž 2 od 12.6.2014. godine)
Oslobođenje od odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti

(Član 177. Zakona o obligacionim odnosima)

Budući da do nesreće ne bi došlo da je na pili postojala mehanička zaštita koja onemogućava kontakt ruke zaposlenika sa listom pile, te kako je do povrede došlo zbog propusta tuženog (poslodavca) da postavi navedenu mehaničku zaštitu, nije osnovan prigovor podijeljenje odgovornosti, a okolnost da se tužitelj nije obraćao poslodavcu da otkloni nedostatak na radnoj mašini i da nije odbio rad iz razloga što na mašini nedostaje mehanička zaštita ne mogu se pripisati u krivnju tužitelju, jer je obaveza tuženog da obezbijedi potpunu sigurnost radnika na radu.

(Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 39 0 Rs 033016 14 Gž od 28.4.2015. godine)
Šteta od slijetanja motornog vozila na parking i udara u parkirano vozilo

(Član 178. Zakona o obligacionim odnosima)

Drugotuženi je, kako proizlazi iz zapisnika o uviđaju, zbog brzine vozila neprilagođene uslovima i stanju puta ulaskom u lijevu krivinu izgubio kontrola nad vozilom i sletio udesno sa kolovoza na parking prostor koji se nalazi pored ulazne kapije u krugu kasarne i prednjim desnim dijelom vozila udario u zadnji dio vozila Golf II koje je bilo parkirano na parking prostoru, iz čega slijedi da do nezgode nije došlo sudarom motornih vozila u pokretu tako da nema mjesta primjeni člana 178. Zakona o obligacionim odnosima.

(Presuda Okružnog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 079930 13 Gž 2 od 12.6.2014. godine)
Naknada štete – obična šteta i izmakla korist

(Član 185. u vezi sa članom 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima)

Ukoliko je prilikom gradnje građevina došlo do protivpravnog zadiranja u tuđi zračni prostor, usljed čega vlasnik krivicom graditelja nije mogao koristiti svoju nekretninu u punom obimu, vlasniku pripada pravo na naknadu štete zbog umanjenja vrijednosti njegove nekretnine ili zbog gubitka koristi koju bi on ostvario po redovnom toku stvari.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 P 004072 13 Rev od 11.2.2014. godine)
Novčana naknada nematerijalne štete

(Član 200. Zakona o obligacionim odnosima)

Usljed zadobijenih povreda, kod tužitelja je, prema nalazu vještaka, nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 17%, koje se ogleda u amputaciji krajnjeg članka drugog prsta desne šake, amputaciji dva krajnja članka trećeg prsta desne šake, amputaciji krajnjeg članka četvrtog prsta desne šake, koje su dovele do ograničene pokretljivosti zgloba između prvog i drugog članka drugog i četvrtog prsta u srednje teškom obliku, a u momentu povređivanja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta u trajanju od tri dana, srednjeg devet dana i lahkog 31 dan, te je pretrpio strah jakog intenziteta u trajanju od tri dana, strah srednjeg intenziteta od devet dana i lahkog intenziteta devet dana, sa tim što je utvrđeno i da je zbog amputacije članaka prstiju i ožiljnih promjena na bataljcima nastupio srednji oblik naruženosti lahko uočljiv drugim osobama. Te posljedice, imajući u vidu da je tužitelj mlada osoba od 35 godina, kao i umanjenje životne aktivnosti te intenzitet i dužina trajanja fizičkih bolova, duševnih bolova zbog straha i naruženosti, daju dovoljno činjenične i pravne osnove za dosudu naknade po svim vidovima, pa je ovaj sud, imajući u vidu da nema doprinosa tužitelja nastaloj šteti, smatrao da je adekvatna satisfakcija za pretrpljene duševne bolove na ime umanjenja životne aktivnosti iznos od 8.500 KM, fizičke bolove iznos od 880 KM, duševne bolove zbog pretrpljenog straha iznos od 660 KM, a na ime naruženosti iznos od 6.000 KM, ukupno 16.040 KM, koji iznosi po mišljenju ovog suda čine pravičnu naknadu u smislu odredbe člana 200. st. 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima i u skladu su sa stanovištem sudske prakse u sličnim slučajevima.

(Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 39 0 Rs 033016 14 Gž od 28.4.2015. godine)
Naknada štete – pravična novčana naknada za duševne bolove

(Član 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima)

Prilikom određivanja visine pravične novčane naknade za duševne bolove koje djeca trpe zbog smrti roditelja relevantno je da li su se u momentu saznanja za smrt roditelja nalazili na vaspitanju i izdržavanju kod roditelja.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 031903 14 Rev od 3.7.2014. godine)
Ugovor o kreditu – solidarna odgovornost za potraživanje navedeno u mjenici i primjena odredaba Zakona o žirantima

(Član 48. stav 1. Zakona o mjenici, Zakon o žirantima – „Službene novine Federacije BiH“, broj 100/13)

Imaocu mjenice odgovaraju svi solidarno, kako oni koji su mjenicu trasirali, tako i oni koji su je akceptirali, indosirali ili avalirali, pa žalbeni navodi tuženog koji pobija postojanje obaveze iz mjenice zbog toga što nije potpisao poseban ugovor o žiriranju nemaju utjecaja na zakonitost pobijane odluke. Zakonom o žirantima nije predviđena njegova retroaktivna primjena, pa se odredbe tog zakona ne mogu primijeniti na materijalno-pravne odnose koji su nastali prije njegovog stupanja na snagu.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 17 0 P 005016 14 Gž, od 16.7.2014. godine)
Opoziv ugovora o poklonu

(Paragraf 947. OGZ)

Odsustvo poklonoprimčeve pomoći u izdržavanju poklonodavca, pod uslovom da poklonodavac ima barem minimalna sredstva za život, nije razlog za opoziv ugovora o poklonu. Pod grubom nezahvalnošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 947. OGZ podrazumijeva se povreda dobara poklonodavca (života, tijela, ličnosti i imovine) koja se može manifestovati u svakom ponašanju poklonoprimca kojim šteti navedenim dobrima i koje ne mora mužno imati obilježja krivičnog djela.

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 72 0 P 003708 13 Rev od 22.4.2015. godine)
Sunosioci stanarskog prava

(Član 19. Zakona o stambenim odnosima)

Zaključenjem braka i životom u bračnoj zajednici u stanu bračni partner, u skladu s odredbom člana 19. stav 2. Zakona o stambenim odnosima, stekao je svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira što je drugi bračni partner zaključio ugovor o korištenju tog stana prije sklapanja braka. Trajnim prestankom korištenja tog stana bračni partner je, u skladu s odredbom člana 19. stav 3. Zakona o stambenim odnosima, izgubio svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira što brak nije razveden.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 007754 14 Rev od 6.5.2014. godine)
Zaštićeni stanari

(Član 2. stav 2. i čl. 55. do 58. Zakona o stambenim odnosima)

Uspostavljanje ravnoteže i proporcionalnosti između legitimnih interesa vlasnika stanova i zaštićenih stanara ne može se izvršiti kroz institut naknade štete i izgubljene koristi.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 179544 13 Rev od 11.2.2014. godine)
Primjena pravila o polnoj zastupljenosti zaposlenih pri zasnivanju radnog odnosa ili unapređenja

Princip polne zastupljenosti kandidata pri zasnivanju radnog odnosa ili unapređenju putem internog oglasa moguće je primijeniti isključivo u situaciji kada su kandidati različitog pola ostvarili jednake uslove.

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: Gž-98/10 od 29.9.2010. godine)
Intervju kao kriterij za ocjenjivanje kandidata za prijem u radni odnos ili unapređenje

Komisija za izbor ili za unapređenje može ocijeniti kandidata nakon obavljenog intervjua i ocjenu ubrojati prilikom donošenja konačne ocjene samo ukoliko je podzakonskim aktima poslodavca intervju propisan kao jedan od kriterija za ocjenjivanje kandidata.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 003584 13 Gž od 7.5.2013. godine)
Automatska transformacija radnog odnosa na određeno vrijeme u radni onos na neodređeno vrijeme

(Član 19. stav 4. Zakona o radu)

Radni odnos na određeno vrijeme se automatski transformira u radni odnos na neodređeno vrijeme protekom dvogodišnjeg neprekidnog rada ili nakon što je proteklo više od dvije dogine rada kod istog poslodavca, pa s obzirom na to da je u konkretnom slučaju utvrđeno da su tužitelji kod tuženog radili duže od dvije godine na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, a imajući u vidu sadržaj odredbe člana 19. stav 4. Zakona o radu, osnovan je zahtjev tužitelja za utvrđivanjem da je njihov ugovor o radu od 1.12.2006. prerastao u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 42 1 Rs 000326 15 Rev2 od 14.5.2015. godine)
Dodaci na plaću po Općem kolektivnom ugovoru

(Član 87. Zakona o policijskim službenicima Kantona 10, član 12. Općeg kolektivnog ugovora)

Dodatak za posebne uslove rada na određenim radnim mjestima iz člana 87. Zakona o policijskim službenicima ne isključuje ostale naknade u skladu sa članom 12. Općeg kolektivnog ugovora.
Član 87. Zakona o policijskim službenicima se odnosi na određena radna mjesta, a svi ostali dodaci se odnose na plaće zaposlenika bez obzira na radno mjesto.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 68 0 Rs 012752 13 Rev od 17.10.2013. godine)
Primjena Granskog kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva

(Članovi 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine)

Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine djeluju od momenta objavljivanja u službenim glasilima (ex nunc).

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 036154 12 Rev od 5.7.2012. godine)
Obračun visine osnovne plaće

(OKU za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine – Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Tuzlanskom kantonu)

Visina osnovne plaće se ne može obračunavati korištenjem osnovice i koeficijenta iz kolektivnog ugovora različitog nivoa (osnovice iz OKU za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, a koeficijent iz Kantonalnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja). Za obračun se koriste parametri iz KU istog nivoa ili kantonalnog ili federalnog, a ne kombinirano.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 002411 12 Rev, od 22.4.2014. godine)
Naknada za porodiljsko odsustvo sudija i tužilaca

(Član 12. Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji BiH, član 125. stav 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH)

Sudije i tužioci u Federaciji BiH pravo na naknadu za porodiljsko odsustvo ostvaruju po kantonalnim propisima u oblasti dječije zaštite.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 45 0 P 005296 09 Rev, od 22.3.2011. godine)
Ulaganje u posebnu imovinu bračnog druga

(Član 251. stav 1. Porodičnog zakona)

Kako je tužena u momentu zaključenja braka bila vlasnik spornog zemljišta i imala na njemu u potpunosti izgrađen stambeni objekat, adaptacije učinjene u toku braka na tom objektu ne daju tužitelju pravo na utvrđenje stvarnog prava na objektu, jer izvršene adaptacije ne mijenjaju suštinu samog objekta niti su takve vrijednosti da bi tužitelj zbog toga imao pravo na utvrđenje stvarnog prava, a sve to zbog toga što bi samo ulaganja, koja bi prema njihovoj prirodi i vrijednosti do te mjere promijenila suštinu ranijeg objekta da bi to bio u potpunosti novi objekat, mogla davati pravo tužitelju da zbog ulaganja u posebnu imovinu tužene ostvaruje eventualno stvarno pravo.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 23 0 P 003741 13 Gž2 od 21.2.2014. godine)
Ugovor o doživotnom izdržavanju – kada se može smatrati kao ugovor o poklonu

(Član 120. Zakona o nasljeđivanju)

Ugovor o doživotnom izdržavanju je teretno-aleatorni ugovor kojim se primalac izdržavanja obavezuje ostaviti davaocu izdržavanja određenu imovinu, a davalac izdržavanja se obavezuje da će primaocu izdržavanja, sve do njegove smrti pružiti ugovorene usluge (njega, briga, liječenje, sahrana i slično), pri čemu je izvjesna samo vrijednost datog od strane primaoca izdržavanja dok je, u momentu zaključenja ugovora, neizvjesna vrijednost ugovorenih usluga koje će dati davalac izdržavanja, jer ona ovisi o činjenici smrti, čije nastupanje s apsolutnom sigurnošću niko ne može predvidjeti, pa je eventualno nepostojanje jednake vrijednosti davanja dio prirode ovog ugovora na koje su njegovim zaključenjem pristale obje strane, zbog čega u pravilu nije moguće ovaj ugovor tretirati kao darovni samo zbog toga što nije ostvaren ekvivalent vrijednost. Samo izuzetno, kad je već u momentu zaključenja ugovora bilo potpuno sigurno da date usluge u izdržavanju neće ni u najmanjoj mjeri pokriti vrijednost datog, kao naknadu za izdržavanje i kad je izdržavanje trajalo izuzetno kratko, onda se ovakav ugovor može tretirati kao darovni ugovor.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 20 0 P 021307 14 Gž od 18.4.2014. godine)
Kolektivna tužba za utvrđivanje diskriminacije

(Član 17. i član 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije)

Kolektivnu tužbu za utvrđenje diskriminacije mogu u svojstvu tužitelja pokrenuti organizacije koje same nisu žrtve povrede prava, već postupak vode na osnovu zakonskog ovlaštenja iz člana 17. Zakona o zabrani diskriminacije.
Rokovi propisani članom 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije su u slučaju kontinuiranih diskriminacija neprimjenjivi!

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Ps 085653 13 Rev od 29.8.2014. godine)
Neovlaštena upotreba zaštićenog žiga

(Članovi 69. i 136. Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH, član 69. stav 1. Zakona o zaštiti intelektualne svojine)

Imajući u vidu da je tuženi registrovao preduzeće i izdavao reklamne letke s adresom web-stranice pod istim nazivom pod kojim je tužilac zaštitio znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba, odnosno usluga drugog učesnika u privrednom prometu, čime je tužilac postao imalac isključivog prava industrijskog vlasništva, sud je usvojio njegov tužbeni zahtjev te zabranio tuženom da koristi navedeni zaštićeni robni znak u njegovom verbalnom i grafičkom obliku, ali je odbio zahtjev tužioca za naknadu štete po osnovu neovlaštene upotrebe njegovog zaštićenog žiga jer je utvrđeno da tuženi nije ostvario promet dovoljan za pokriće operativnih rashoda te da nema dokaza da je korištenjem spornog naziva zaštićenog žigom tuženi istvario pozitivan finansijski rezultat u periodu korištenja spornog naziva u imenu firme.

Presuda Općinskog suda u Tuzli, broj: 032-0 –Ps-09-000 536 od 22.10.2010. godine)
Sukob nadležnosti

(Članovi 28. stav 1, 30. stav 1, 32, 40. i 45. Zakona o parničnom postupku)

U slučajevima kada radnik pravnog lica iz člana 5. stav 3. Zakona o stečajnom postupku ima pravosnažnom presudom utvrđena potraživanja prema tom pravnom licu, a stečajni postupak nije otvoren zbog toga što nije dao saglasnost federalni ministar energetike i rudarstva i kada je pokrenut izvršni postupak protiv Federacije BiH (kao treće osobe) sa pozivom na odredbu člana 5. stav 5. Zakona o stečajnom postupku stoji opća mjesna nadležnost suda za suđenje u ovim sporovima u smislu člana 28. stav 1. u vezi sa članom 30. stav 1. ZPPa.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 450420 14 R od 30.9.2014. godine)
Odbacivanje tužbe

(Član 67. stav 1. tačka 2. Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 115. Zakona o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine)

Rok za podnošenje tužbe propisan odredbom člana 115. Zakona o stečajnom postupku Federacije BiH je prekluzivan pa propuštanje istog ima za posljedicu odbacivanje tužbe u skladu sa odredbom člana 67. stav 1. tačka 2. Zakona o parničnom postupku.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 64 0 Rs 025343 14 Rev od 02.09.2014. godine)
Odbacivanje tužbe

(Član 84. Zakona o parničnom postupku)

Činjenica da advokat nije pristupio na ročište iz razloga što je tog dana imala raspravu na drugom predmetu kod drugog organa, nije opravdan razlog izostanka sa zakazanog ročišta u ovoj pravnoj stvari jer je tužitelja mogao zastupati i drugi advokat, koga je tužitelj također opunomoćio da ga zastupa u ovoj parnici, ili neki drugi advokat po osnovu zamjeničke punomoći, pa okolnost da je jedan od punomoćnika tužilačke strane bio spriječen da pristupi na ročište jer je imao zakazanu raspravu u drugom predmetu nije prepreka za donošenje rješenja da se tužba smatra povučenom.

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 73 0 P 001086 15 Rev od 12.05.2015. godine)
Odluka o troškovima postupka donesena bez održavanja ročišta

(Član 4, u vezi s odredbama čl. 99. i 228. Zakona o parničnom postupku)

Kad odlučuje o troškovima postupka, sud ne mora održati ročište prije podnošenja odluke, pa nije došlo do povrede odredbe člana 4. u vezi s odredbama čl. 99. i 228. Zakona o parničnom postupku samo zbog toga što je pobijana odluka donesena bez održavanja ročišta.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 18 0 P 012306 14 Gž2, od 16.7.2014. godine)
Dokazi

(Član 7. stav 1, član 123. i član 207. stav 1. Zakona o parničnom postupku)

Nalaz i mišljenje vještaka koji je dat za potrebe krivičnog postupka, koji je rješenjem parničnog suda uvršten u dokazni materijal i kojeg je vještak medicinske struke naveo kao sastavni dio dokumentacije koju je koristio za potrebe vještačenja, ne predstavlja novi dokaz već element procesne građe koji je u svojoj cjelini omogućio vještaku iznošenje potpunog nalaza i mišljenja.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 166922 13 Rev, od 14.1.2014. godine)
Ponavljanje postupka

(Član 255. tačka 1. u vezi sa članom 357. Zakona o parničnom postupku)

Pravosnažno završen postupak može se na prijedlog stranke ponoviti samo ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet u smislu odredbe člana 357. tačke 1. do 4. Zakona o parničnom postupku. Postojanje drugih oklonosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije predstavlja relativni razlog za izuzeće iz člana 357. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, koji ne mogu biti osnov za ponavljanje postupka ukoliko sudija prethodno nije bio rješenjem izuzet od suđenja.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 085814 14 Rev, od 10.7.2014. godine)
Punomoćje

(Član 295. stav 2. i član 378. tačka 2. Zakona o parničnom postupku)

Smrću statutarnog zastupnika pravnog lica ne prestaje punomoćje za zastupanje navedenog pravnog lica dato punomoćniku advokatu od strane umrlog zastupnika.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 Ps 008553 13 Rev od 14.1.2014. godine)
Jedinstveni suparničari

(Član 366. Zakona o parničnom postupku)

Kada je tužbeni zahtjev upravljen na pobijanje, odnosno opoziv kupoprodajnog ugovora, onda je neophodno da tužbom budu obuhvaćene sve ugovorne strane, bilo na aktivnog ili na pasivnoj strani, s obzirom da odluka o tužbenom zahtjevu ima jednak učinak na sve ugovorne strane (jedinstveni suparničari), a takav materijalno-pravni odnos određuje i nužnost uspostave procesne zajednice u parničnom postupku.

(Kantonalni sud u Bihaću, broj: 23 0 P 005804 14 Gž, od 16.7.2014. godine)
Izvršna isprava

(Član 23. Zakona o izvršnom postupku)

Rješenje o izvršenju je pravilno samo ukoliko je saglasno izvršnoj ispravi i ako je u njenim granicama kako u pogledu ličnosti tražioca izvršenja i izvršenika, tako i u pogledu činidbe na koju je obavezan izvršenik, a to znači da se rješenjem o izvršenju može odrediti izvršenje samo u granicama izvršne isprave, odnosno samo u obimu obuhvaćenom izvršnom ispravom.

(Rješenje Općinskog suda u Mostaru, broj: 58 0 I 130576 13 I, od 11.9.2013. godine)
Priznanje strane sudske odluke

(Član 87. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima)

Pored potvrde o pravomoćnosti, podnositelj zahtjeva je dužan podnijeti i potvrdu o izvršnosti strane sudske odluke samo za slučaj da se radi o prijedlogu za izvršenje strane sudske odluke.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 08 0 V 001979 14 Gž od 19.5.2014. godine)

izvor: https://advokat-prnjavorac.com
Radni odnos

Moze li lice biti prijavljeno kod jednog poslodavc[…]

Industrijski dizajn

Industrijski dizajn Industrijski dizajn je is[…]

Pronalazak

Pronalazak Pronalazak predstavlja intelektualn[…]

Autorsko djelo

Autorsko djelo Autorsko djelo je intelektualn[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja