BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
#5161
Službene novine Federacije BiH, broj 55/21
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Goraždu za utvrđivanje ustavnosti čl. 1., 2., 3. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon, na osnovu čl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.05.2021. godine, donio je


PRESUDU

Utvrđuje se da čl. 1., 2., 3. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj: 15/14), u dijelovima koji se odnose na terminale za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužne terminale za klađenje instalirane na uplatnim mjestima i uređaje za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva


Kantonalni sud u Goraždu je podnescima br.: 005-0-Su-20-000164 od 07.12.2020. godine i 005-0-Su-20-000165 od 07.12.2020. godine, koji su zaprimljeni dana 09.12.2020. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - ocjena ustavnosti čl. 1., 2., 3. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon u dijelovima koji se odnose na terminale za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužne terminale za klađenje instalirane na uplatnim mjestima i uređaje za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona, odnosno osporeni Zakon). Zahtjevi su zavedeni pod br.: U-27/20 i U-28/20. Takođe, Kantonalni sud u Goraždu je podneskom broj: 005-0-Su-20-000171 od 15.12.2020. godine, Ustavnom sudu Federacije predočio identično ustavno pitanje u vezi sa ustavnošću osporenih odredbi Zakona. Ovaj zahtjev je zaveden pod brojem: U-30/20.

Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Goraždu, u upravnoj stvari razreza poreza na imovinu za 2016. godinu, pod sljedećim br.:

- 05 0 U 000922 20 U pokrenut po tužbi tužioca "Petica plus" d.o.o Vitez, radi osporavanja rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj: 03-15-876/16 I.S. od 09.10.2020. godine, kojim je odbijena žalba tužioca izjavljena protiv prijave poreza na imovinu Kantonalnog poreznog ureda Goražde, Porezne ispostave Goražde od 30.05.2016. godine,

- 05 0 U 000924 20 U pokrenut po tužbi tužioca "Bet Live" d.o.o Vitez, radi osporavanja rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj: 03-15-877/16 I.S. od 09.10.2020. godine, kojim je odbijena žalba tužioca izjavljena protiv prijave poreza na imovinu Kantonalnog poreznog ureda Goražde, Porezne ispostave Goražde od 30.05.2016. godine, i

- 05 0 U 000930 20 U pokrenut po tužbi tužioca "Sport plus" d.o.o Novi Travnik, radi osporavanja rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj: 03-15-188/16 A.Z.H. od 06.10.2020. godine, kojim je odbijena žalba tužioca izjavljena protiv prijave poreza na imovinu Kantonalnog poreznog ureda Goražde, Porezne ispostave Goražde od 11.01.2016. godine.

U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Goraždu je ovlašten za postavljanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije.

2. Spajanje postupaka


Kako se u navedenim predmetima radi o predočenom ustavnom pitanju u vezi sa ustavnošću istih odredaba istog zakona, Ustavni sud Federacije je na sjednici održanoj dana 03.02.2021. godine, primjenom člana 38. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) riješio da će se o predočenim ustavnim pitanjima odlučivati u istom postupku, te donio Rješenje o spajanju postupaka broj: U-27/20 od 03.02.2021. godine. Shodno navedenom, Ustavni sud Federacije će u ovim ustavno-sudskim predmetima voditi jedinstven postupak i donijeti jednu odluku pod brojem: U-27/20.

3. Stranke u postupku


U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Goraždu, kao podnosilac zahtjeva, "Petica plus" d.o.o. Vitez, "Bet Live" d.o.o. Vitez, "Sport plus" d.o.o. Novi Travnik i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Goraždu i Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, kao donosilac osporenog Zakona.

4. Bitni navodi zahtjevа


Kantonalni sud u Goraždu u zahtjevima navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporenih odredbi Zakona, zbog čega je Kantonalni sud u Goraždu morao zastati sa postupkom, obzirom da je osporenim odredbama Zakona ustanovljena obaveza plaćanja poreza na imovinu za lica koja su vlasnici ili korisnici terminala za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužnih terminala za klađenje instaliranih na uplatnim mjestima i uređaja za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, ukoliko se isti nalaze na teritoriji opština u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. U zahtjevu se dalje citiraju osporene odredbe Zakona i ističe da je obaveza plaćanja poreza ustanovljena isključivo po kriteriju djelatnosti. Smatra da je na osnovu osporenih odredbi Zakona oporezovana imovina tužioca kao vlasnika, koja mu služi za obavljanje osnovne djelatnosti, te da je na taj način uvedena nova vrsta poreza, a donosilac Zakona je sredstva kojima tužioci obavljaju osnovnu djelatnost svrstao u imovinu na koju se plaća porez.

Navodi da su tužioci primjenom osporenih odredbi Zakona dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge vlasnike imovine i na taj način im je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom iz člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ustavno pravo na imovinu koje je zaštićeno odredbama člana II.3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. (zabrana diskriminacije) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) te člana 1. Prvog protokola uz Evropsku konvenciju (zaštita imovine).

Zbog svega naprijed navedenog, Kantonalni sud u Goraždu je predočio ustavno pitanje, radi ocjene ustavnosti osporenih odredbi Zakona i predložio da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Zakona u dijelovima koji se odnose na terminale za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužne terminale za klađenje instalirane na uplatnim mjestima i uređaje za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

5. Bitni navodi odgovora na zahtjev


U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktima br. U-27/20 i U-28/20 od 21.12.2020. godine, i U-30/20 od 28.12.2020. godine zatražio od: "Petica plus" d.o.o. Vitez, "Bet Live" d.o.o. Vitez, "Sport plus" d.o.o. Novi Travnik, Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija i Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona, da kao stranke u postupku dostave odgovore na zahtjeve.

"Petica plus" d.o.o. Vitez i "Bet Live" d.o.o. Vitez, zastupani po punomoćniku Mirzeti Duljković, i "Sport plus" d.o.o. Novi Travnik, zastupan po punomoćniku Samiru Čengiću, advokatima iz Sarajeva, su dana 15. i 27.01.2021. godine Ustavnom sudu Federacije dostavili gotovo identične odgovore na zahtjev.

U odgovorima na zahtjeve se navodi da su ova privredna društva registrovana za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15, u daljem tekstu: Zakon o igrama na sreću) kao sistemskim propisom, kojim se u potpunosti reguliše oblast priređivanja igara na sreću, uključujući i sva fiskalna davanja koje plaćaju priređivači igara na sreću i koja su utvrđena kao isključivi prihod Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 7. stav 1. Zakona o igrama na sreću je propisano da su prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod Federacije Bosne i Hercegovine, dok se odredbama čl. 91. i 92. propisuju naknade i visina naknade koju plaćaju priređivači kladioničkih igara na sreću, i to: za izdavanje odobrenja za rad, za produženje važenja odobrenja za rad, za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta, za postavljanje uređaja za priređivane klađenja koji koriste sistem RNG (generator slučajnih brojeva) iz člana 78. stav 1. Zakona u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.

Ističu da je osporenim Zakonom propisana dodatna obaveza priređivačima klađenja, i to u vidu poreza na imovinu, pri čemu se kao "imovina" označava "terminal za klađenje" i "generator slučajnih brojeva", koji su evidentirani kao materijalna sredstva – oprema, odnosno osnovna sredstva za rad (obavljanje djelatnosti), putem kojih pravno lice ostvaruje prihod, odnosno dobit, na koju privredna društva plaćaju porez. Navode da "terminali za klađenje" nisu imovina, već računari putem kojih se priređuju igre na sreću na uplatnim mjestima. Također, ni generator slučajnih brojeva nije imovina, nego softverski program, tj. unajmljeno autorsko pravo. Naglašavaju da su predmetni računari označeni kao "terminali za klađenje i generatori slučajnih brojeva", ustvari oprema privrednog društva i da po svojim obilježjima, načinu nabavke, evidentiranju u poslovnim knjigama društva, iskazivanju kroz završni račun i primjeni važećih propisa predstavljaju stalna (osnovna) sredstva za obavljanje registrovane djelatnosti.

U odgovoru se dalje postavlja pitanje da li kantonalne vlasti imaju pravo oporezivanja igara na sreću, obzirom na odredbe Zakona o igrama na sreću, kojim se propisuje isključiva nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu regulisanja prava na vršenje ove djelatnosti, uslova pod kojima se djelatnost može obavljati, izdavanja dozvola, prava nadzora, te propisanih fiskalnih tereta (naknada) kako to definiše taj zakon.

Pitanje nadležnosti kantona za donošenje propisa iz oblasti oporezivanja igara na sreću, treba posmatrati i sa aspekta Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15). Odredbom člana 4. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH propisano je: "Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: ... b) 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka, i drugih finansijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost;". Nametnuta obaveza plaćanja poreza na opremu pravnog lica ("teminal za klađenje" tj. računare i "generator slučajnih brojeva" tj. software"), kao poreza na imovinu, osporenim odredbama Zakona diskriminira pravna lica koja obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću i to iz osnova djelatnosti koju obavljaju, na koji način se grubo povrjeđuje ustavna odredba o jednakosti pred zakonom. Pitanje diskriminacije privrednih subjekata koja obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću (diskriminacija iz osnova djelaltnosti), pitanje statusa (ne)mogućnosti oporezivanja stalnih sredstava privrednih društava, pitanje zabrane dvostrukog oporezivanja i pitanje (ne)nadležnosti kantona za donošenje propisa iz oblasti oporezivanja i fiskalne politike, su krucijalna pitanja koja se tiču primjene osporenih odredaba Zakona. Posebno ističu da se o istim pitanjima Ustavni sud Federacije jasno odredio i zauzeo rezolutna pravna stanovišta u svojoj presudi broj: 47/19 od 24.09.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/20), kojom je utvrdio nesaglasnost sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine relevantnih odredaba Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon Unsko-sanskog kantona. Na kraju navode da je Ustavni sud Federacije je već cjenio ustavnost Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon u presudi broj: U-51/17 od 15.10.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/19) u kojoj je problematizirao pitanje unilateralnog uvođenja poreza na imovinu u oblast telekomunikacija.

Predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Zakona u dijelovima koje se odnose na terminale za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužne terminale za klađenje instalirane na uplatnim mjestima i uređaje za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavna i zakonodavno-pravna komisija Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je dana 28. i 29.01.2021. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavila identične odgovore. Smatra da je Ustavni sud Federacije dužan odbaciti zahtjev Kantonalnog suda u Goraždu jer je neosnovan i da je predmetne odredbe već razmatrao u presudi broj: U-51/17 od 15.10.2019. godine. Napominje da se osporene odredbe Zakona ne odnose samo na pravna i fizička lica koja se bave priređivanjem igara na sreću, već i na vlasnike motronih vozila, vlasnike benziskih pumpi, itd. Obzirom da predmet oporezivanja u Zakonu o porezu na imovinu nije niti može biti djelatnost određenih pravnih i fizičkih lica, već isključivo određena imovina pravnih i fizičkih lica, oslobađanje za slučajeve kada se imovina koristi za obavljanje osnovne djelatnosti, prema njihovom mišljenju u stvari predstavlja povredu jednakosti pred zakonom. Ističe da se na taj način pravna i fizička lica koja koriste imovinu za obavljanje osnovne djelatnosti stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na ostala pravna i fizička lica koja su vlasnici i korisnici takve imovine. Sve navedeno ukazuje da podnosilac zahtjeva pozivajući se na povredu jednakosti pred zakonom sugeriše da se odredbe izmijene na način, da se upravo desi povreda jednakosti pred zakonom, odnosno da se određena pravna i fizička lica stave u privilegovan položaj. Vezano za ustavom zagarantovano pravo na imovinu, napominje da se oporezivaje imovine može opravdati samo potrebom za uvođenjem veće pravičnosti u sistem oporezivanja vodeći računa o kriterijima koristi i mogućnosti plaćanja. Vlasnici imovine imaju koristi od države jer im ista pruža zaštitu imovine putem administracije, policije i sudstva i koja gradeći puteve pored njihovih objekata omogućava vlasnicima lakši pristup njihovoj imovini i tako istovremeno i povećava vrijednost njihove imovine, a za sve te koristi vlasnici moraju platiti porez na posjedovanje imovine. Kako se sve navedene usluge vlasnicima imovine pružaju na nivou kantona i opština gdje se ta imovina nalazi, porezi se plaćaju tim kantonima i opštinama kako bi imale prihode neophodne za finansiranje pomenutih usluga od kojih vlasnici imovine imaju navedene koristi. Vrijednija imovina ukazuje i na veću platežnu sposobnost korisnika imovine i shodno tome daje veću mogućnost plaćanja poreza, zbog čega smatra opravdanim osim dohotka i dobiti oporezovati i imovinu. Obzirom da se izuzev poreza na imovinu gotovo sve obaveze pravnim licima koja se bave priređivanjem igara na sreću nameću zakonima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine apsurdno je da podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti po tom osnovu ne osporava jedan od zakona donesenih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine već jedini kantonalni zakon kojim se za ta pravna lica nameće bilo kakva obaveza. Poziva se na član III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zaključuje da je nesporno da federalna vlast prilikom izrade zakona mora uzeti u obzir da je oporezivanje u isključivoj nadležnosti kantona kada su u pitanju finansiranja djelatnosti kantonalnih vlasti zbog čega, navodno, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nijednim zakonom nije regulisao oporezivanje imovine.

Smatra se da je zahtjev neosnovan, jer su osporeni članovi Zakona, po njihovom mišljenju, u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, te isti samo predstavlja pokušaj podnosioca zahtjeva da se od Ustavnog suda Federacije izdejstvuje odluka koja bi imala za posljedicu umanjenje ustavom zagarantovanih nadležnosti kantona i stavljanje određenih lica u privilegovan položaj.

Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija nije dostavilo odgovor.

6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine


Član II.A.2 (1) c)

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

c) jednakost pred zakonom;

Član IV.C.3.10.(4)

Ustavni sud također odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom.

Član IV.C.3.11.

Kad Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3).

B. Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15)


Član 1.
Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovni principi, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću.

Član 4. st. 1. i 3.
Vrste igara na sreću

Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću.

Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to:

1) Igre u kasinu,

2) Igre na automatima u posebnim klubovima,

3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje.

Član 7. stav 1.
Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću

Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije.

Član 8.
Priređivanje igara

Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva.

Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.

IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU 1. Igre u kasinima


Član 54.
Pravo priređivanja

Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati:

1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom,

2) Privredna društva registrovana za posebne i gre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Član 75.
Vrsta i obim kladioničkih igara

Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su:

1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja,

2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja,

3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva.

Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo.

Član 76.
Pravo priređivanja

Kladioničke igre mogu priređivati:

1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,

2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Član 78. st. 1., 2. i 3.


Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random Number Generator).

U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora sadržavati ispitivanje slučajnosti (random).

Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za priređivanje igara iz stava 1. ovog člana.

Član 91.
Naknade

Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade:

1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM;

2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM;

3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM;

4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge opštine,. - 5.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 92. stav 1.


Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.

C. Ispravka Zakona o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/15)


U članu 92. riječi: "iz člana 92. ovog zakona" zamijeniti riječima: "iz člana 91. ovog zakona".

D. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)


Član 1.


Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.
Definicija javnih prihoda

Javnim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave.

Član 3.
Raspodjela javnih prihoda

Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se između Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave.

Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u budžetu: Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije), Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave.

E. Zakon o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 7/09)


Član 1.


Ovim Zakonom utvrđuje se porez na imovinu, naslijeđe i poklon (u daljem tekstu: porezi), koje plaćaju pravna i fizička lica na području Bosansko–podrinjskog kantona Goražde (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.


Utvrđuju se sljedeće vrste poreza:

1. porez na imovinu,

2. porez na naslijeđe i poklon.

Član 3.


Svaka vrsta poreza posebno se obračunava i uplaćuje.

Član 4.


Prihode od poreza na imovinu i prihode od poreza na naslijeđe i poklon Kantonalni trezor raspoređuje Kantonalnom i Opštinskim budžetima u omjeru i na način utvrđen Kantonalnim propisima.

Član 5.


Pravna i fizička lica (porezni obaveznici) na području Kantona imaju pod jednakim uslovima, koji su određeni Zakonom jednaka prava i obaveze u pogledu poreznih obaveza.

Član 9.


Obaveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik i korisnik sljedeće imovine:

1) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju

2) poslovnih prostorija koje se ne koriste

3) poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup

4) garaže koja se izdaje pod zakup.

5) putničkog motornog vozila preko 2000 cm3 radne zapremine motora.

6) motocikla preko 50 cm3 radne zapremine motora

7) plovnog objekta preko 5m dužine

Obaveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik automata za igre na sreću i stolova u kasinu ukoliko se isti nalaze na teritoriji opštine u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Obaveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik automata, kompjutera ili drugih uređaja koji nisu isključivo predviđeni za igre na sreću ukoliko se isti nalaze na na teritoriji opštine u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Ako je imovina u vlasništvu više lica svako od njih je obaveznik poreza srazmjerno dijelu vlasništva odnosno korisništva.

Član 10.


Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu koji ne može biti manji od:
https://advokat-prnjavorac.com
1. za zgradu ili stan za odmor ili rekreaciju 2,00 KM po 1 m2

2. za poslovnu prostoriju koja se ne koristi 3,00 po 1 m2

3. za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan koji se izdaje pod zakup 3,00 KM po 1 m2.

4. za garažu koja se izdaje pod zakup 2,00 KM po 1 m2.

5. za putničko motorno vozilo preko 2000 cm3 radne zapremine motora i starosti do 5 godine 150,00 KM, od 5 do 10 godina 100,00 KM i od 10 do 15 godina 50,00 KM

6. za motociklo preko 50 cm3 radne zapremine u iznosu od 50,00 KM

7. za plovne objekte dužine preko 5m u iznosu od 150,00 KM

8. za automate za igre na sreću odnosno automate, kompjutere i druge uređaje koji se koriste za igre na sreću po jednom uređaju u iznosu od 1.200.00 KM

9. za jedan sto u kasinu u iznosu od 7.000,00 KM

Ako u toku kalendarske godine dođe do promjene vlasništva nad imovinom iz tački 1., 2. i 3. predhodnog stava, ili se ista izda pod zakup odnosno otpočne sa korištenjem iste novi vlasnik, zadužiće se odgovarajućom visinom paušala koja je srazmjerna odnosno odgovara vremenu od sticanja vlasništva nad tom imovinom.

Visina poreza utvrđuje se opštinskim propisom koje će opštine donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Opštinskim propisom iz prethodnog stava se može utvrditi visina poreza u godišnjem paušalnom iznosu najviše dva puta većem od najmanjeg iznosa utvrđenog u ovom članu.

Obaveznici poreza na imovinu koja podliježe obavezi registracije dužni su prilikom registracije priložiti dokaz o uplati poreza.

F. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon


("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 4/13)


Član 1.


U Zakonu o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 7/09), u poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 9. stav 1. tačka 4. se mjenja na način da se iza riječi "pravno ili fizičko lice koje je vlasnik" umjesto riječi "i korisnik" dodaju riječi "a ukoliko se ne može utvrditi vlasnik pravno ili fizičko lice koje je korisnik imovine", te se mijenja i tačka 4. tako da ista sada glasi:

"4. garaže i parking prostora koji se izdaje pod zakup" dok se iza tačke 7. dodaju tačke 8. i 9. koje glase:

"8. benzinska pumpa kao jedno prodajno mjesto

9. zemljište upotrebljeno za benzinsku pumpu".

U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 9. stav 4. se mijenja tako da sada glasi:

"Obaveznik poreza na imovinu je pravno ili fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik automata za igre za zabavu ukoliko se isti nalaze na teritoriji opštine u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde".

U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 9. iza stava 4. dodaju se novi stavovi 5., 6. i 7. koji glase:

"Zgradom ili stanom za odmor i rekreaciju se u smislu odredbi ovog Zakona smatraju sve zgrade, kuće, stanovi i druge nekretnine namijenjene za stanovanje, a koje se ne koriste za stanovanje obzirom da vlasnik ili drugo lice ne stanuju u toj nekretnini i nemaju prebivalište na toj adresi.

Poslovnim prostorijama koje se ne koriste u smislu odredbi ovog Zakona smatraju sve kancelarijske, ugostiteljske, trgovinske, proizvodne i druge privredne poslovne prostorije i objekti koje se ne koriste na način da se u njima obavlja registrovana privredna djelatnost bez obzira da li su iste u stanju koje omogućava upotrebu istih.

Ako je imovina u vlasništvu ili je koristi više lica, svako od njih je obaveznik poreza na imovinu srazmjerno dijelu vlasništva ili dijelu korisnika".

Član 2.


U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 10. stav 1. tačka 4. se mijenja tako da ista sada glasi:

"4. za garažu i parking-prostor koji se izdaje pod zakup 2,00 KM po 1m2".

U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 10. stav 1. iza tačke 9. dodaju se nove tačke 10.,11. i 12. koje glase:

"10. za automate za igre za zabavu, odnosno za automate, kompjutere i druge uređaje koji se koriste za igre za zabavu po jednom uređaju 300,00 KM;

11. za benzinsku pumpu kao jedno prodajno mjesto 3.000,00 KM ako ima do 15 zaposlenih radnika, odnosno 1.500,00 KM ako ima više od 15 zaposlenih radnika;

12. za zemljište upotrebljeno za benzinsku pumpu 3,00 KM po 1m2".

U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 10. stav 4. se mijenja tako da se na kraju rečenice umjesto tačke stavlja zarez i dodaju se riječi: "izuzev poreza koji se prema ovom članu plaća u godišnjem paušalnom iznosu za poslovne prostorije koje se ne koriste i poslovne prostorije koje se izdaju u zakup ukoliko se radi o proizvodnim i skladišnim poslovnim prostorijama za koje se plaća porez u visini utvrđenoj u tačkama 2. i 3. stava 1. ovog člana i ne može se opštinskim propisom utvrditi plaćanje u većem iznosu".

Član 3.


U poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 15. stav 1. tačka b). se mijenja a tako da ista sada glasi:

"b) za pokretnu imovinu obuhvaćenu članom 10. stav 1. tačke 8., 9. i 10. prema mjestu gdje se imovina nalazi."

G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 15/14)


Član 1. – Osporena odredba


U Zakonu o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 7/09, 4/13), u Poglavlju II - Porez na imovinu, u članu 9. stav 1. briše se tačka 2. tako da tačke 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju tačke 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8, a iza tačke 8. se dodaju nove tačke 9. i 10. koje glase:

"9. bazne i mikrobazne stanice mobilne telefonije koje su instalisane na lokacijama na području opština u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

10. terminali za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužni terminali za klađenje instalisani na uplatnim mjestima i uređaji za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva".

U Poglavlju II - Porez na imovinu u članu 9. stav 2. se mijenja tako da sada glasi:

"Obaveznik poreza na imovinu je pravno ili fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik bazne i mikrobazne stanice mobilne telefonije, terminala za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužnih terminala za klađenje instalisanih na uplatnim mjestima, uređaja za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, automata za igre na sreću i stolova u kasinu, ukoliko se isti nalaze na teritoriji opština u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde".

U Poglavlju II - Porez na imovinu u članu 9. iza stava 6. se mijenja i glasi:

"Terminalom za klađenje na uplatnim mjestima se, u smislu odredbi ovog Zakona, smatraju svi uređaji na kojima se vrši uplata za igre na sreću koje priređivač organizuje kao posebne igre na sreću u kojima sudionici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih stvarnih događaja sa neizvjesnim rezultatom, dok se samosposlužnim terminalom za klađenje smatraju svi uređaji na kojima se uplata za igre na sreću vrši bez posredovanja prodavača. Uređajem za priređivanje klađenja prilikom kojih se na bilo koji način koristi generator slučajnih brojeva se, u smislu odredbi ovog Zakona, smatraju svi uređaji koji na osnovu slučajnih uzoraka generišu slučajne potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili simbola koji su jednoliko raspoređeni unutar definisanih granica".

Član 2. tač. 12. i 13. – Osporena odredba

U Poglavlju II - Porez na imovinu u članu 10. stav 1. iza tačke 11. dodaju se nove tačke 12., 13., 14. i 15., koje glase:

"12. za svaki instalirani terminal za klađenje na uplatnom mjestu, odnosno za svaki instalisani samoposlužni terminal za klađenje instalisan na uplatnom mjestu 5.000,00 KM.

13. za svaki postavljeni uređaj za priređivanje klađenja prilikom kojih se na bilo koji način koristi generator slučajnih brojeva 5.000,00 KM".

Član 3. – Osporena odredba


U Poglavlju II – Porez na imovinu u članu 12. stav 4. se mijenja i glasi:

"Pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik baznih i mikrobaznih stanica mobilne telefonije, terminala za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužnih terminala za klađenje instalisanih na uplatnim mjestima, uređaja za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, automata za igre na sreću i stolova u kasinu te automata za igre za zabavu dužno je u roku od 30 dana od dana nastanka obaveze, odnosno od dana sticanja imovine ili od dana početka korištenja imovine podnijeti poresku prijavu poreznoj upravi, odnosno poreskoj ispostavi nadležnoj za opštinu na čijoj teritoriji se nalaze ti terminali, automati, kompjuter i uređaji, odnosno stolovi".

Član 5. – Osporena odredba


U Poglavlju II - Porez na imovinu u članu 15. stav 1. tačka b). se mijenja, tako da ista sada glasi:

"b) za pokretnu imovinu obuhvaćenu članom 10. stav 1. tačke 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. prema mjestu gdje se imovina nalazi".

7. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije


Presude Ustavnog suda Federacije, broj: 47/19 od 24.09.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/20) i broj: U-51/17 od 15.10.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/19).

8. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije


Ustavni sud Federacije je utvrdio da u konkretnom predmetu nema činjeničnih pitanja koje bi bilo potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je u skladu sa članom 13. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) održao sjednicu Suda bez javne rasprave, na kojoj je razmotrio osporene odredbe Zakona, predočeno ustavno pitanje podnosioca zahtjeva, odgovore na zahtjev, relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredbe odgovarajućih zakona Federacije Bosne i Hercegovine i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i sudsku praksu ovog suda. Nakon razmatranja utvrđeno je kako slijedi.

Zakon o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 7/09) stupio je na snagu 19.06.2009. godine, a prvi put je izmijenjen i dopunjen u martu 2013. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 4/13). U članu 1. tog Zakona je utvrđeno da porez na imovinu, naslijeđe i poklon plaćaju pravna i fizička lica na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Obaveznici poreza na imovinu, prije stupanja na snagu osporenog Zakona, su bili vlasnici, odnosno korisnici sljedeće imovine: zgrade ili stana za odmor i rekreaciju; poslovnih prostorija koje se ne koriste; poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup; garaže i parking prostora koji se izdaje pod zakup; putničkog motornog vozila preko 2000 kubnih centimetara radne zapremine motora; motocikla preko 50 kubnih centimetara radne zapremine motora; plovnog objekta preko 5 metara dužine; benzinske pumpe kao jednog prodajnog mjesta i zemljišta upotrijebljenog za benzinsku pumpu (član 9. Zakona o porezu na imovinu naslijeđe i poklon, "Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", br. 7/09 i 4/13). Osim nabrojanih devet kategorija imovine čiji su vlasnici i korisnici dužni plaćati porez na imovinu, u stavu 2. istog člana obaveza plaćanja tog poreza proširena je i na vlasnike ili korisnike terminala za klađenje na uplatnim mjestima, samoposlužnih terminala za klađenje instaliranih na uplatnim mjestima i uređaja za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, a u stavu 3. istog člana i na vlasnike ili korisnike automata, kompjutera ili drugih uređaja koji nisu isključivo predviđeni za igre na sreću, ukoliko se koriste u tu svrhu, a nalaze se na teritoriji Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Kako se kod Kantonalnog suda u Goraždu vodi upravni spor koji je proistekao upravo zbog osporavanja prijave razreza poreza na imovinu po osnovu osporenih odredbi Zakona, a u tom postupku se pitanje njihove ustavnosti postavilo kao prethodno pitanje, Kantonalni sud u Goraždu je zastao sa postupkom i predočio to pitanje Ustavnom sudu Federacije, koristeći ovlaštenja iz čl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Kantonalni sud u Goraždu smatra da osporene odredbe Zakona nisu u skladu sa odredbama člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana II.3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropska konvencije.

Ustavni sud Federacije naglašava da je riješio mnogo predmeta u kojima su jedinice lokalne samouprave svojim odlukama oporezovale ili nametnule određene takse za privredna društva prema kriteriju djelatnosti. Radi zaštite ustavnog principa jednakosti pred zakonom, takvi opštinski propisi su oglašavani neustavnim.

U ovom ustavnosudskom predmetu radi se o kantonalnom zakonu, ali je intencija tog Zakona, kada su u pitanju uređaji za igre na sreću, ista kao kod odluka kojima su se rukovodile opštine prilikom donošenja svojih odluka o komunalnim taksama.

Ustavni sud Federacije primjećuje da su u ovom slučaju suštinski predmet osporavanja i razlozi osporavanja identični kao u predmetu ovog suda broj: U-47/19. Dakle, identično pravno pitanje je, postavljeno u navedenom predmetu, te je ovaj sud presudom broj: U-47/19 od 24.09.2020. godine već ustanovio pravna stajališta koja su relevantna i primjenjiva i za ovaj ustavnosudski predmet, te detaljno i široko obrazložena.

Ustavni sud Federacije ne nalazi ni jedan argument kao ni jedan razlog zbog kojih bi izmijenio postojeću, naprijed navedenu ustavnosudsku praksu, te upućuje na obrazloženje iz navedene presude u cijelosti.

Stoga, ovaj put bez potrebe da se to detaljno obrazlaže, Ustavni sud Federacije smatra da je Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde odlučila da problem koji je ovaj sud uočio kao povredu principa jednakosti pred zakonom u opštinskim odlukama o komunalnim taksama za istaknutu firmu, ili korištenje uređaja i opreme, izdigne na nivo kantonalnog zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon, kao što je to učinila Skupština Unsko-sanskog kantona.

Nadalje, s tim u vezi, po mišljenju Ustavnog suda Federacije "umetanjem" osporenih odredbi Zakona u Zakon o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon, je grubo narušena standardna struktura jednog takvog zakona, jer ono što se njime propisuje izlazi iz okvira predmeta regulisanja tog zakona. Osporenim odredbama Zakona se pod pojam imovine podvode terminali za klađenje na uplatnim mjestima, te samoposlužni terminali za klađenje i uređaji za priređivanje klađenja prilikom kojih se koristi generator slučajnih brojeva, iako se radi o stvarima koje u smislu Kodeksa računovodstvenih principa i računovodstvenih standarda koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/98) predstavljaju "materijalna stalna sredstva" privrednih subjekata koja im služe za obavljanje registrovane djelatnosti.

Inače nesporno ustavno ovlaštenje kantona iz člana III.4.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome oni imaju nadležnost za "finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima", ne može se izdvojiti iz cjelokupnog ekonomsko-političkog konteksta Federacije Bosne i Hercegovine i posmatrati izolovano, već naprotiv, u sklopu jedinstvene fiskalne i uopšte ekonomske politike Federacije, Bosne i Hercegovine, posebno zbog činjenice da postoji federalni Zakon o igrama na sreću.

Kada se ima u vidu karakter tog Zakona koji je u ovoj oblasti lex specialis, kada se ima u vidu njegov predmet regulisanja, njegova struktura, sistematičnost i obuhvat, posebno u dijelu u kojem se propisuju razne vrste naknada, među kojima i one koje očito imaju karakter oporezivanja i kada se tome doda i to da je dobit koju ostvaruju priređivači igara na sreću oporezovana opštim propisima Zakona o porezu na dobit, moglo bi se zaključiti da je sa ova dva zakona Federacija "zaokružila" fiskalnu politiku u sferi igara na sreću. Stoga Ustavni sud Federacije smatra da to ne ostavlja prostor za jednostrano i nekoordinirano zakonodavno djelovanje kantonalnih zakonodavaca u toj oblasti.

Prigovor druge strane u postupku da je potrebno odbaciti ovaj zahtjev, moramo napomeuti, ne stoji jer je u presudi ovog suda na koju se pozivaju riješeno meritorno samo o pojedinim odredbama osporenog Zakona koje se odnose na bazne i mikrobazne stanice mobilne telefonije kako je precizirano izrekom presude broj: U-51/17 od 15.10.2019. godine.

Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud Federacije smatra da osporene odredbe Zakona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Broj U-27/20
26. maja 2021. godine
Sarajevo


Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.
Upit

Poštovanje, Majka i otac su prije 21 godi[…]

Službeni glasnik BiH, broj 45/21 Ustavni sud Bosne[…]

Kazna za parkiranje

Ako je to tako kako ti tvrdis, otidi u policiju i […]