BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Zakoni Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine
User avatar
By Lega
#3872
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE
S A R A J E V O



P R E D N A C R T
(bosanski jezik)

Z A K O N O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE



























Sarajevo, decembar 2019. godine


ZAKON
O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


GLAVA I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
(Sadržaj zakona)

Ovim zakonom uređuju se advokatska služba, uvjeti za obavljanje advokature, prava i dužnosti advokata, prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana vršenja advokatske djelatnosti, advokatska djelatnost, advokatski stručni saradnik, advokatski pripravnik, advokatski ispit i stručno usavršavanje, organizacija advokature, finansiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

Član 2.
(Značenje izraza)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

a) advokat je osoba koja je upisana u Imenik advokata Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Advokatska komora), koja je položila advokatsku zakletvu i obavlja advokaturu,
b) domaći advokat je advokat koji ima državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine i koji je upisan u Imenik Advokatske komore, kao i advokat koji je upisan u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske, a ima državljanstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
c) strani advokat je advokat, advokatska kancelarija, advokatsko društvo ili druga pravna osoba koja obavlja advokatsku djelatnost i koji je upisan u imenik advokata strane države ili drugi odgovarajući registar,
d) kandidat je osoba koja je podnijela zahtjev regionalnoj advokatskoj komori (u daljem tekstu: regionalna komora) za upis u Imenik advokata, sve dok nije upisana u Imenik advokata i dala svečanu izjavu,
e) stranka je domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja se advokatu obratila za pružanje pravne pomoći i osoba koju advokat zastupa ili brani,
f) zastupanje podrazumijeva zastupanje i odbranu stranke,
g) Kodeks su pravila profesionalne etike advokata Advokatske komore,
h) Advokatska tarifa je propis o nagradama i naknadama troškova za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine,
i) Imenik advokata je imenik Advokatske komore u kojem su upisani advokati koji imaju sjedište kancelarije u Federaciji Bosne i Hercegovine,
j) zajednička advokatska kancelarija je advokatska kancelarija koju dva ili više advokata osnivaju ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose,
k) Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija je imenik Advokatske komore u kojem su upisane zajedničke advokatske kancelarije koje imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine,
l) Advokatsko društvo je društvo koje se osniva u skladu sa zakonom kojim je uređeno osnivanje privrednih društava, kao društvo s ograničenom odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije određeno,
lj) stručni saradnik za pravne poslove je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, koji je sa advokatom ili zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom, kao poslodavcem, zasnovao radni odnos radi obavljanja pravnih poslova iz djelatnosti poslodavca, a radi dodatnog stručnog osposobljavanja za rad u advokaturi ili pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove Advokatske komore,
m) Imenik stručnih saradnika za pravne poslove je imenik Advokatske komore u kojem su upisani stručni saradnici za pravne poslove,
n) advokatski pripravnik je diplomirani pravnik koji se obavljanjem pripravničkog staža kod advokata ili u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu osposobljava za rad u advokaturi i pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore,
o) Imenik advokatskih pripravnika je imenik Advokatske komore u koji su upisani advokatski pripravnici,
p) advokatski ispit je ispit provjere poznavanja domaćih i međunarodnih propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.

Član 3.
(Samostalnost i nezavisnost advokature)

(1) Advokatura je nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.

(2) Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:

a) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,
b) pravom stranke na slobodan izbor advokata,
c) organizovanjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine,
d) odlučivanjem o prijemu u advokaturu, odgovornosti advokata i prestanku prava na obavljanje advokature i
e) donošenjem Statuta i drugih propisa Advokatske komore.

Član 4.
(Ovlaštenja advokata)

Profesionalna djelatnost iz člana 3. stav (1) ovog zakona obuhvata:

a) davanje usmenih i pismenih pravnih savjeta i mišljenja,
b) sastavljanje tužbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka,
c) sastavljanje ugovora, zavještanja, poravnanja, izjava, općih i pojedinačnih akata i drugih isprava,
d) zastupanje i odbranu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba,
e) posredovanje radi zaključenja pravnog posla ili mirnog rješavanja spora i spornog odnosa i
f) obavljanje i drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaće ili strane fizičke ili pravne osobe, na osnovu kojih se ostvaruju prava, štite slobode i drugi interesi.


GLAVA II -UVJETI ZA OBAVLJANJE ADVOKATURE

Član 5.
(Obavljanje advokature)

(1) Pravo na obavljanje advokature stiče se upisom u Imenik advokata i davanjem svečane izjave.

(2) Postupak za ostvarivanje prava na obavljanje advokature pokreće se zahtjevom kandidata za upis u Imenik advokata, koji se podnosi regionalnoj komori.

Član 6.
(Upis u Imenik advokata)

(1) Pravo upisa u Imenik advokata ima osoba koje ispunjava slijedeće uvjete:

a) da je državljanin Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine,
b) da je diplomirao na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili stekao zvanje diplomirani pravnik (240 ECTS bodova), ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u SFR Jugoslaviji do 06.04.1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u stranoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome u skladu sa propisima kojima je priznanje te diplome i nivoa stručnog obrazovanja regulisano u Federaciji Bosne i Hercegovine,
c) da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFR Jugoslaviji do 06.04.1992. godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita u Federaciji Bosne i Hercegovine,
d) da je položilo advokatski ispit u Federaciji Bosne i Hercegovine,
e) da ima dvije godine radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita na pravnim poslovima u advokaturi, pravosuđu, notarijatu, organima uprave ili u pravnoj osobi,
f) da ima zdravstvenu i poslovnu sposobnost za obavljanje poslova advokature,
g) da nije osuđivan za krivično djelo koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje advokature,
h) da nije otpušten iz pravosudnih tijela ili organa državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata,
i) da nije u radnom odnosu u trenutku upisa u imenik Advokatske komore,
j) da ne obavlja registrovanu samostalnu djelatnost,
k) da nije član nadzornog odbora, direktor ili član uprave, upravnog odbora ili izvršnog odbora, odbora za reviziju u privrednom društvu, osim u advokatskom društvu, i
l) da ima osiguran radni prostor – kancelariju, pogodan za obavljanje advokature, koji ispunjava tehničke uvjete u skladu sa aktom Advokatske komore.

(2) Ispunjenost uvjeta za upis u Imenik advokata iz stava (1) ovog člana utvrđuje nadležni organ regionalne komore.

Član 7.
(Nedostojnost za obavljanje advokature)

(1) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba koja je pravosnažnom odlukom osuđena za krivično djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije Bosne i Hercegovine, krivična djela terorizma, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine, za krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivična djela protiv pravosuđa ili za krivična djela učinjena iz koristoljublja, drugih niskih, nemoralnih i nečasnih pobuda koje ga čini moralno nedostojnom za obavljanje advokature.

(2) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba kojoj je pravosnažnom presudom utvrđena krivnja za krivično djelo povezano sa njezinim radom u advokaturi, pravosudnim ili upravnim organima.

(3) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba čija ranija djelatnost van tijela iz stava (2) ovog člana ne jamči da će ona savjesno obavljati advokatsko zvanje. Prilikom procjene dostojnosti uzet će se u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnosioca zahtjeva, a što će se bliže regulisati Statutom.

(4) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata odbijen zato što podnosilac zahtjeva nije dostojan za obavljanje advokature zbog razloga navedenih u stavu (3) ovoga člana, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravosnažnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Član 8.
(Zahtjev za upis u Imenik advokata)

(1) Uz zahtjev za upis u Imenik advokata kandidat je dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uvjeta iz člana 6. stav (1) tač. a) do l) ovog zakona, osim tačke g).

(2) Regionalna komora, po službenoj dužnosti, pribavlja dokaze o ispunjenosti uvjeta iz člana 6. stav (1) tačka g) ovog zakona.

(3) Nadležno tijelo unutrašnjih poslova dužno je na zahtjev regionalne komore dati podatke iz kaznene evidencije o kandidatu.

Član 9.
(Postupanje po zahtjevu)

(1) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti iz člana 6. ovog zakona.

(2) Rješenje o upisu u Imenik advokata donosi nadležni organ regionalne komore.

(3) Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Advokatskoj komori.

(4) Rješenje o upisu iz stava (1) ovog člana regionalna komora će bez odlaganja dostaviti Advokatskoj komori, koja je dužna u roku od 30 dana od dana prijema izvršiti potvrdu postojanja uvjeta za upis.

(5) Ukoliko Advokatska komora potvrdi postojanje uvjeta za upis, izvršit će se upis u jedinstveni Imenik advokata.

(6) Ukoliko Advokatska komora utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, ukinut će rješenje regionalne komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

(7) Protiv rješenja Advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) O konačnoj odluci kojom se odbija zahtjev za upis advokata Advokatska komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Advokatsku komoru Republike Srpske.

Član 10.
(Poništavanje rješenja o upisu)

(1) Advokatska komora po pravu nadzora poništit će rješenje o upisu u Imenik advokata, ako:

a) kandidat ne da svečanu izjavu u skladu sa članom 11. ovog zakona,
b) se poslije upisa u Imenik advokata utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o upisu u Imenik advokata,
c) ako u roku iz člana 15. stav (1) ovog zakona ne zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti i o zaključenju ne dostavi dokaz regionalnoj komori.

(2) Postupak za poništenje rješenja o upisu u Imenik advokata pokreće se po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave.

(3) Advokatska komora dužna je da bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti advokata protiv kojeg je postupak pokrenut o pokretanju postupka iz stava (2) ovog člana.

(4) Postupak poništenja upisa iz stava (1) ovog člana će se sprovesti po odredbama ovog zakona i propisa Advokatske komore.

Član 11.
(Svečana izjava)

(1) Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata osigurati kandidatu davanje svečane izjave, pod uvjetom da je uplatio troškove upisa.

(2) Svečana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore ili osobom koju on ovlasti.

(3) Tekst svečane izjave glasi:

“Svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona, statuta advokatskih komora, Kodeksa profesionalne etike, Povelje o osnovnim načelima evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja evropskih advokata, te da ću u svom radu štiti ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine”.

Član 12.
(Advokatska legitimacija)

(1) Advokatska komora će nakon što kandidat da svečanu izjavu, istog dana na osnovu podataka sadržanih u Imeniku advokata izdati advokatsku legitimaciju.

(2) Advokatsku legitimaciju potpisuje predsjednik Advokatske komore.

(3) Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, njegovu fotografiju, redni broj, dan, mjesec i godinu upisa u Imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata.

(4) Forma, sadržaj, oblik, evidencija i druga pitanja vezana za izdavanje i korištenje advokatske legitimacije uređuje se pravilnikom koji donosi predsjednik Advokatske komore.

Član 13.
(Upotreba advokatske legitimacije)

(1) Advokat je dužan na traženje suda ili drugog organa kod kojeg se vodi postupak predočiti na uvid advokatsku legitimaciju.

(2) U slučaju sumnje u svojstvo osobe koja se predstavlja kao advokat, organ koji vodi postupak može od Advokatske komore zatražiti potrebna obavještenja, a Advokatska komora je dužna da po zahtjevu postupa bez odgađanja.

Član 14.
(Strani advokati)

(1) Strani advokat može, pod uvjetom reciprociteta, zastupati u konkretnim sudskim i upravnim postupcima.

(2) Zastupanje iz stava (1) ovog člana strani advokat može obavljati isključivo na temelju prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva pravde.

(3) Informaciju o postojanju i uvjetima reciprociteta iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo pravde pribavlja od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za pribavljanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, strani advokat je dužan dostaviti dokaz o upisu u Imenik advokata matične države.

Član 15.
(Osiguranje od odgovornosti)

(1) Advokat je dužan da najkasnije u roku od 15 dana od dana davanja svečane izjave advokata zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti na sumu ne manju od minimalne sume osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti utvrđene ovim zakonom i dokaz o tome dostavi regionalnoj komori.

(2) U slučaju pribavljanja saglasnosti iz člana 14. stav (2) ovog zakona strani advokat je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrovane u Bosni i Hercegovini za ovu vrstu osiguranja i isti dostaviti Federalnom ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana pribavljanja saglasnosti.

(3) U slučaju da strani advokat ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana, Federalno ministarstvo pravde će poništiti saglasnost iz člana 14. stav (2) ovog zakona i o istom obavijestiti sud ili drugi organ u konkretnom predmetu.

GLAVA III - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA

Član 16.
(Dužnosti advokata)

Advokat je dužan da:

a) se bavi advokaturom kao jedinim zanimanjem;
b) pravnu pomoć pruža stručno i savjesno, u skladu sa Ustavom, Zakonom, Statutom Komore i Kodeksom advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine;
c) čuva advokatsku tajnu;
d) u profesionalnom radu i u privatnom životu koji je dostupan javnosti čuva ugled advokature.

Član 17.
(Prava i dužnosti u poduzimanju pravnih radnji)

Advokat ima pravo i dužnost da preduzima pravne radnje na koje ga je stranka ovlastila a koje mogu koristiti stranci u ostvarivanju njenih prava i interesa.

Član 18.
(Advokati Advokatske komore Republike Srpske)

Advokat upisan u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske ima pravo da obavlja advokaturu i na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, ali nema pravo da u Federaciji Bosne i Hercegovine osniva poslovnu jedinicu, predstavništvo ili bilo koji drugi oblik organizovanja rada.



Član 19.
(Pružanje pravne pomoći)

(1) Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a može je uskratiti samo zbog razloga koje propisuje Zakon.

(2) Advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili Advokatska komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan da odbije zastupanje ili ako advokat, po svojoj pismenoj izjavi, ne pruža usluge u toj oblasti prava.

Član 20.
(Odbijanje pružanja pravne pomoći)

1) Advokat je dužan da odbije pružanje pravne pomoći:

a) ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku,
b) ako je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka,
c) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili službena osoba u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave,
d) ako se advokatu prije proteka dvije godine od prestanka njegove pravosudne funkcije ili službene osobe u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave za pružanje pravne pomoći obrati osoba u čijoj je istoj ili drugoj pravnoj stvari postupao u navedenim svojstvima,
e) ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti sa njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje Statutom i Kodeksom i
f) ako je bio advokatski pripravnik ili stručni saradnik za pravne poslove u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka.

(2) Advokat može odbiti pružanje pravne pomoći i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, Statutom i Kodeksom.

Član 21.
(Besplatno pružanje pravne pomoći)

(1) Regionalne komore su dužne osigurati besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi sa njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Komore.

(2) Komora će svojim propisom utvrditi uvjete za besplatno pružanje pravne pomoći iz stava (1) ovog člana, kao i broj predmeta na godišnjem nivou u kojem će se pružiti besplatna pravna pomoć.



Član 22.
(Obaveza čuvanja i povrat spisa)

(1) Advokat je dužan nakon prestanka zastupanja stranci, na njen zahtjev, predati spis predmeta.

(2) Ako je do prestanka zastupanja došlo u toku postupka, advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njen zahtjev ukoliko stranka nije izvršila isplatu naknade troškova koji su nastali poduzimanjem radnji advokata u postupku, osim ako bi zbog toga za stranku mogle nastupiti štetne posljedice ili ako bi stranci bilo otežano ili onemogućeno poduzimanje radnji u postupku.

(3) Advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njen zahtjev nakon okončanja postupka ukoliko stranka nije izvršila isplatu nagrade i naknade troškova iz člana 26. ovog zakona.

(4) Advokat je dužan da informiše svoju stranku o stanju predmeta.

(5) Advokat je dužan da čuva spise stranke koji ih nije preuzeo ili koji se nisu mogli stranci uručiti, pet godina od dana pravosnažno okončanog postupka ili od dana otkaza punomoći.

Član 23.
(Advokatska tajna)

(1) Advokat je dužan da, u skladu sa Statutom i Kodeksom Advokatske komore, čuva kao advokatsku tajnu i da se brine da to čine i osobe zaposlene u njegovoj advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, sve što mu je stranka ili njegov ovlašteni predstavnik povjerio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripremi, tokom zastupanja i po prestanku zastupanja.

(2) Advokatsku tajnu iz člana (1) ovog člana dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

(3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana obaveza čuvanja advokatske tajne prestaje na osnovu izričitog odobrenja stranke, kao i u slučaju kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene postupak radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

(4) Način čuvanja advokatske tajne i postupanje u vezi sa advokatskom tajnom uređuju se Statutom i Kodeksom Advokatske komore.

Član 24.
(Isključenje od krivične odgovornosti)

Advokat ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom, van suda ili drugim organima.

Član 25.
(Nespojivost sa obavljanjem advokatske djelatnosti)

(1) Advokat ne može biti zastupnik, direktor, član upravnog ili nadzornog odbora u pravnoj osobi u institucijama sa javnim ovlaštenjima, javnim preduzećima, pravnim osobama sa većinskim državnim kapitalom, predsjednik, član upravnog, nadzornog ili odbora za reviziju banke s većinskim državnim kapitalom, zastupnik državnog kapitala, kao ni obavljati te poslove u bilo kojem obimu ili vršiti javnu dužnost koja je nespojiva sa advokatskom djelatnošću.

(2) Statutom i Kodeksom Advokatske komore detaljnije se utvrđuju poslovi iz stava (1) ovog člana, a mogu se predvidjeti i drugi poslovi koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.

Član 26.
(Zastupanje stručnog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika)

(1) U zastupanju stranke, pod uvjetima predviđenim zakonom, advokata smije zamijeniti advokatski stručni saradnik i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji ili kancelariji advokata koji ga zamjenjuje.

(2) Za propuste stručnog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika odgovara advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo kod kojeg je ta osoba zaposlena.

Član 27.
(Nagrada i naknada troškova)

(1) Advokat ima pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad, u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu. Tarifa) koju donosi Advokatska komora, nakon pribavljene saglasnosti od federalnog ministra pravde.

(2) Visinu nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti utvrdit će federalni ministar pravde, uz konsultacije sa Advokatskom komorom.

(3) Advokat je dužan stranci izdati račun nakon što u cijelosti izvrši nalog stranke vezan za naručenu advokatsku uslugu, kao i u slučaju kada primi predujam.

(4) Tarifa iz stava (1) ovog člana se objavljuje u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Član 28.
(Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći)

(1) Advokati mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, pod uvjetima utvrđenim Tarifom.

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana valjan je samo ako je zaključen u pismenom obliku.
Član 29.
(Pravo namire i zaloga)

(1) Za troškove i dospjelu nagradu advokat se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako između advokata i stranke nije drugačije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.

(2) Na novčanim sredstvima koje primi u ime stranke, advokat ima pravo zaloga radi osiguranja naplate nagrade i naknade troškova.

Član 30.
(Zabrana reklamiranja)

(1) Zabranjeno je reklamiranje advokata, zajedničke advokatske kancelarije i advokatskog društva.

(2) Zabrana iz stava (1) ovog člana na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine odnosi se i na advokata i druge oblike rada i obavljenja advokature upisane u odgovarajuće imenike Advokatske komore Republike Srpske i advokatskih komora iz inostranstva.

(3) Za zabranjeno reklamiranje odgovoran je, kako član Advokatske komore koji vrši takvo reklamiranje, tako i član Advokatske komore koji je prihvatio svoje reklamiranje od strane drugih osoba.

(4) Zabrana reklamiranja,odgovornost za kršenje ove zabrane, kao i dopušteni način predstavljanja bliže se uređuju Statutom Advokatske komore i Kodeksom advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 31.
(Advokatska kancelarija)

(1) Advokat koji obavlja advokatsku djelatnost samostalno, može imati samo jednu kancelariju.

(2) Advokat, po pravilu, pruža pravnu pomoć u svojoj advokatskoj kancelariji, na raspravama, pretresima, uviđajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zaključenju pravnih poslova i na drugim mjestima neophodnim za pružanje pravne pomoći stranci, sto se pobliže uređuje Statutom.

(3) Advokat slobodno bira i mijenja sjedište svoje kancelarije na teritoriju Federacije BiH.

(4) Svaku namjeravanu promjenu sjedišta kancelarije advokat mora prijaviti regionalnoj komori na čijem području ima sjedište, nakon čega će regionalna komora utvrditi postojanje uvjeta za rad te advokatske kancelarije na novom sjedištu, o čemu će regionalna komora obavijestiti Advokatsku komoru.

(5) U slučaju promjene sjedišta advokatske kancelarije iz jedne u drugu regionalnu komoru, advokat je dužan o tome obavijestiti regionalnu komoru gdje ima sjedište i regionalnu komoru na čijem području namjerava imati sjedište. Regionalna komora na čijem području će advokat imati namjeravano sjedište će utvrditi postojanje uvjeta za rad te advokatske kancelarije.

(6) Svaka promjena sjedišta advokatske kancelarije upisuje se u odgovarajući upisnik regionalne komore novog sjedišta advokata.

(7) Upis iz stava (6) ovoga člana, regionalna komora je dužna obaviti i obavijestiti o tome Advokatsku komoru i regionalnu komoru prethodnog sjedišta advokata u roku od 15 dana od dana promjene.

Član 32.
(Advokatska tabla)

Advokat je dužan da na objektu u kojem se nalazi njegova advokatska kancelarija ima istaknutu tablu sa ispisanim tekstom sadržaja: „ADVOKAT“ i ime i prezime advokata, čiji oblik i sadržaj se uređuju propisom Advokatske komore.

Član 33.
(Pečat)

(1) Advokat ima pečat koji sadrži tekst: „ADVOKAT“, ime i prezime advokata i naziv mjesta u kojem je sjedište advokatske kancelarije, čiji oblik i sadržaj se uređuju propisom Advokatske komore.

(2) Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva, dužan je da uz pečat tih oblika organizovanja rada advokata, posjeduje i koristi pečat iz stava (1) ovog člana.

(3) Advokat je dužan da na svaku ispravu, dopis ili podnesak koji je sačinio stavi svoj potpis i pečat.

Član 34.
(Otkaz zastupanja)

(1) Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih je prema članu 20. ovoga zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.

(2) Advokat može otkazati punomoć za zastupanje iz razloga propisanih u Kodeksu advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) O otkazu zastupanja advokat je dužan da bez odgađanja obavijesti stranku i organ pred kojim se vodi postupak.

(4) Advokat je dužan da nastavi sa pružanjem pravne pomoći stranci i nakon što je otkazao zastupanje, ako je to potrebno da se od stranke koju zastupa otkloni kakva šteta, ali ne duže od 30 dana od dana otkaza punomoći.

(5) Advokat nije dužan da postupa po odredbama stava (4) ovog člana, ako ga je stranka te obaveze izričito oslobodila.

Član 35.
(Članarina i druge materijalne obaveze)

Advokat je dužan da Advokatskoj komori uredno plaća članarinu i izvršava i druge materijalne obaveze.

Član 36.
(Kontrola advokatske kancelarije)

Spisi, isprave, dokumenti i drugi podaci iz predmeta koji se nalaze u advokatskoj kancelariji mogu biti predmet kontrole samo pod uvjetima iz člana 37. ovog zakona.

Član 37.
(Pretres advokatske kancelarije)

(1) Pretres advokata i advokatske kancelarije može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni iz zakona o krivičnom postupku.

(2) Kada odredi pretres advokata i advokatske kancelarije, sud će o tome obavijestiti regionalnu komoru na čijem se području nalazi kancelarija u kojoj pretres treba obaviti. Pretres se ne smije započeti ni voditi bez prisustva ovlaštenog predstavnika regionalne komore, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu urednom i pravovremenom pozivu da prisustvuju pretresu.

(3) Kod pretresa advokata i advokatske kancelarije ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranke.

(4) Pretres advokata i advokatske kancelarije ograničit će se isključivo na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj vezi s krivičnim djelom zbog kojega se vodi postupak, a koji su pojedinačno navedeni u naredbi suda.

(5) Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovoga člana ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv advokata i njegove stranke.

(6) O pretresu, pokretanju postupka protiv advokata i određivanja pritvora advokatu, sud koji vodi postupak dužan je da odmah obavijesti regionalnu komoru.





Član 38.
(Pribavljanje informacija, spisa i dokaza)

(1) Advokat ima pravo da, u cilju pružanja pravne pomoći, od državnih, odnosno drugih nadležnih organa, ustanova, privrednih društava i drugih organizacija traži i blagovremeno dobije informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posjedu ili pod njihovom kontrolom.

(2) Državni, odnosno drugi nadležni organi, ustanove i privredna društva dužni su da, u skladu sa zakonom, advokatu omoguće pristup informacijama, spisima i dokazima iz stava (1) ovog člana.

Član 39.
(Osiguranje od odgovornosti)

(1) Za štetu nastalu u obavljanju advokature, advokat odgovara po općim pravilima odgovornosti za naknadu štete.

(2) Advokat je dužan da zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrovane za ovu vrstu osiguranja.

(3) Advokatska komora može zaključiti okvirni ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve advokate upisane u Imenik advokata.

(4) Advokatska komora utvrđuje minimalnu sumu osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti.

(5) Advokatska komora uskratit će izdavanje advokatske legitimacije advokatu koji ne dostavi dokaz da je zaključio ugovor o osiguranju, osim u slučaju kolektivnog osiguranja iz stava (3) ovog člana.

(6) Ako advokat, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko društvo ne dostave dokaz o osiguranju, Advokatska komora će privremeno zabraniti njegov rad do dana u kojem dostavi dokaz o ispunjavanju ove obaveze.

Član 40.
(Visina sume osiguranja)

(1) Najniža suma osiguranja, po osiguranom slučaju, bez ograničenja broja slučajeva, iznosi:

a) 250.000 KM za advokata, bez obzira na to da li obavlja advokaturu samostalno ili kao član u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili kao član advokatskog društva i
b) 1.000.000 KM za advokatsko društvo.

(2) U slučaju da na dan nastupanja osiguranog slučaja advokatsko društvo nema zaključen ugovor o osiguranju na sumu osiguranja iz stava (1) ovog člana, članovi tog društva solidarno odgovaraju za obavezu tog društava do visine najniže sume osiguranja propisane za to advokatsko društvo.

Član 41.
(Porezne obaveze)

Advokat je dužan da na prihod ostvaren pružanjem pravnih usluga plaća porez u skladu sa poreznim propisima.

GLAVA IV- PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 42.
(Prestanak prava na obavljanje advokature)

(1) Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokature:

a) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine;
b) na lični zahtjev, od dana koji je odredio u zahtjevu, a u slučaju da u zahtjevu za brisanje iz Imenika advokata nije određen dan prestanka prava obavljanja advokature ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahtjeva onda od dana podnošenja zahtjeva;
c) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
d) u slučaju potpunog ili djelomičnog gubitka poslovne sposobnosti;
e) u slučaju gubitka zdravstvene sposobnosti za obavljanje advokature;
f) u slučaju izricanja disciplinske mjere brisanja iz imenika advokata;
g) u slučaju nastupanja razloga nedostojnosti iz člana 7.ovog zakona;
h) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja advokature u krivičnom postupku;
i) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;
j) u slučaju da se ne obavlja advokatura neprekidno duže od šest mjeseci;
k) u slučaju obavljanja djelatnosti predviđene članom 25. ovog Zakona;
l) u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti;
lj) ukoliko ne plaća članarinu i druga materijalna davanja komorama u periodu dužem od šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini,
m) ukoliko zasnuje radni odnos izvan advokatske djelatnosti.

(2) Smatrat će se da se advokat ne obavlja advokaturu neprekidno duže od šest mjeseci i ako u tom roku nisu mogla da mu se dostave pismena na adresu sjedišta advokatske kancelarije, što se utvrđuje odlukom nadležne regionalne komore.

(3) Nadležna regionalna komora je dužna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na obavljanje advokature iz stava (1) ovog člana sprovede brisanje iz Imenika advokata i imenuje likvidatora predmeta advokatske kancelarije.

(4)U slučajevima iz stava (1) tač. c), g) i h) ovog člana pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje sa danom pravosnažnosti odluke nadležnog suda. U svim ostalim slučajevima pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje danom kada je odluka postala konačna, odnosno sa danom koji je u njoj naznačen.

(5) Ako je advokat prestao da obavlja advokaturu na lični zahtjev, obavezan je da sam predloži likvidatora svoje advokatske kancelarije.

(6) Odredbe st. (1) do (4) ovog člana shodno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.
Član 43.
(Nadležnost za odlučivanje)

(1) O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležni organ regionalne komore, a verifikuje je Advokatska komora, na isti način i po istom postupku, kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

(2) Ukoliko nadležno tijelo regionalne komore ne donese odluku iz stava (1) ovog člana iako je upoznato sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku obavljanja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata. Ovo rješenje je konačno.

(3) Protiv rješenja regionalne komore može se uložiti žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana prijema prvostepenog rješenja.

(4) Protiv konačnog rješenja Advokatske komore može se pokrenuti upravni spor.

Član 44.
(Ponovni upis u Imenik advokata)

(1) Advokat ne može biti ponovno upisan u Imenik advokata ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim u skladu sa članom 7. ovog zakona ili kome je izrečena disciplinska mjera trajnog gubitka prava na obavljanje advokature.

(2) Ukoliko je advokatu prestalo pravo na obavljanje advokatske djelatnosti po osnovu mjere sigurnosti ili disciplinske mjere, on stiče pravo podnošenja zahtjeva za ponovni upis istekom roka na koji je mjera izrečena.

(3) U ostalim slučajevima advokat kome je prestalo pravo na obavljanje advokature može zahtijevati ponovni upis u Imenik advokata kad prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje advokature.
Član 45.
(Privremeni prestanak obavljanja advokature)

(1) Advokat ima pravo na privremeni prestanak prava na obavljanje advokature za vrijeme trajanja sljedećih razloga:

a) radi stručnog usavršavanja ili drugih opravdanih razloga i za vrijeme privremene spriječenosti, dok traju ti razlozi;
b) za vrijeme privremene spriječenosti uslijed bolesti, porodiljskog odsustva, odsustva za njegu djeteta i drugih članova porodice.

(2) Advokat je dužan da najkasnije 30 dana prije početka korištenja prava iz stava (1) tačka a) ovog člana i u roku od 30 dana od nastanka privremene spriječenosti iz stava (1) tačka b) ovog člana, dostavi regionalnoj komori obrazložen zahtjev za priznavanje prava za privremeni prestanak obavljanja advokature i dostavi odgovarajuće dokaze i podatke o početku i trajanju privremenog prestanka obavljanja advokature.

(3) Advokatu privremeno prestaje pravo na obavljanje advokature u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju u organu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona ili jedinice lokalne samouprave.

(4) Advokat je dužan da prije početka obavljanja javne funkcije iz stava (1) ovog člana regionalnoj komori podnese zahtjev za privremeni prestanak prava na obavljanje advokature.

(5) Ako advokat ne postupi u skladu sa obavezom iz stava (2) ovog člana, regionalna komora će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o njegovom brisanju iz Imenika advokata.

(6) Ako advokat, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije iz stava (1) ovog člana, ne podnese zahtjev za odobrenje daljeg nastavka obavljanja advokature, regionalna komora će donijeti odluku o njegovom brisanju iz Imenika advokata danom prestanka javne funkcije.
Član 46.
(Privremeni zamjenik)

(1) Rješenjem o privremenom prestanku prava na obavljanje advokature iz člana 45. ovog zakona, regionalna komora će advokatu odrediti privremenog zamjenika.

(2) Privremeni zamjenik iz stava (1) ovog člana može biti samo advokat upisan u Imenik advokata Advokatske komore.

(3) Za privremenog zamjenika odredit će se advokat koga predloži privremeno zamjenjivani advokat, ukoliko priloži pismenu saglasnost tog advokata, a ako takvog prijedloga ili saglasnosti nema, tada će privremenog zamjenika odrediti regionalna komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamjenjivanog advokata i njegovog mogućeg zamjenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave.



Član 47.
(Privremena zabrana obavljanja advokature)

(1) Privremena zabrana obavljanja advokature može se odrediti samo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokature:

a) ako je protiv njega određen pritvor;
b) ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za djelo/povredu koje ga čini nedostojnim za obavljanje advokature i svojim postupcima otežava ili onemogućava vođenje disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut;
c) ako je pokrenut postupak za brisanje upisa iz Imenika advokata;
d) ako ne obavlja djelatnost na adresi koju je prijavio regionalnoj komori;
e) ako ne plaća članarinu za šest mjeseci;
f) ako ne dostavi dokaz da je produžio osiguranje od odgovornosti prije isteka važeće polise osiguranja;
g) ako do kraja februara tekuće godine ne izmiri sve obaveze prema regionalnoj komori dospjele zaključno do kraja prethodne godine.

(3) Regionalna komora će rješenjem o određivanju privremene zabrane obavljanja advokature odlučiti o vremenu trajanja zabrane.

4) Ukoliko advokat dostavi dokaz da je prestao razlog za donošenje rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatskom djelatnosti, donijet će se rješenje o prestanku zabrane.
Član 48.
(Žalba protiv rješenja)

(1) Žalba protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokature ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) O žalbi odlučuje nadležni organ Advokatske komore u roku koji je utvrđen Statutom Advokatske komore.

(3) O privremenoj zabrani obavljanja advokature Advokatska komora obavještava Advokatsku komoru Republike Srpske, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a regionalne komore obavještavaju sudove prema sjedištu advokatske kancelarije advokata.

(4) Detaljnije odredbe o postupku i trajanju privremene zabrane obavljanja advokatske djelatnosti bit će regulisane Statutom Advokatske komore.

Član 49.
(Obaveza obavještavanja Advokatske komore)

Sud ili organ koji protiv advokata, advokatskog stručnog saradnika ili advokatskog pripravnika vodi krivični postupak ili koji jeutvrdio gubitak zdravstvene i poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva, dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja, o tome izvijestiti Advokatsku komoru.

GLAVA V - ADVOKATSKA DJELATNOST

Član 50.
(Oblici rada advokata)

(1) Advokat obavlja advokaturu samostalno, kao član u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili kao član advokatskog društva.

(2) Svi oblici rada advokata se identifikuju pečatom, tablom i drugim oblicima identifikacije, čiji se oblik i sadržaj uređuje općim propisima Advokatske komore, kao i ispravama o upisu i aktima o osnivanju.

(3) Odredbe ovog zakona koje regulišu status advokata odnose se i na zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 51.
(Samostalno obavljanje advokatske djelatnosti)

Advokat može obavljati advokatsku djelatnost samostalno i pri tome može imati samo jednu kancelariju.

Član 52.
(Zajednička advokatska kancelarija)

(1) Dva ili više advokata mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju (u daljem tekstu: zajednička kancelarija).

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana i zahtjev za upis u Imenik zajedničkih kancelarija, ugovorne strane su dužne dostaviti Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Član 53.
(Rad zajedničke kancelarije)

(1) Svi advokati iz zajedničke kancelarije imaju sjedište kancelarije u istom mjestu i istom radnom prostoru.

(2) Zajednička kancelarija mora raspolagati kancelarijom pogodnom za advokaturu u takvom obliku rada.

(3) Zajednička kancelarija mora imati istaknutu tablu na kojoj je ispisan tekst sadržaja: „ZAJEDNIČKA ADVOKATSKA KANCELARIJA“, njen poseban naziv, ukoliko ga ima i imena članova zajedničke kancelarije, u skladu sa ugovorom o osnivanju i Statutom.

(4) Zajednička kancelarija ima pečat u čijem je središtu ispisan tekst sadržaja: „ZAJEDNIČKA ADVOKATSKA KANCELARIJA“, njen poseban naziv, ukoliko ga ima, imena članova zajedničke kancelarije i naziv mjesta u kojem je sjedište zajedničke kancelarije, u skladu sa ugovorom o osnivanju i Statutom.

(5) Zajednička kancelarija nema svojstvo pravne osobe, a ima svojstvo jedinstvenog poreznog obveznika.

(6) Zajednička kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan advokat.

Član 54.
(Pravila zastupanja zajedničke kancelarije)

(1) Stranka može opunomoćiti za zastupanje samo jednog advokata, neke od advokata ili sve advokate u zajedničkoj kancelariji.

(2) Ukoliko punomoć za zastupanje nije data svim advokatima zajedničke kancelarije, za obaveze prema stranci koja je izdala punomoć odgovaraju samo oni advokati zajedničke kancelarije na čije ime je data punomoć.

(3) Advokati u zajedničkoj kancelariji solidarno odgovaraju za obaveze nastale u obavljanju poslova zajedničke kancelarije.

Član 55.
(Zaključivanje ugovora o radu)

(1) Advokati iz zajedničke kancelarije, mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove za navedene subjekte.

(2) U odnosu na prava i obaveze zaposlenih u zajedničkoj kancelariji, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Član 56.
(Advokatsko društvo)

(1) Advokatsko društvo, kao pravna osoba, osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i ovim zakonom, kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Advokatsko društvo može imati i podružnice, s tim što u svakoj podružnici mora biti najmanje jedan zaposleni advokat sa punim radnim vremenom. Postupak osnivanja podružnice vrši se pod istim uvjetima kao i postupak registracije advokatskog društva.

(3) Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona.

(4) Članovi advokatskog društva, mogu biti samo advokati, članovi Advokatske komore koji obavljaju advokatsku djelatnost u tom advokatskom društvu.

(5) Obavljanje advokatske djelatnosti, u okviru advokatskog društva, može se povjeriti advokatima, advokatskim stručnim saradnicima i advokatskim pripravnicima zaposlenim u advokatskom društvu.

(6) Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom propisani za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su zaposleni u advokatskom društvu.

(7) Advokatsko društvo ne može osnovati drugo privredno društvo.

Član 57.
(Osnivanje advokatskog društva)

(1) Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači su dužni pribaviti prethodnu saglasnost Advokatske komore, koja se daje ako se ocijeni da je sadržaj i forma ugovora o osnivanju u skladu sa ovim zakonom, Statutom i Kodeksom Advokatske komore. Saglasnost Advokatske komore je potrebna i za izmjene i dopune osnivačkog akta i statuta advokatskog društva.

(2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana predstavlja uvjet za upis u registar poslovnih subjekata nadležnog suda i u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

(3) Advokatsko društvo je dužno obavijestiti regionalnu komoru o izvršenom upisu u odgovarajući registar poslovnih subjekata nadležnog suda u roku od osam dana po prijemu obavještenja i rješenja nadležnog suda o upisu.

(4) Regionalna komora je dužna izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava, u roku od osam dana od dana prijema obavijesti iz stava (3) ovog člana.

(5) Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

Član 58.
(Rad advokatskog društva)

(1) Advokatsko društvo može imati samo jednu advokatsku kancelariju u sjedištu društva.

(2) Advokatsko društvo mora imati istaknutu tablu sa ispisanim tekstom sadržaja: "ADVOKATSKO DRUŠTVO" i imenom društva, u skladu sa ugovorom o osnivanju i Statutom.

(3) Advokatsko društvo ima pečat sa ispisanim tekstom sadržaja: "Advokatsko društvo", ime društva i naziv mjesta u kojem je sjedište društva.

(4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovog člana shodno se primjenjuju i na podružnice advokatskog društva.

Član 59.
(Brisanje advokatskog društva)

(1) Regionalna komora će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokatskih društava i izvršiti brisanje iz Imenika advokatskih društava nastupanjem slijedećih razloga:

a) ako sud svojom odlukom zabrani rad advokatskom društvu;
b) ako advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu duže od šest mjeseci;
c) ako dođe do brisanja svih članova društva iz Imenika advokata.

(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana dopuštena je žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana.

(3) Rješenje Advokatske komore po žalbi o brisanju advokatskog društva je konačno, protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i Statuta.

(5) O donošenju rješenja iz stava (1) ovog člana, Advokatska komora je dužna bez odlaganja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra poslovnih subjekata.

(6) Advokatsko društvo prestaje sa obavljanjem advokatske djelatnosti sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

(7) Advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranaka koje je zastupalo advokatsko društvo koje je brisano iz Imenika advokatskih društava.

Član 60.
(Odgovornost advokatskog društva)

Za obavljanje advokatske djelatnosti advokatsko društvo odgovora po općim pravilima o odgovornosti.





Član 61.
(Promjena sjedišta advokatskog društva)

Advokatsko društvo dužno je Regionalnu komoru obavijestiti o promjeni sjedišta društva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije 15 dana od dana promjene sjedišta.

Član 62.
(Saradnja)

(1) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva mogu ostvariti ugovornu saradnju sa drugim domaćim advokatima, advokatskim kancelarijama i advokatskim društvima ili stranim advokatima radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa i pružanja međusobne pomoći.

(2) Ugovori o saradnji moraju se zasnivati na načelima ravnopravnosti i međusobnog povjerenja i njima se pojedini advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva ne smiju dovoditi u podređeni položaj. Bliži uvjeti i način ugovorne saradnje iz stava (1) ovoga člana uredit će se Statutom Advokatske komore.

(3) Nije dopušten bilo kakav vid saradnje sa stranim advokatima, ukoliko oni koriste takvu saradnju da bi lažno prikazali advokata člana Advokatske komore kao advokata svog društva, kao njegovu podružnicu ili kao postojanje bilo kojeg oblika institucionalne povezanosti sa njima.

(4) Povreda odredaba stava (3) ovog člana smatra se težom povredom advokatske dužnosti.
Član 63.
(Prijenos udjela)

(1) Prijenos udjela u advokatskom društvu može se izvršti samo na advokata upisanog u Imenik advokata Advokatske komore.

(2) Bez obzira na to kako se vrši prijenos udjela (pravnim poslom, nasljeđivanjem ili u sudskom postupku), članovi advokatskog društva imaju pravo preče kupnje tog udjela.

(3) Prenosilac koji prenosi pravo vlasništva u advokatskom društvu dužan je putem uprave advokatskog društva obavijestiti sve njegove članove o namjeri prodaje.

Član 64.
(Postupak likvidacije)

(1) Postupak likvidacije se provodi nad advokatskim društvom u slučaju:

a) donošenja odluke skupštine advokatskog društva o prestanku rada ili
b) donošenja konačnog rješenja Advokatske komore o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava.

(2) Advokatsko društo je dužno pokrenuti postupak likvidacije u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz stava (1) tačka a) ovog člana ili prijema konačnog rješenja iz stava (1) tačka b) ovog člana.

(3) U slučaju da u roku iz stava 2. ovog člana advokatsko društvo ne pokrene postupak likvidacije, Regionalna komora je dužna da ga pokrene u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava 2. ovog člana.

Član 65.
(Likvidator advokatskog društva)

(1) Za likvidatora se određuje advokat član advokatskog društva čiji udio prelazi 50% ili koji ima saglasnost članova društva koji imaju više od 50% udjela.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana za likvidatora će biti određen advokat koga predloži Advokatska komora u sljedećim slučajevima:

a) ukoliko advokat iz stava (1) ovog člana ne prihvati da bude određen za likvidatora;
b) ukoliko takav advokat ne postoji (u slučaju smrti jedinog osnivača);
c) ukoliko Advokatska Komora smatra da, obzirom na razloge zbog kojeg je ona donijela rješenje o brisanju advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava, advokat iz stava (1) ovog člana ne bi mogao da obavlja dužnost likvidatora.
Član 66.
(Predaja spisa)

(1) Likvidator je dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku obavljanja advokatske djelatnosti i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da njihovo zastupanje može biti povjereno nekom od advokata iz društva koji će nastaviti da individualno obavlja advokatsku djelatnost ili se mogu obratiti za pomoć drugom advokatu.

(2) Prilikom predaje spisa likvidator je dužan da utvrdi stanje potraživanja prema stranci, da mu ga saopšti, te da ga po mogućnosti zapisnički utvrdi.

Član 67.
(Imovina advokatskog društva nakon likvidacije)

Imovina advokatskog društva preostala nakon likvidacije advokatskog društva pripada članovima advokatskog društva srazmjerno njihovim udjelima u osnovnom kapitalu osim ako su članovi advokatskog društva ovo pitanje drugačije regulisali osnivačkim aktom ili statutom advokatskog društva.
GLAVA VI - ADVOKATSKI STRUČNI SARADNIK

Član 68.
(Advokatski stručni saradnik)

(1) Svojstvo advokatskog stručnog saradnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane članom 6. ovog zakona, izuzev uvjeta iz člana 6. stav (1) tač. e) i l) ovog zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima advokatski stručni saradnik sa advokatom, zajedničkom kancelarijom ili advokatskim društvom.

(2) Status advokatskog stručnog saradnika stiče se upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika Advokatske komore.

Član 69.
(Legitimacija advokatskog stručnog saradnika)

Advokatskom stručnom saradniku izdaje se legitimacija advokatskog stručnog saradnika na osnovu podataka sadržanih u Imeniku stručnih saradnika.

Član 70.
(Prava i obaveze advokatskog stručnog saradnika)

Advokatski stručni saradnik, po nalogu, nadzoru i uputstvima advokata, može vršiti sve poslove koji su povjereni advokatu, osim poslova koje po zakonu može vršiti samo advokat.
Član 71.
(Ograničenja u postupanju advokatskog stručnog saradnika)

Advokatski stručni saradnik ne može samostalno, bez prethodnog odobrenja advokata, odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, zastupati ili pregovarati sa strankama o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.

Član 72.
(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju advokatski stručni saradnik učini stranci u obavljanju njegovih poslova odgovara advokat.

(2) Advokat koji je nadoknadio štetu iz stava (1) ovog člana ima pravo da zahtijeva regres od stručnog saradnika za pravne poslove ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.

(3) Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu advokatu, zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu dužan je štetu naknaditi.


Član 73.
(Brisanje iz Imenika stručnih saradnika)

(1) Advokatski stručni saradnici brišu se iz Imenika advokatskih stručnih saradnika:

a) prestankom ugovora o radu;
b) upisom u Imenik advokata;
c) u slučaju prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti advokata sa kojim je zaključio ugovor o radu;
d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine;
e) na lični zahtjev;
f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
g) u slučaju potpunog ili djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti;
h) izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom saradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
i) u slučaju nastupanja razloga iz člana 25. ovog Zakona;
j) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja advokature u krivičnom postupku;
k) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;
l) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog stručnog saradnika neprekidno duže od 60 dana.

(2) Rješenje o brisanju iz stava (1) ovog člana donosi nadležni organ Advokatske komore.
Član 74.
(Organizovanje advokatskih stručnih saradnika)

(1) Advokatski stručni saradnici udružuju se u Organizaciju advokatskih stručnih saradnika, u okviru Advokatske komore.

(2) Organizacija advokatskih stručnih saradnika učestvuje u radu organa Advokatske komore i regionalnih komora, sa pravima i obavezama određenim Statutom.

Član 75.
(Primjena odredaba)

Odredbe ovog zakona o procedurama upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike.






GLAVA VII - ADVOKATSKI PRIPRAVNIK

Član 76.
(Advokatski pripravnik)

(1) Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu.

(2) Svojstvo advokatskog pripravnika ne može steći osoba koja je već ispunila uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(3) Pripravnički staž traje do sticanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a najduže četiri godine, uključujući i prethodni pripravnički staž kod drugog poslodavca.

(4) Advokatskog pripravnika može primiti u radni odnos i obučavati samo advokat koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.

(5) Izuzetno, na zahtjev advokata i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti vrijeme trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

Član 77.
(Upis u Imenik advokatskih pripravnika)

1) Svojstvo advokatskog pripravnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane članom 6. ovog zakona, izuzev uvjeta iz člana 6. stav (1) tač. c), d), e) i l) ovog zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima advokatski pripravnik sa advokatom, zajedničkom kancelarijom ili advokatskim društvom.

(2) Status advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika.

Član 78.
(Shodna primjena odredaba)

Odredbe ovog zakona o procedurama upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Član 79.
(Brisanje iz Imenika advokatskih pripravnika)

Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:

a) prestankom ugovora o radu;
b) upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika ili u Imenik advokata;
c) u slučaju prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti advokata sa kojim je zaključio ugovor o radu;
d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine;
e) na vlastiti zahtjev;
f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
g) u slučaju potpunog ili djelimičnog lišenja poslovne sposobnosti;
h) izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
i) u slučaju nastupanja razloga iz člana 25. ovog Zakona;
j) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;
k) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana;
l) polaganjem pravosudnog ispita ili protekom vremena pripravničkog staža u skladu sa članom 76. st. (3) i (5) ovog zakona.

Član 80.
(Organizovanje advokatskih pripravnika)

(1) Advokatski pripravnici se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Advokatske komore.

(2) Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Advokatske komore i regionalnih komora sa pravima i obavezama određenim Statutom Advokatske komore i drugim općim propisima Advokatske komore, odnosno regionalnih komora.
Član 81.
(Legitimacija advokatskog pripravnika)

Na osnovu podataka sadržanih u Imeniku advokatskih pripravnika, Advokatska komora izdaje advokatskom pripravniku legitimaciju.

Član 82.
(Poništenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika)

(1) Ako se poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika utvrdi da nisu postojali uvjeti za upis, postupit će se u skladu sa članom 10. ovog zakona.

(2) U slučaju poništenja upisa u Imenik advokatskih pripravnika, vrijeme koje je upisani advokatski pripravnik proveo na radu ne priznaje se u staž za polaganje pravosudnog ispita.



Član 83.
(Prava advokatskog pripravnika)

(1) Advokatski pripravnik ima pravo na odgovarajuće uvjete rada i na obuku u skladu sa svrhom pripravničkog staža i planom i programom pripravničke obuke, koji donosi Advokatska komora.

(2) Za vrijeme pripravničkog staža, advokatski pripravnik ima pravo na plaću i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i ugovorom o radu.

Član 84.
(Postupanje advokatskog pripravnika)

(1) Advokatski pripravnik je dužan da radi po uputstvima i u okviru ovlaštenja dobijenih od advokata kod kojeg obavlja pripravnički staž.

(2) Advokatski pripravnik ne može se baviti pružanjem pravne pomoći iz člana 4. ovog zakona.

Član 85.
(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju advokatski pripravnik prouzrokuje stranci za vrijeme obavljanja pripravničkog staža odgovara advokat.

(2) Advokat koji je nadoknadio štetu iz stava (1) ovog člana ima pravo da zahtijeva regres od advokatskog pripravnika ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.

Član 86.
(Prestanak statusa advokatskog pripravnika)

(1) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika kada položi pravosudni ispit.

(2) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika ako ne položi pravosudni ispit ni poslije dvije godine od sticanja prava na polaganje.

(3) Poslije sticanja uvjeta iz stava (1) ovog člana ili isteka roka iz stava (2) ovog člana Advokatska komora donosi rješenje o brisanju advokatskog pripravnika iz Imenika advokatskih pripravnika.

GLAVA VIII - ADVOKATSKI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Član 87.
(Advokatski ispit)

(1) Advokatski ispit sastoji se od provjere znanja u skladu sa Programom advokatskog ispita.

(2) Pravo na polaganje advokatskog ispita ima osoba sa položenim pravosudnim ispitom.

(3) Advokatski ispit polaže se pred Komisijom za polaganje advokatskog ispita.

(4) Program advokatskog ispita, način obrazovanja i sastav Komisije za polaganje advokatskog ispita, izbor članova, način rada i odlučivanja Komisije i izdavanje uvjerenja o položenom ispitu, propisuju se Statutom i drugim propisima Advokatske komore.
Član 88.
(Advokatska akademija)

(1) Advokatska komora osniva Advokatsku akademiju, kao posebno tijelo zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresovanih za rad u advokatskoj djelatnosti, radi usavršavanja teorijskih i praktičnih znanja i vještina advokata, potrebnih za stručnu, nezavisnu, samostalnu, djelotvornu i etičnu advokaturu, specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i advokature.

(2) Osnivanje, organizacija i rad Advokatske akademije i donošenje programa opće i specijalizovane obuke uređuju se Statutom i drugim propisima Advokatske komore.

Član 89.
(Stručno usavršavanje advokata, advokatskih stručnih saradnika i
advokatskih pripravnika)

(1) Advokat je dužan da se stalno stručno usavršava i stiče nova znanja i vještine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, djelotvorno i etičko obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu sa programom stručnog usavršavanja koji donosi Advokatska komora.

(2) Advokat koji ima advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika dužan je da im osigura odgovarajuće uvjete za rad i obuku u skladu sa svrhom osposobljavanja i stručnog usavršavanja, odnosno prakse i da u potpunosti sprovodi plan i program njihove obuke.

(3) Statutom Advokatske komore regulisat će se obaveze advokata za kontinuirano stručno usavršavanje.

GLAVA IX - ORGANIZACIJA ADVOKATURE
Član 90.
(Advokatska komora)

(1) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva čija se sjedišta nalaze na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao nezavisnu i samostalnu profesionalnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.

(2) Sjedište Advokatske komore je u Sarajevu.

(3) Advokatska komora ima svojstvo pravne osobe.

Član 91.
(Regionalne advokatske komore)

(1) Članovi Advokatske komore se obavezno organizuju prema svom sjedištu u jednu od regionalnih komora.

(2) Advokatsku komoru čine:

a) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);
b) Regionalna advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko -neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona broj 10);
c) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
d) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko –dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
e) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(3) Regionalne komore imaju svojstvo pravne osobe.

Član 92.
(Nadležnosti Advokatske komore)

(1) Advokatska komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja sljedeće zadatke:

a) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost;
b) osigurava samostalnost advokatske djelatnosti;
c) donosi Statut Advokatske komore;
d) donosi Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hrcegovine;
e) zauzima stajališta, iznosi primjedbe i prijedloge pri donošenju Tarife;
f) potvrđuje upis u Imenik advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
g) postupa po žalbama na odluke regionalnih komora;
h) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
i) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede utvrđene ovim Zakonom, kao i Kodeksa advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine;
j) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
k) organizuje i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
l) osniva i nadzire rad Advokatske akademije;
m) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini;
n) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka;
o) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima;
p) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim udruženjima advokata;
q) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom a neophodne za obavljanje advokature.

(2) Advokatska komora je ovlaštena da preuzme donošenje odluka i drugih poslova iz nadležnosti regionalnih komora u slučaju da regionalna komora ne izvršava zadatke iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom.

Član 93.
(Organi Advokatske komore)

(1) Organi Advokatske komore su:

a) Skupština,
b) Upravni odbor,
c) Predsjednik,
d) Nadzorni odbor,
e) Disciplinski sud i disciplinski tužilac.

(2) Mandat osoba imenovanih u organe Advokatske komore traje četiri godine.

(3) Mandat predsjednika Advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu.

(4) Advokatska komora može osnovati i druge organe utvrđene Statutom Advokatske komore.

(5) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti organa Advokatske komore uređuju se ovim zakonom i Statutom.

Član 94.
(Nadležnost Skupštine Advokatske komore)

Skupština Advokatske komore obavlja slijedeće zadatke:

a) donosi Statut;
b) donosi Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine;
c) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
d) donosi Tarifu;
e) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini;
f) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima;
h) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata;
i) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom a neophodne za vršenje advokatske djelatnosti.
Član 95.
(Sastav i način rada Skupštine Advokatske komore)

(1) Skupštinu Advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i po jedan delegat organizacija advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika iz regionalnih komora.

(2) U Skupštinu Advokatske Komore, skupštine regionalnih komora biraju po jednog delegata na svakih dvadeset članova regionalne komore, prema broju upisanih advokata na dan 31.12. kalendarske godine koja prethodi godini održavanja izborne Skupštine. Mandat izabranih članova u Skupštinu Advokatske komore traje četiri godine, s tim što ne može trajati duže od mandata Skupštine iz člana 93. stav (2) ovog zakona.

(3) Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.

(4) Redovna Skupština održava se jedanput godišnje.

(5) Izborna Skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik Advokatske komore, pet članova Upravnog odbora, članovi Disciplinskog suda, disciplinski tužilac i Nadzorni odbor.

(6) Vanredna Skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.

(7) Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.

(8) Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.

(9) Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata u Skupštini, ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina svih članova Upravnog odbora. Upravni odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje.

(10) Privremena akta ostaju na snazi dok o njima Skupština ne donese odluku.

Član 96.
(Upravni odbor Advokatske komore)

(1) Upravni odbor Advokatske komore sastoji se od 11 članova.

(2) Predsjednik Advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora.

(3) Svaka regionalna komora bira po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova bira Izborna Skupština Advokatske komore.

(4) Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora, Upravni odbor bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora.

Član 97.
(Nadležnosti Upravnog odbora Advokatske komore)

(1) Upravni odbor Advokatske komore obavlja slijedeće zadatke:

a) predlaže Statut i Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine;
b) predlaže pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
c) donosi odluke po žalbama na odluke regionalnih komora;
d) imenuje organe utvrđene Statutom;
e) donosi pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama Advokatske komore i regionalne komore;
f) organizuje i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
g) osniva i nadzire rad Advokatske akademije;
h) predlaže Skupštini poduzimanje mjera i aktivnosti u cilju unapređenja advokatske djelatnosti;
i) obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.

(2) Upravni odbor je nadležan i za donošenje svih odluka koje nisu u nadležnosti Skupštine Advokatske komore ili nekog drugog organa Advokatske komore.

Član 98.
(Predsjednik Advokatske komore)

(1)Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Advokatske komore.

(2) U slučaju njegove spriječenosti, Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, potpredsjednik Upravnog odbora.

(3) Predsjednik Advokatske komore obavlja slijedeće zadatke:

a) donosi pravilnik o izgledu, sadržaju, načinu izdavanja i nošenja legitimacije advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
b) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
c) obavlja i druge zadatke utvrđene Statutom i po nalogu Skupštine i Upravnog odbora Advokatske komore.
Član 99.
(Regionalne komore)

(1) Regionalna komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:

a) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost;
b) osigurava profesionalnu samostalnost advokata;
c) donosi Statut;
d) donosi odluke o sticanju i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika;
e) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede ovog zakona, kao i Kodeksa advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine;
f) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
g) organizuje i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
h) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću.

(2) Regionalne komore su nadležne i za druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom Komore.



Član 100.
(Organi regionalne komore)

Organi regionalne komore su: Skupština, Upravni odbor, predsjednik, Disciplinski sud, disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.

Član 101.
(Skupština regionalne komore)

(1) Skupština regionalne komore donosi Statut regionalne komore kojim se utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore.

(2) Statut iz stava (1) ovog člana mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona, Statuta i općih propšisa Advokatske komore.

Član102.
(Predsjednik regionalne komore)

(1) Regionalnu komoru zastupa i predstavlja predsjednik regionalne komore.

(2) Nadležnost predsjednika regionalne komore i drugih organa iz člana 100. ovog zakona utvrdit će se Statutom regionalne komore.

Član 103.
(Upisnici i imenici)

(1) Advokatska komora i regionalna komora vode upisnike i imenike advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

(2) Komore vode i druge evidencije u skladu sa Statutom.

(3) Upisnici i imenici iz stava (1) ovoga člana su javne knjige.

(4) Izvodi iz imenika, upisnika i drugih evidencija koje vode komore, kao i potvrde izdane na temelju tih evidencija su javne isprave.

Član 104.
(Saradnja s drugim tijelima i komorama)

(1) Advokatska komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba te za unapređenje advokature.

(2) Advokatska komora obavještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo pravde o stanju i problemima advokature i o mjerama koje bi trebalo poduzeti za unapređenje advokature te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.

(3) Advokatska komora odlučuje o načinu saradnje sa drugim advokatskim komorama, međunarodnim advokatskim udruženjima i organizacijama.

Član 105.
(Opći propisi Advokatske komore)

(1) Opći propisi Advokatske komore su:

a) Statut,
b) Kodeks advokatske etike advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine,
c) Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata,
d) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i
e) drugi opći propisi utvrđeni Statutom Advokatske komore.

(2) Statut i drugi opći propisi Advokatske komore moraju biti u saglasnosti sa ovim zakonom.
Član 106.
(Objavljivanje akata)

Statut, Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine i Tarifa o nagradama i naknadama za rad advokata u Federacije Bosne i Hercegovine objavljuju se u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Član 107.
(Nadzor nad radom komora)

(1) Federalno ministarstvo pravde nadzire i prati rad Advokatske komore i regionalnih komora, sa stanovišta provođenja ovog zakona, vodeći računa o nezavisnosti advokature.

(2) U ostvarivanju funkcije nadzora i praćenja rada iz stava (1) ovog člana, Federalno ministarstvo pravde može da zahtijeva odgovarajuće izvještaje i podatke od Advokatske komore.

(3) Način i obim nadzora i praćenja rada iz stava (1) ovog člana pobliže će se urediti podzakonskim propisom koji donosi federalni ministar pravde.


GLAVA X - FINANSIRANJE ADVOKATSKIH KOMORA

Član 108.
(Finansiranje advokatskih komora)

Advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:
a) članarine,
b) naknade za upis u imenike,
c) drugih izvora, kao što su novčane kazne, naknade, donacije i slično.

Član 109.
(Visina naknade za upis u imenike i visina članarine)

(1) Upravni odbor Advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, visinu članarine za advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.

(2) Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva dužni su plaćati članarine iz stava (1) ovog člana i za advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike sa kojima imaju zaključene ugovore o radu.

Član 110.
(Uplata članarine)

(1) Naknada za upise uplaćuje se direktno na račun Advokatske komore.

(2) Upravni odbor Advokatske komore donosi odluku o dijelu iznosa naknade iz članarina i upisnina potrebne za finansiranje Advokatske komore.

(3) Regionalne komore su dužne da organizuju urednu naplatu članarine i izvrše uplate na račun Advokatske komore dijela članarine u skladu sa odlukom Upravnog odbora Advokatske komore za sve advokate koji imaju sjedište kancelarije na njenom području.

(4) Ukoliko sredstva koja Advokatska komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Advokatskoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.





GLAVA XI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 111.
(Disciplinska odgovornost)

(1) Advokati koji obavljaju advokatsku djelatnost, kao pojedinci, u zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu u smislu ovog člana individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

(2) Advokati odgovaraju za lakše i teže povrede dužnosti i ugleda advokature.

(3) Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature, a naročito:

a) nesavjestan rad u advokaturi,
b) pružanje pravne pomoći u slučajevima u kojima je advokat dužan da odbije pružanje pravne pomoći,
c) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
d) povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
e) traženje naknade veće od naknade propisane Tarifom i
f) odbijanje izdavanja stranci računa za nagrade izvršenih radnji i naknade troškova nastalih u vezi sa izvršenom radnjom.
g) neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobijenih u ime i za račun stranke,
h) odbijanje predaje spisa i dokumenata stranci ili uvjetovanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje protivno odredbi člana 22. ovog zakona,
i) kršenje Kodeksa advokatske etike,
j) kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada.

(4) Lakše povrede dužnosti advokata i ugleda advokature propisat će se Statutom.

Član 112.
(Disciplinski organi)

(1) Disciplinski organi su:

a) Disciplinski tužilac regionalne komore,
b) Disciplinski sud regionalne komore,
c) Disciplinski tužilac Advokatske komore,
d) Disciplinski sud Advokatske komore.

(2) Disciplinske organe svake komore bira skupština komore.

(3) Član disciplinskog organa regionalne komore može biti advokat sa najmanje tri godine radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije, odnosno sedam godina radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije za člana disciplinskog organa Advokatske komore.

Član 113.
(Disciplinski postupak)

(1) Disciplinski postupak pokreću i vode disciplinski organi.

(2) Disciplinski postupak može se pokrenuti na osnovu prijave koju podnosi zainteresovana osoba, organ uprave, druga institucija ili disciplinski tužilac regionalne komore po službenoj dužnosti.

(3) Disciplinska prijava podnosi se disciplinskom tužiocu regionalne komore.

(4) Organizacija, sastav, nadležnost, način odlučivanja disciplinskih organa i disciplinski postupak bliže se uređuju Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske komore.

Član 114.
(Disciplinske sankcije)

(1) Za povredu dužnosti advokata i narušavanje ugleda advokature, advokatu se mogu izreći sljedeće disciplinske sankcije:

a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna i
d) zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata.

(2) Za lakše povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći disciplinska mjera opomena i javna opomena i novčana kazna.

(3) Za teže povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći disciplinska kazna – novčana kazna i zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata.

(4) Novčana kazna izriče se u određenom iznosu.

(5) Advokatu se za lakšu disciplinsku povredu može izreći novčana kazna od 100 KM do 2.000 KM, a za težu disciplinsku povredu novčana kazna od 500 KM do 10.000 KM.

(6) Disciplinska kazna, zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata može se izreći u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

(7) Na osnovu konačne odluke kojom je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata izvršit će se brisanje odgovornog iz odgovarajućeg imenika Advokatske komore i o tome obavijestiti organi pravosuđa i uprave u Bosni i Hercegovini, kao i Advokatska komora Republike Srpske.

(8) Advokat kome je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata na određeni period, može podnijeti zahtjev za ponovni upis u Imenik advokata po proteku vremena trajanja kazne.

(9) Konačno izrečene disciplinske sankcije unose se u evidenciju disciplinskih sankcija, a primjerak odluke odlaže u dosije onog advokata koji je proglašen odgovornim u disciplinskom postupku.

Član 115.
(Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka)

(1) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa po proteku dvije godine od izvršenja lakše povrede i po proteku četiri godine od izvršenja teže povrede.

(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

(3) Zastarjelost se prekida i kada advokat u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini novu povredu dužnosti i ugleda advokature.

(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje da teče iznova.

(5) Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

(6) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za povredu koja ima obilježje krivičnog djela nastupa kada istekne vrijeme određeno za zastarjelost krivičnog gonjenja.

Član 116.
(Zastarjelost izvršenja disciplinske sankcije)

(1) Zastarjelost izvršenja disciplinske sankcije nastupa po proteku dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je sankcija izrečena.

(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi izvršenja disciplinske sankcije.

(3) Poslije svakog prekida zastarjelosti rok počinje ponovo da teče, a zastarjelost u svakom slučaju nastupa kada proteknu četiri godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je sankcija izrečena.





Član 117.
(Brisanje iz evidencije)

(1) Izrečena disciplinska sankcija za lakše povrede briše se iz evidencije po proteku četiri godine.

(2) Izrečena novčana kazna za teže povrede briše se iz evidencije po proteku šest godina.

(3) Izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata briše se iz evidencije po proteku dvostrukog vremena izrečene kazne.

(4) Rokovi određeni za brisanje izrečenih sankcija počinju da teku od dana izvršenja sankcije ili zastare.

(5) Rješenje o brisanju izrečene disciplinske sankcije iz evidencije Advokatske komore donosi, po službenoj dužnosti, Upravni odbor Advokatske komore.

Član 118.
(Odluka disciplinskog suda)

(1) Konačna odluka disciplinskog suda ima svojstvo izvršne isprave u izvršnom postupku u pogledu izrečene novčane kazne i troškova disciplinskog postupka.

(2) Sredstva ostvarena naplatom novčanih kazni su prihod Advokatske komore.

Član 119.
(Disciplinska odgovornost advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika)

(1) Odredbe o disciplinskoj odgovornosti advokata primjenjuju se i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike za povrede savjesnog i stručnog izvršavanja povjerenih zadataka i čuvanja ugleda advokature.

(2) Advokatskom stručnom saradniku i advokatskom pripravniku može se za lakšu disciplinsku povredu izreći novčana kazna od 50 KM do 1.000 KM i za težu disciplinsku povredu novčana kazna od 250 KM do 5.000 KM.

GLAVA XII - ZAŠTITA PRAVA
Član 120.
(Zaštita prava)

(1) Advokatska komora i regionalne komore, kada rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima, primjenjuju odredbe zakona koji uređuje upravni postupak.

(2) Protiv svih prvostepenih rješenja organa regionalnih komora dozvoljena je žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana, računajući od dana dostavljanja takvog rješenja.

(3) Izjavljena žalba odgađa izvršenje prvostepenog rješenja, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(4) Podnosilac zahtjeva može podnijeti žalbu i u slučaju da o njegovom zahtjevu nije doneseno rješenje u roku koji je utvrđen zakonom.

Član 121.
(Sudska zaštita)

Protiv konačnog rješenja Advokatske komore može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

GLAVA XIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 122.
(Nadzor nad provođenjem zakona)

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.

Član 123.
(Usaglašavanje statuta)

(1) Advokatska komora i regionalne komore će usaglasiti statut i druge propise u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do donošenja statuta i propisa iz stava (1) ovog člana primjenjivat će se važeći statuti i drugi propisi koja nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 124.
(Kontinuitet u radu)

(1) Skupštine advokatskih komora i drugi organi nastavljaju da rade do isteka mandata.

(2) Izbor skupština advokatskih komora i drugih organa predviđenih ovim zakonom izvršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima advokatskih komora.

(3) Postupak izbora skupština i drugih organa predviđeni ovim zakonom, pokrenut će se najmanje tri mjeseca prije isteka mandata skupština i drugih organa.

Član 125.
(Podzakonski propis)

(1) Federalni ministar pravde donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pravilnik o visini nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti iz člana 27. stav (2) ovog zakona i pravilnik o nadzoru nad radom Advokatske komore iz člana 107. stav (3) ovog zakona.

(2) Skupština Advokatske komore donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Tarifu o nagradama i naknadama za rad advokata iz člana 27. stav (1) ovog zakona.

(3) Nadležni organi Advokatske komore donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona slijedeće propise: Statut Advokatske komore iz člana 123. stav (1) ovog zakona, Kodeks iz člana 94. stav (1) tačka b) ovog zakona, Pravilnik o advokatskoj legitimaciji iz člana 12. stav (4) ovog zakona, Pravilnik o advokatskoj tabli iz člana 32. stav (1) ovog zakona, Pravilnik o pečatu advokata iz člana 33. stav (1) ovog zakona, Pravilnik o advokatskom ispitu iz člana 87. stav (4) ovog zakona, Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika iz člana 92. stav (1) tačka h) ovog zakona, Pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama iz člana 97. stav (1) tačka e) ovog zakona i Pravilnik o pružanju besplatne pravne pomoći iz člana 21. stav (3) ovog zakona.
Član 126.
(Postupanje po podnesenim zahtjevima za upis u imenik advokata)

Postupci pokrenuti po zahtjevima za upis u Imenik advokata i druge imenike Advokatske komore koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 127.
(Postupanje u započetim disciplinskim postupcima)

Disciplinski postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a u kojima nije donesena konačna odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po odredbama propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 128.
(Kontinuitet advokatske djelatnosti)

Advokati, advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici koji su upisani u odgovarajuće imenike Advokatske komore, na osnovu Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 25/02; 40/02; 29/03; 18/05, 68/05 i 42/11), i dalje nastavljaju sa vršenjem advokatske djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.

Član 129.
(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/02, 40/02, 29/03,18/05, 68/05 i 42/11).

Član 130.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.

O B R A Z L O Ž E NJ E
ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I – USTAVNI OSNOV

Ustavnopravni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana IV.A.20. (1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadležan za donošenje Zakona o vršenju funkcije federalne vlasti.

II – RAZLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA
Razlog za donošenje ovog zakona jeste definiranje kvalitetnog zakonskog okvira za obavljanje advokatske djelatnosti. Zakon o advokaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine donesen je 2002. godine i do dana izrade ovog prednacrta isti je pretrpio više izmjena i dopuna.

Federalno ministarstvo pravde je kao obrađivač navedenog zakonskog propisa prepoznalo potrebu donošenja novog zakona koji bi na temelju redovne zakonodavne procedure kao i provođenja sveobuhvatne javne rasprave predstavljao kvalitetan normativni okvir za unapređenje advokatske djelatnosti.


III – OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ZAKONSKIH RJEŠENJA

Glava I ovog zakonskog prednacrta sadrži osnovne odredbe kojima je utvrđen sadržaj zakona, status advokature kao i ovlasti advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine.Također sadrži i odredbe kojima su definisani osnovni izrazi koji se koriste u ovom zakonskom prednacrtu. Ova glava sadrži četiri člana kojim je jasno utvrđeno da je advokatura nezavisna i samostalna služba pružanja pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama.

Glava II ovog zakonskog prednacrta nosi naziv „Uslovi za bavljenje advokature“. Predmetnom glavnom precizno su navedeni uslovi za obavljanje advokatske djelatnosti a koje pravo stiče se upisom u Imenik advokata i polaganju advokatske zakletve. Članom 6. ovog zakonskog prednacrta taksativno su pobrojani uslovi koje kandidat mora ispuniti da bi ostvario pravo upisa u Imenik advokata. Odredbe ove Glave prednacrta propisuju način postupanja Advokatske komore po podnesenom zahtjevu i način donošenja odluke o upisu u Imenik advokata. Također je propisano da kandidat polaže advokatsku zakletvu nakon upisa u Imenik advokata te je utvrđen tekst zakletve. Propisan je oblik i sadržaj advokatske legitimacije te procedura poništenja odluke o upisu. Članom 13. ovog zakonskog prednacrta propisani su uslovi pod kojima strani advokat može zastupati u konkretnim postupcima i to pod uslovom reciprociteta i uz uslov zaključenja ugovora o osiguranju od profesionalne odgovornostu ukoliko su ispunjeni uslovi za zastupanje stranog advokata pred domaćim organom.

Glava III predloženog zakonskog teksta reguliše prava i dužnosti advokata te način pružanja pravne pomoći u smislu da advokat slobodno odlučuje da li će prihvatitit pružanje pravne pomoći osuim u slučajevima predviđenim zakonima. Jasno je precizirano u članu 19. ovog zakonskog prednacrta kada i pod kojim uslovima je advokat dužan odbiti pružanje pravne pomoći. Način čuvanja i predaje spisa propisan je članom 21. ovog zakonskog prednacrta te način ponašanja advokata u smislu čuvanja advokatske tajne. U članu 23. ovog zakonskog prednacrta jasno je precizirano da se advokat ne može bavitit poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature a što je jasno precizirano u smislu poslova koji predstavljaju osnov za nespojivost. Prednacrt jasno definiše kada i pod kojim uslovima može advokat biti zamijenjen od strane stručnog saradnika sa pravne poslove i pripravnika. U članu 25. ovog zakonskog prednacrta utvrđeno je da advokat ima pravo na naknadu i nagradu za rad u skladu sa tarifom koju donosi advokatska komora uz saglasnost federalnog ministra pravde a u slučaju odbrane po službenoj dužnosti visinu nagrade i naknade advokatima utvrđuje federalni ministar pravde. Članom 27. ovog zakonskog prednacrta izričito je zabranjeno reklamiranje advokata. Čl. 28. do 32. ovog zakonskog prednacrta propisan je status advokatske kancelarije, promjena sjedišta, izgled advokatske table i sadržaj pečata. U članu 32. sadržane su odredbe kojima se propisuje kada advokat ima pravo na otkaz zastupanja a u članu 34. način kontrole advokatske kancelarije.

U Glavi IV ovog zakonskog prednacrta sadržane su odredbe o privremenom prestanku i zabrani obavljanja advokature u smislu definisanja kada i pod kojim uslovima advokat ima pravo na privremeni prestanak bavljenja advokatskom djelatnošću zatim način postavljanja privremenog zamjenika advokata.

Glavom V ovog zakonskog prednacrta propisani su oblici rada advokatske djelatnosti odnosno definisano je da se advokat bavi advokaturom samostalno ili u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili kao član advokatskog društva organizovanog kao društvo sa ograničenom odgovornosti. Odredbama ovog dijela zakona jasno su propisana pravila rada samostalne advokatske kancelarije, zajedničke advokatske kancelarije te osnivanje i rad advokatskog društva kao i razlozi za zabranu rada advokatskog društva.

Glava VI ovog zakonskog prednacrta sadrži odredbe o stručnom saradniku za pravne poslove definišući njegov status, upis u imenik stručnih saradnika, prava i obaveze, odgovornost za štetu i u konačnici brisanje iz imenika stručnih saradnika.

Glava VII ovog zakonskog prednacrta reguliše rad advokatskih pripravnika definišući njihov status, način upisa u imenik, poništenje upisa, odgovornost za štetu i prestanak statusa advokatskog pripravnika.

Glava VIII ovog zakonskog prednacrta sadrži odredbe koje utvrđuju organizaciju i sjedište Advokatske komore, nadležnosti advokatske komore, organe Advokatske komore, njihovu nadležnost, akte koje donose, obavezu vođenja upisnika imenika te njihovu formu, saradnju sa drugim tijelima i komorama.

Glavom IX ovog zakonskog prednacrta propisano je finansiranje advokatskih komora kao i visina naknade za upis u imenike i visina članarine.

Glavom X ovog zakonskog prednacrta sadrži odredbe kojima je propisan način polaganja advokatskog ispita i stručno usvaršavanje. Članom 93. prednacrta propisano je da Advokatska komora osniva Advokatsku akademiju kao tijelo zaduženo za stalnu stručnu obuku.

Glava XI propisuje disciplinsku odgovornost advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika. Odredbama ove Glave definisana je disciplinska odgovornsot, organi zaduženi za vođenje disciplinskog postupka te disciplinske mjere koje se mogu izreći.

U glavi XII ovog zakonskog prednacrta definisani su uslovi pod kojima advokatu prestaje pravo na obavljanje advokature kao i privremena zabrana obavljanja advokature.

U Glavi XIII sadržane su odredbe o zaštiti prava a Glava XIV sadrži prelazne i završne odredbe.


IV – FINANSIJSKA SREDSTVA
Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Budžetu Federacije BiH.
RAZVOD BRAKA u BiH

Nema načina da dođe do neke prevare. Šta se[…]

Imenovanje za sekretara SO

Poštovani, Rijrč je o opštini u Rsu.[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja