BiH Pravo 2019.

Bosanskohercegovački pravni portal

Autorska i srodna prava, patenti, žigovi, industrijski dizajn i drugo
User avatar
By pravnik
#3185
NAZIV SUDA VRHOVNI SUD FBIH
BROJ PREDMETA 32 0 Ps 141220 17 Rev
SENTENCA Da bi postojala povreda prava na određeni industrijski dizajn koji je zaštićen u skladu sa zakonom, zahtijeva se opažanje (identičnosti dizajna) lica koje ima veći stepen znanja o odgovarajućoj vrsti proizvoda u odnosu na prosječnog potrošača (informirani potrošač koji može uočiti razliku između dva modela).

PRAVNA OBLAST Građanska oblast
PRAVNI INSTITUTI Povreda prava na industrijski dizajn
PRIMJENJENI PROPIS
naziv propisa, broj člana i broj(evi) službenog glasila u kojem je propis objavljen Član 2. stav 2. točka a), b), c) i d), član 4. stav 4., član 79. stav 1. tačka j), član 51. i 81. Zakona o industrijskom dizajnu BiH – „Službeni glasnik BiH“ broj 53/10

PRETHODNE ODLUKE
broj(evi) predmeta i naziv suda koji je donio odluku Općinski sud u Tuzli br. 32 0 Ps 141220 12 Ps
Kantonalni sud u Tuzli br. 32 0 Ps 141220 14 Pž
ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH _



BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 32 0 Ps 141220 17 Rev
Sarajevo, 12.03.2019. godine


Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Tife Potogija, kao predsjednika vijeća, Jasne Mujanović i Slavice Čindrak kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja „R.S.“ d.o.o. C ..., kojeg zastupa punomoćnik A.K., advokat iz S., protiv tuženog „L.“ d.o.o. G..., kojeg zastupaju punomoćnici S.Č. i A.P.J., advokati iz T., radi povrede prava na industrijski dizajn, v.sp. 50.000,00 KM, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Kantonalnog suda u Tuzli broj: 32 0 Ps 141220 14 Pž od 27.06.2017. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 12.03.2019. godine, donio je:

P R E S U D U

Revizija se odbija.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostepenom presudom Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Ps 141220 12 Ps od 17.10.2014. godine, stavom I izreke utvrđeno je da je tuženi povrijedio isključiva prava tužitelja neovlaštenom upotrebom industrijskih dizajna broj BAD 12546 i BAD 12559, pa se zabranjuje tuženom neovlašteno korištenje zaštićenih industrijskih dizajna i svaka dalja povreda zaštićenih industrijskih dizajna u privrednom prometu na bilo koji način, te je naloženo tuženom da ukloni stanje koje je nastalo povredom, naročito da odstrani sredstva i predmete povrede, sve pod prijetnjom izvršenja.
Istim stavom obavezan je tuženi da tužitelju naknadi materijalnu štetu nastalu neovlaštenom upotrebom njegovih zaštićenih industrijskih dizajna na području BiH, u iznosu od 3.194,77 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.10.2012. godine, pa do isplate.
Stavom II izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 20.000,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe pa do isplate.
Stavom III izreke obavezan je tužitelj da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.009,77 KM, dok su sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka, tužitelj i tuženi odbijeni.

Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj: 32 0 Ps 141220 14 Pž od 27.06.2017. godine, stavom prvim izreke žalba tužitelja je odbijena i prvostepena presuda, sadržana u stavu II i u stavu III, druga alineja izreke (kojom je odlučeno o troškovima postupka tužitelja), je potvrđena.
Stavom drugim izreke žalba tuženog je uvažena i prvostepena presuda, sadržana u stavu I izreke, preinačena na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zahtijevao da se utvrdi da mu je tuženi povrijedio isključiva prava neovlaštenom upotrebom industrijskih dizajna broj BAD 12546 i BAD 12559, da se zabrani tuženom neovlašteno korištenje zaštićenih industrijskih dizajna i svaka dalja povreda zaštićenih industrijskih dizajna u privrednom prometu na bilo koji način, da se naloži tuženom da ukloni stanje koje je nastalo povredom, naročito da odstrani sredstva i predmete povrede, kao i da mu tuženi naknadi materijalnu štetu nastalu neovlaštenom upotrebom njegovih zaštićenih industrijskih dizajna na području BiH u iznosu od 3.194,77 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.10.2012. godine do isplate, a dosuđeni troškovi parničnog postupka tuženom, sadržani u stavu III izreke, su sa iznosa od 3.009,77 KM, povećani na iznos od 4.027,50 KM.
Istom presudom obavezan je tužitelj da tuženom na ime troškova žalbenog postupka isplati iznos od 822,00 KM u roku od 30 dana od dana donošenja presude, a u preostalom dijelu naknade troškova žalbenog postupka, preko dosuđenih tuženi je odbijen.

Drugostepenu presudu blagovremeno izjavljenom revizijom tužitelj pobija zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da se revizija usvoji, drugostepena presuda preinači na način da se u cijelosti udovolji tužbenom zahtjevu, a tuženi obaveže da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka uključujući i troškove sastava revizije u iznosu od 871,00 KM.

U odgovoru na reviziju tuženi je osporio revizijske navode i predložio da se revizija odbaci kao nedopuštena ili odbije kao neosnovana.

Revizijski sud je ispitao pobijanu presudu u skladu sa odredbom člana 241. Zakona o parničnom postupku (u daljem tekstu ZPP), koji se primjenjuje na osnovu odredbe člana 106. stav (2) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:

Revizija nije osnovana.

O procesnim povredama zbog kojih se može izjaviti revizija, revizijski sud je ovlašten voditi računa jedino kada se revident na postojanje takvih povreda određeno poziva. Tužitelj samo paušalno navodi da drugostepenu presudu pobija, zbog povrede odredaba parničnog postupka, ali niti opisno niti izričito ne navodi koja je to odredba ZPP nepravilno primijenjena ili pak nije primijenjena, a da je to bilo od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude, a ovaj sud nije našao povrede parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti (član 241. ZPP). Stoga ovaj sud ocjenjuje da nije ostvaren revizijski razlog povrede odredaba parničnog postupka iz člana 240. stav (1) tačka 1) ZPP.

Osporavajući valjanost pobijane presude revident analizira izvedene dokaze tokom postupka i na taj način dolazi do suprotnog zaključka od drugostepenog suda. Takvom analizom ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a prigovori činjenične prirode nisu relevantni u revizijskom postupku (član 240. stav (2) ZPP).

Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Predmet spora u ovoj parnici je utvrđenje povrede prava tužitelja na industrijski dizajn registrovanog i zaštićenog kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, pod brojem BAD 12546 i BAD 12559, od strane tuženog, zabrana neovlaštenog korištenja prava tužitelja zaštićenih kao industrijski dizajn u privrednom prometu, uklanjanje stanja nastalo povredom, sredstava i predmeta povrede, naknada materijalne i nematerijalne štete nastale neovlaštenom upotrebom njegovog zaštićenog industrijskog dizajna, sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka, primjenom odredbi Zakona o industrijskom dizajnu BiH.

Iz činjeničnih utvrđenja drugostepenog suda, a za koja utvrđenja je vezan revizijski sud (član 240. stav (2) ZPP), proizilazi da je tužitelj 02.03.2012. godine, podnio prijavu Institutu pod brojem IP-02-47-2-04496/12 radi priznanja i zaštite prava na industrijski dizajn za 42 predmeta namještaja, a 10.04.2012. godine, i prijavu pod brojem IP-02-47-2-04844/12, da mu se prizna pravo na industrijski dizajn za još sedam predmeta namještaja, da se radi o namještaju (stolice, stolovi, ležaljke i sl.) koji je izrađen pletenjem od ratana određenih oblika i dizajna, da je Institut, postupajući po prijavama, tužitelju izdao isprave o industrijskom dizajnu pod brojevima BAD 12546 sa pravom od 02.03.2012. godine i BAD 12559 sa pravom od 10.04.2012. godine, da je tužitelj zaštitio svoje pravo na industrijski dizajn namještaja u obliku prikazanom u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom izgledu na fotografijama navedenim u prijavama, da je tuženi putem internet stranice pik.ba objavio kataloge pod nazivima M.R., R., R.F.B., K.K., R. i E.R., kojim je prezentirao javnosti i potencijalnim kupcima da proizvodi namještaj od pletenog ratana sa objavljenim fotografijama iz kataloga, i nudio na prodaju namještaj od ratana istog oblika i teksture koji je zaštićen industrijskim dizajnom tužitelja, da je tuženi kataloge namještaja od ratana na internet stranici pik.ba objavio krajem 2012. godine, da je u 2013. godine, po narudžbi broj 230-2012-35 od 06.07.2012. godine, uz dostavljeni materijal (plastiku i konstrukcije) od firme E.R. iz P., za ovu firmu izradio od ratana stolove, stolice i segmente za sećije, da je tužitelj na okolnosti utvrđivanja povrede prava na zaštićeni industrijski dizajn izveo dokaz uvidom u priložene fotografije koje je tuženi objavio na internetu putem navedenih kataloga i fotografija sa dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim položajem zaštićenog namještaja industrijskim dizajnom.

Na ovako utvrđeno činjenično stanje odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva tužitelja drugostepeni sud je donio primjenom pravila o teretu dokazivanja, nalazeći da tužitelj tokom postupka nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva o čemu je u obrazloženju svoje odluke dao razloge koje kao pravilne prihvata i ovaj sud.

Suprotno navodima revizije drugostepeni sud je pravilno primijenio procesno pravo, odredbe člana 126. u vezi sa članom 123. ZPP, i materijalno pravo odredbe člana 2. stav (1) tačka a), b), c) i d), član 4. stav (4), a u vezi sa članom 79. stav (1) tačka j), član 51. i 81. Zakona o industrijskom dizajnu BiH , i člana 200. Zakona o obligacionim odnosima (dalje ZOO), kada je usvojio žalbu tuženog i preinačio prvostepenu presudu u dijelu u kojem je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja naveden u stavu I izreke prvostepene presude. I po ocjeni ovog suda tužitelj izvedenim dokazima u toku postupka nije dokazao shodno odredbi člana 7. stav (1) ZPP a u vezi sa članom 123. istog zakona, da je tuženi objavom na internetu putem kataloga i fotografija dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim položajem zaštićenog namještaja industrijskim dizajnom povrijedio prava tužitelja na industrijski dizajn jer na ove okolnosti nije izveo odgovarajuće dokaze. Za utvrđivanje povrede prava na određeni industrijski dizajn, shodno naprijed navedenim odredbama Zakona o industrijskom dizajnu zahtijeva se opažanje lica koje ima veći stepen znanja o određenoj vrsti proizvoda u odnosu na prosječnog potrošača (informirani potrošač koji može uočiti razliku između dva modela). Za svoju odluku drugostepeni sud je dao pravilne, potpune i detaljne razloge (na strani 3., 4.,5.,6., i 7.) koje u potpunosti prihvata i ovaj sud pa se revident na iste upućuje radi nepotrebnog ponavljanja.

Pozivanje tužitelja na odredbe člana 80. Zakona o industrijskom dizajnu BiH, ne dovodi u sumnju pravilnost zaključka drugostepenog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja upravo iz razloga koji su dati u obrazloženju pobijane presude. Imajući u vidu zakonsku legislativu koja normira industrijski dizajn i povredu ovog prava, neosnovano revident osporava pravilnost zaključka drugostepenog suda da tužitelj svoje navode na kojima je zasnivao tužbeni zahtjev nije predložio adekvatne dokaze o povredi pravo tužitelja na industrijski dizajn žaštićenih pravom broj BAD 12559 i BAD 12546 iz kojih razloga se nije ni moglo udovoljiti postavljenom tužbenom zahtjevu, kako to pravilno nalazi i drugostepeni sud.

Sud je ocijenio i ostale revizijske prigovore ali pošto nisu od odlučnog značaja (član 231. u vezi sa članom 253. ZPP) za donošenje drugačije odluke u ovoj pravnoj stvari nije ih posebno obrazlagao.

Budući da ne stoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je reviziju kao neosnovanu odbiti primjenom odredbe člana 248. ZPP.


Predsjednica vijeća
Tifa Potogija,s.r.

Da li se smatra krivičnim djelom iz Člana 369 Kriv[…]

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivični[…]

Protivrječnost izreke i razloga presude Postoji[…]

Povreda prava na odbranu

Povreda prava na odbranu Povrijeđeno je temelj[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja