BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
User avatar
By pravnik
#1247
Sudska nagodba u BiH

Sudovi u Bosni i Hercegovini su u prvih šest mjeseci ove godine putem sudske nagodbe riješili 3.681 predmet, a tokom 2015. godine na ovaj način okončano je 5.568 predmeta.

Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH), broj predmeta okončanih sudskom nagodbom od 2011., kada ih je registrirano 4.384, bilježi trend rasta, mada nedovoljan imajući u vidu sve prednosti i pogodnosti koje ovaj institut nudi.

Iako pokazatelji bilježe blagi rast broja predmeta riješenih sudskom nagodbom, u pravosudnoj zajednici su mišljenja da se taj institut ne koristi u dovoljnom i željenom obimu.

Stoga je VSTVBiH nedavno pozvao sve zainteresirane stranke čiji se predmeti vode u prvostepenim i drugostepenim sudovima u BiH da od 3. do 14. oktobra u sklopu "Sedmice sudske nagodbe" iskoriste priliku i predmet riješe mirnim putem, u skraćenom postupku, koji je ekonomičniji i brži za stranke.

"Sedmice sudske nagodbe" su prilika za dodatno promoviranje ovog instituta, te pojašnjenja zainteresiranim strankama, kao i animiranje bh. javnosti u tom kontekstu. U svrhu popularizacije sudske nagodbe unutar pravosudne zajednice i šire javnosti, VSTVBiH je nedavno kreirao informativno-promotivnu emisiju pod nazivom "Sudska nagodba".

Kako je rečeno iz VSTV-a BiH, sudska nagodba je jedan od manje poznatih načina rješavanja sporova u BiH, a riječ je o dobrovoljnom, mirnom, povjerljivom, ekonomičnom, brzom i sporazumnom načinu rješavanja spora, koji podrazumijeva dogovor stranaka u sporu o predmetu spora.

Ističu da je pozitivan rast broja predmeta riješenih sklapanjem sudske nagodbe postignut naporima VSTV-a BiH da implementacijom različitih aktivnosti pomogne sudovima na planu poboljšanja ažurnosti i efikasnosti rada, primjenjujući alternativne načine rješavanja sudskih postupaka i smanjujući broj neriješenih predmeta.

- U cijelom procesu najvažnija je volja stranaka, dakle, da stranke žele i hoće riješiti spor dogovorom, odnosno nagodbom. Osnovni je motiv završiti sudski postupak nagodbom bez daljnjeg vođenja spora. Slobodom volje, stranke same odlučuju da li će prihvatiti inicijativu suda ili same predložiti zaključivanje nagodbe, a nastali spor rješavaju na način koji je najbolji za njih. Sud jamči valjanost, pravomoćnost i izvršnost takvog dogovora, jednako kao u slučaju sudske odluke - pojašnjavaju iz VSTV-a u odgovoru na upit o značaju, prednostima i učincima ovog načina rješavanja sporova.

Nadalje, preciziraju da sudsku nagodbu stranke zaključuju u pisanoj formi ugovora u nadležnom sudu, time rješavajući spor koji postoji između njih, te da takav ugovor ima svojstvo pravomoćne presude, a u slučaju da se ugovara obveza za neku radnju, poprima svojstvo izvršne isprave. "Stranke mogu zaključiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka. Sudska nagodba se može zaključiti u predmetima parničnog i vanparničnog postupka".
Izvor: Attorney
Iz VSTV-a napominju da je u sudskoj praksi BiH ovaj način mirnog rješavanja relativno rijedak te da se radi o djelotvornom načinu rješavanja svih vrsta predmeta parničnog i vanparničnog postupka, a naročito privrednih, ugovornih, radnih i obiteljskih sporova, predmeta male vrijednosti i komunalnih predmeta.

Praksa je da u svakom postupku sud prilikom prvog susreta sa strankama – na pripremnom ročištu, inicira postupak sudske nagodbe, odnosno da na način koji ne ugrožava njegovu nepristranost, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastoji da stranke zaključe sudsku nagodbu.

Sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predložiti kako da se nagode, vodeći računa o željama stranaka, prirodi spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima, a sporazum stranaka se unosi u zapisnik koji stranke potpisuju.

- Zaključivanjem sporazuma i stranke i sud su pošteđeni dugotrajnog vođenja sudskog postupka koji, između ostalog, podrazumijeva: odgađanje/zakazivanje dodatnih ročišta, nepotrebno pribavljanje i izvođenje dokaza, izradu sudske odluke, žalbe na odluku, dugotrajnog postupka namirenja, eventualnog drugostepenog postupka te izbjegavaju se brojni dodatni i troškovi redovnog sudskog postupka - navode iz VSTV-a.

Sudska nagodba omogućava i očuvanje poslovne saradnje ili privatnih odnosa između stranaka u postupku, a prilikom zaključenja sudske nagodbe stranke same biraju način rješenja spora i nagodba predstavlja njihov međusobni dogovor.

S druge strane, sudska presuda podrazumijeva samo jedno moguće rješenje spora na temelju zakona, koje uvijek ne mora pogodovati strankama.

Iz VSTV-a BiH ističu da su u sudskoj nagodbi obje stranke pobjednici, "jer su sklopile nagodbu od zajedničkog interesa što sve sudionike čini zadovoljnima i omogućuje im obnovu privremeno poremećenog odnosa i njegovo zadržavanje u budućnosti, te se isključuje svaki rizik za stranke od eventualne nepovoljne sudske odluke, pa tako i od one u žalbenom postupku".

- Sudska je nagodba privilegirana i s aspekta plaćanja sudske takse. Prema gotovo svim zakonima o sudskim taksama u BiH, predviđene su olakšice za sporove riješene sudskom nagodbom - preciziraju iz Vijeća, podsjećajući da sudska nagodba isključuje mogućnost žalbe, te da je prema pravnoj snazi izjednačena s pravomoćnom i izvršnom presudom, pa čak i u slučaju da ne dođe do dobrovoljnog ispunjenja obaveze od dužnika, na osnovu sudske nagodbe povjerilac može pokrenuti postupak prinudnog izvršenja.

Na upit o tome kako pristupiti rješavanju spora sudskom nagodbom, iz VSTV-a navode da sve stranke predmete mogu riješiti sudskom nagodbom tako što će samostalno, odnosno posredstvom svog zastupnika ili u dogovoru sa suprotnom stranom uputiti pisani prijedlog ili na drugi način postupajućem sudiji predložiti zaključenje sudske nagodbe.

U vezi sa sudskom nagodbom realiziran je i Pilot- projekt "Sudska nagodba", a u sklopu Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa koji se implementira uz potporu vlade Kraljevine Norveške od septembra 2012. do septembra 2014. godine i to u općinskim sudovima u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, te od januara 2013. do septembra 2014. godine, dodatno i u osnovnim sudovima u Prijedoru, Zvorniku i Modriči.

VSTV BiH u sklopu ovog projekta kontinuirano poduzima aktivnosti orijentirane ka unapređenju efikasnosti pravosuđa, s fokusom na promociju mirnih načina rješavanja sporova, uključujući i korištenje prednosti instituta sudske nagodbe.

http://www.epravo.ba

PRAVILNIK VISOKOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG VIJEĆA BOS[…]