- Tue Jan 31, 2017 5:20 pm
#1690
Organiziranje štrajka
(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.
(2) Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.
(3) Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.
U BiH se više ne može organizirati štrajk ako poslodavci i radnici nisu pokušali mirno riješiti spor
Prije nego što se u bilo kojem dijelu Federacije BiH i u bilo kojoj javnoj ili privatnoj tvrtki, instituciji organizira štrajk, između nezadovoljnih djelatnika i njihovih poslodavaca morat će se pokrenuti postupak mirnog rješenja sporova, što znači da bi štrajkački odbor i pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac bili dužni od dana dostavljanja odluke o stupanju u štrajk, kao i za vrijeme trajanja štrajka, pokušati sporazumno riješiti nastali spor ili ga povjeriti posebnom tijelu za mirenje. Rješavanje arbitražom Takvu odredbu, unatoč protivljenju Saveza samostalnih sindikata BiH, pokušavaju uvesti predstavnici vlasti Federacije i Udruge poslodavaca FBiH u novi nacrt Zakona o štrajku o kojem je nedavno održana vrlo polemična javna rasprava. Novim zakonom, o kojem će biti još javnih rasprava, propisano je da prije donošenja odluke o stupanju u štrajk poslodavac i sindikat zajednički utvrđuju mjesto održavanja štrajka. Ako ne dođe do dogovora, predloženo je da se nastali spor povjerava tijelu za mirno rješavanje sporova, odnosno svojevrsnoj arbitraži, s tim da nastali spor o mjestu održavanja štrajka ne može trajati dulje od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva za sporazumno rješavanje. Odluka ovog tijela je obvezujuća i konačna te se protiv nje ne može uložiti žalbu niti voditi sudski spor. Ako o tome nije postignuto suglasje između poslodavca i sindikata, rješavanje nastalog spora tada se prepušta mjerodavnom sudu. Upravo takav zahtjev federalnih vlasti i poslodavaca iritira predstavnike sindikata koji traže da se izbriše kompletan sporni članak iz Zakona o štrajku jer smatraju da će se njime manipulirati u cilju da se održavanje štrajka odgodi dok konačnu odluku ne donese sud, čija je reakcija u pravilu spora i duga. Generalni zaključak sindikata, nakon javne rasprave koja je održana u federalnom Parlamentu, je da je nacrt Zakona o štrajku neprihvatljiv jer se, kako je istaknuto, “radnicima ne trebaju ograničavati prava, posebno u pogledu mjesta održavanja štrajka”. “To zakonsko rješenje uređuje postupak u kojem radnici, radi zaštite i ostvarivanja svojih profesionalnih interesa, ekonomskih i socijalnih prava, ostvaruju pravo na štrajk u Federaciji BiH”, poručio je Ernis Imamović, predstavnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Mehanizam blokade Prema tvrdnjama stručnog suradnika za pravne poslove Saveza samostalnih sindikata BiH Adisa Keče, “ovo može biti još jedan potencijalni mehanizam blokade i opstrukcije koji poslodavci mogu zloupotrijebiti, odnosno svojim pasivnim ponašanjem otežati i onemogućiti organizaciju štrajka”. Sindikati traže da se briše i članak 10. koji se odnosi na mirno rješavanje sporova, to jest da “štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije provođenja drugog načina mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele”. Propisano je da postupak pomirbe ne može trajati dulje od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva tijelu za pomirbu. Navodeći kako je tekst nacrta Zakona o štrajku plod dogovora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Udruge poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata, Milan Pandurević, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, smatra kako su potpuno neosnovane primjedbe sindikata
(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.
(2) Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.
(3) Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.
U BiH se više ne može organizirati štrajk ako poslodavci i radnici nisu pokušali mirno riješiti spor
Prije nego što se u bilo kojem dijelu Federacije BiH i u bilo kojoj javnoj ili privatnoj tvrtki, instituciji organizira štrajk, između nezadovoljnih djelatnika i njihovih poslodavaca morat će se pokrenuti postupak mirnog rješenja sporova, što znači da bi štrajkački odbor i pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac bili dužni od dana dostavljanja odluke o stupanju u štrajk, kao i za vrijeme trajanja štrajka, pokušati sporazumno riješiti nastali spor ili ga povjeriti posebnom tijelu za mirenje. Rješavanje arbitražom Takvu odredbu, unatoč protivljenju Saveza samostalnih sindikata BiH, pokušavaju uvesti predstavnici vlasti Federacije i Udruge poslodavaca FBiH u novi nacrt Zakona o štrajku o kojem je nedavno održana vrlo polemična javna rasprava. Novim zakonom, o kojem će biti još javnih rasprava, propisano je da prije donošenja odluke o stupanju u štrajk poslodavac i sindikat zajednički utvrđuju mjesto održavanja štrajka. Ako ne dođe do dogovora, predloženo je da se nastali spor povjerava tijelu za mirno rješavanje sporova, odnosno svojevrsnoj arbitraži, s tim da nastali spor o mjestu održavanja štrajka ne može trajati dulje od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva za sporazumno rješavanje. Odluka ovog tijela je obvezujuća i konačna te se protiv nje ne može uložiti žalbu niti voditi sudski spor. Ako o tome nije postignuto suglasje između poslodavca i sindikata, rješavanje nastalog spora tada se prepušta mjerodavnom sudu. Upravo takav zahtjev federalnih vlasti i poslodavaca iritira predstavnike sindikata koji traže da se izbriše kompletan sporni članak iz Zakona o štrajku jer smatraju da će se njime manipulirati u cilju da se održavanje štrajka odgodi dok konačnu odluku ne donese sud, čija je reakcija u pravilu spora i duga. Generalni zaključak sindikata, nakon javne rasprave koja je održana u federalnom Parlamentu, je da je nacrt Zakona o štrajku neprihvatljiv jer se, kako je istaknuto, “radnicima ne trebaju ograničavati prava, posebno u pogledu mjesta održavanja štrajka”. “To zakonsko rješenje uređuje postupak u kojem radnici, radi zaštite i ostvarivanja svojih profesionalnih interesa, ekonomskih i socijalnih prava, ostvaruju pravo na štrajk u Federaciji BiH”, poručio je Ernis Imamović, predstavnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Mehanizam blokade Prema tvrdnjama stručnog suradnika za pravne poslove Saveza samostalnih sindikata BiH Adisa Keče, “ovo može biti još jedan potencijalni mehanizam blokade i opstrukcije koji poslodavci mogu zloupotrijebiti, odnosno svojim pasivnim ponašanjem otežati i onemogućiti organizaciju štrajka”. Sindikati traže da se briše i članak 10. koji se odnosi na mirno rješavanje sporova, to jest da “štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije provođenja drugog načina mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele”. Propisano je da postupak pomirbe ne može trajati dulje od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva tijelu za pomirbu. Navodeći kako je tekst nacrta Zakona o štrajku plod dogovora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Udruge poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata, Milan Pandurević, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, smatra kako su potpuno neosnovane primjedbe sindikata