BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Zakoni Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine
#5522
Odluka Visokog predstavnika o amandmanima na Ustav Federacije BIH od 05.10.2022

Službene novine Federacije BiH, broj 79/22
Br. 06/22 Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom predstavniku dana članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i članom II 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u vezi sa civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi s tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu s gore navedenim, "donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim", o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) "mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; Pozivajući se takođe na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda "…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine"; Ističući da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u nekoliko navrata osudio "stagnaciju i nefunkcionalnost u FBiH, uključujući i neimenovanje vlada na nivou Federacije (...) tri i po godine nakon Općih izbora 2018. godine, što je ustavna obaveza, dakle samim tim i obaveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir", te činjenicu da "predsjednik Federacije nije izvršio svoju ustavnu dužnost da imenuje sudije u Ustavni sud Federacije, zbog čega Sud jedva da može funkcionirati, dok je njegovo Vijeće za vitalni nacionalni interes potpuno nefunkcionalno"; Izražavajući žaljenje što vlasti u Bosni i Hercegovini također nisu provele ni Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. decembra 2016. godine u predmetu br. U 23/14 (u daljem tekstu: predmet Ljubić), u kojoj je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B, član 10.12(2), u dijelu u kojem se navodi da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, kao i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16A(2) tač. a) do j) Izbornog zakona BiH, nisu u skladu s članom I/2. Ustava BiH i kojom se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nalaže da te odredbe uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda; Izražavajući žaljenje zbog toga što je izostanak provedbe Odluke koja je donesena u predmetu Ljubić doveo do situacije u kojoj je u nedovoljnoj mjeri usklađen pravni okvir kojim se uređuje izbor delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine; Iskazujući pohvale Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine zbog njene opredijeljenosti da uprkos svemu osigura da delegati u Domu naroda Federacije BiH budu izabrani nakon održavanja Općih izbora 2018. godine u skladu s podzakonskim aktima koje je Izborna komisija donijela; Imajući u vidu nužnost da se pronađe odgovarajuća ravnoteža između održavanja ustavnih garancija danih konstitutivnim narodima i Ostalim u okviru postojećeg sistema i potrebe da se ne samo očuva funkcionalnost institucija, nego da se isto tako ispuni i ustavna obaveza prema kojoj se individualna prava ne smiju kršiti na diskriminatoran način što proizilazi iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine; Podsjećajući takođe da Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu br. U 14/12 od 26. marta 2015. godine još uvijek nije provedena, ali da je provedba te odluke povezana s prethodnim donošenjem ustavnih i zakonodavnih mjera u vezi s provedbom presuda Evropskog suda za ljudska prava donesenih u predmetu Sejdić i Finci, predmetu Zornić i u drugim relevantnim predmetima, te da uvjet iz člana IV.B.1. stav (2) Ustava Federacije ostaje problematičan i da će ga biti potrebno uskladiti zajedno s odredbama člana IV.B.2. predviđenim u nastavku; Podsjećajući takođe da se s provedbom tih presuda kasni i pozivajući da se s raspravom po tom pitanju nastavi što je prije moguće; Uvjeren u značaj potrebe da se u sistemu poput onog koji je uspostavljen na osnovu Općeg okvirnog sporazuma za mir osigura da konstitutivni narodi budu adekvatno zaštićeni i da ne budu izloženi diskriminaciji; Uvjeren međutim da ustavne garancije date konstitutivnim narodima ne bi ni na koji način trebale zadirati u individualna prava građana zajamčena relevantnim međunarodnim konvencijama i Ustavom BiH, te da stoga moraju biti usredsređene na ograničen broj institucija poput npr. Doma naroda; Uvjeren da će biti neophodna daljnja reforma Ustava Federacije i da će pravila kojim se uređuju sastav, izbor, uloga i funkcije Doma naroda, uključujući i ulogu klubova tri konstitutivna naroda, biti potrebno preispitati što je prije moguće uz poseban naglasak na prava Ostalih; Napominjući u tom smislu hibridnu prirodu Doma naroda koja objedinjuje etničke i teritorijalne elemente te ističući da različite funkcije koje obavlja Dom naroda kao zakonodavni dom, koji također obavlja i funkcije vezane za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda i važne funkcije u pogledu imenovanja, ozbiljno utječu na sposobnost Doma naroda i Parlamenta Federacije u cjelini da efikasno funkcionira i ostvaruje svoje ustavne nadležnosti; Naglašavajući da Aneks VII Općeg okvirnog sporazuma za mir nije proglašen provedenim i da posebnu zaštitu treba pružiti pripadnicima konstitutivnih naroda i Ostalim koji žive u područjima u kojima po svojoj brojnosti čine manjinu; Pozdravljajući napore Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, kao i nedostataka u vezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a odnosno Venecijanska komisija Vijeća Evrope; Izražavajući žaljenje zbog toga što političke stranke nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i navedenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU; Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da se osigura da se izbori održani 2. oktobra 2022. mogu provesti ubrzo nakon održavanja bez obzira na rezultate izbora, što predstavlja krucijalan element da bi se izbori smatrali slobodnim, pravičnim i demokratskim; Trajno svjestan potrebe da se osigura da se garancije i zaštitni mehanizmi koji su ugrađeni u Ustav Federacije BiH ne koriste na štetu odgovornog upravljanja i funkcionalnosti institucija; Svjestan važnosti prevazilaženja trenutnog zastoja u institucijama Federacije BiH s ciljem da se Bosna i Hercegovina na smislen način uključi u reforme koje su neophodne kako bi ova zemlja postigla napredak na svom putu ka integraciji u Evropsku uniju, te ukazujući s tim u vezi i na Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne BiH koja napreduje na evropskom putu, a koji je postignut u prisustvu predsjednika Evropskog vijeća g. Charlesa Michela 12. juna 2022. godine; Prisjećajući se takođe da se Bosna i Hercegovina, kao i širi region, nalazi na prekretnici, te da joj se stoga moraju dati instrumenti kako bi se definitivno osiguralo da ova zemlja može dalje napredovati na svom putu ka integraciji u Evropsku uniju; Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:


ODLUKA


KOJOM SE DONOSE AMANDMANI NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE





Ova Odluka i amandmani koji se nalaze u prilogu i čine sastavni dio ove Odluke odmah se objavljuju u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine" i na službenim internetskim stranicama Ureda visokog predstavnika i stupaju na snagu odmah.

Ovi amandmani će imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe zakona, propisa i akata. Daljnji normativni akti nisu potrebni radi osiguranja pravnog dejstva ovih amandmana. Međutim, organi vlasti u Federaciji BiH ostaju u obavezi da usklade takve zakone, propise i akte s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Sarajevo, 2. oktobra 2022.

Visoki predstavnik

Christian Schmidt

AMANDMANI NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 1/94, 1/94, 13/97, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05, 32/07 i 88/08) mijenja se i glasi:

Amandman CX

Iza člana III.4. dodaje se novi član III.5., koji glasi:

"Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih nivoa vlasti, te će na trajnoj osnovi međusobno sarađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati."

Amandman CXI

U članu IV.A.6. stav (2) mijenja se i glasi:

"(2) Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih."

Amandman CXII

U članu IV.A.8. stav (1) mijenja se i glasi:

"(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom."

Stav (3) mijenja se i glasi:

"(3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu."

Amandman CXIII

Član IV.A.10. mijenja se i glasi:

"Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom."

Amandman CXIV

Iza člana IV.A.12. dodaje se novi član IV.A.12a., koji glasi:

"U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava."

Amandman CXV

Član IV.A.15. mijenja se i glasi:

"Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka."

Amandman CXVI

U članu IV.A.17a tekst iza riječi: "sistem javnog informisanja", a koji glasi: "i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda", briše se.

Amandman CXVII

U članu IV.A.17b, stav (3) mijenja se i glasi:

"(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Ustavni sud iz reda sudija tog suda."

Amandman CXVIII

Član IV.A.18. mijenja se i glasi:

"(1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran članom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

(2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.

(3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.

(4) Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Predstavničkom domu na odobravanje.

(5) Ukoliko se saglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se Zajednička komisija sastavljena od predstavnika Predstavničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usaglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.

(6) Ukoliko Zajednička komisija ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

(7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

(8) Potreban je glas najmanje dvoje sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

(9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.

(10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom."

Amandman CXIX

Član IV.A.18a briše se.

Amandman CXX

Član IV.B.2. mijenja se i glasi:

"(1) Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitu-tivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika Federacije."

(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.

(3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili."

(4) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Predstavničkom domu, a zatim u Domu naroda.

(5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana dostavljaju se Predstavničkom domu, koji će glasati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana. Listu odobrava Predstavnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasaju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.

(6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Predstavničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.

(7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju, u roku od jedne sedmice organizira se drugi krug glasanja u kojem će poslanici Predstavničkog doma glasati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Predstavničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.

(8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Predstavnički dom.

(9) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko Predstavnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stava (5) ovog člana, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda.

(10) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko u roku iz stava (8) ovog člana Dom naroda ne obavi glasanje za listu kandidata koju je dostavio Predstavnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Predstavničkom domu.

(11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavovima (4) do (10) ovog člana, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Predstavnički dom će glasati za novu listu u skladu sa stavovima (5) do (7) ovog člana u roku od 15 dana od dana glasanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Predstavnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana, postupak predviđen u stavovima (1) do (7) ovog člana se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog člana prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu. https://advokat-prnjavorac.com

(12) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Predstavnički dom.

(13) Tri kandidata izabrana u skladu s ovim članom odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Predstavnički dom.

(14) Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili potpredsjednika više od dva puta uzastopno.

Amandman CXXI

U članu IV.B.3. stav (2) mijenja se i glasi:

"(2) Ukoliko predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje službene dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, bit će proveden postupak predviđen u članu IV.B.2. pod uvjetom da rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate za upražnjeno mjesto počinje da teče od dana kada su mjesta koja je potrebno popuniti postala upražnjena. Upražnjeno mjesto se popunjava do kraja započetog mandata."

Amandman CXXII

U članu IV.B.5. stav (1), iza riječi: "kandidatom za tu funkciju", dodaju se riječi: "u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika".

Amandman CXXIII

U članu IV.C.6., stavovi (1) i (2) mijenjaju se i glase:

"(1) Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.

(2) Predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema članu IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava."

Iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3) i (4), koji glase:

"(3) Za imenovanje sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. Ukoliko jednog ili više sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudija za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.

(4) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (2) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata."

Dosadašnji stav (3) postaje stav (5).

Dosadašnji stav (4) postaje stav (6) i mijenja se i glasi:

"(6) Osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija Ustavnog suda, sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina. U cilju pokretanja postupka za imenovanje novog sudije Suda, Ustavni sud će obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine najkasnije šest mjeseci prije datuma kada sudija treba da navrši 70 godina. Ukoliko novi sudija ne bude imenovan do tog datuma, sudija koji je navršio 70 godina nastavlja obavljati dužnost sve dotle dok na dužnost ne stupi novi sudija."

Amandman CXXIV

Član IV.D.1. mijenja se i glasi:

"(1) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:

 Premijer/predsjednik Vlade;

 Predsjedavajući Predstavničkog doma;

 Predsjedavajući Doma naroda.

(2) Predsjednik Federacije i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

(3) Nakon izbora predsjednika Federacije i imenovanja premijera/predsjednika Vlade, svaki dom će, ukoliko je potrebno, osigurati poštivanje odredbi stava (1) ovog člana.

(4) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:

 Predsjednik Vrhovnog suda;

 Predsjednik Ustavnog suda;

 Federalni tužilac.

Amandman CXXV

Član IV.D.1a briše se.

Amandman CXXVI

U članu V.2.7b, stavu (3), riječi: "članu IV.6.18.a" zamjenjuju se riječima "članu IV.A.18".

Amandman CXXVII

U članu VI.C.6, riječi: "u skladu sa postupkom predviđenim u članu IV.A.18.a) tač. 5. do 8. ovog Ustava" zamjenjuju se riječima: "u skladu s postupkom predviđenim u članu IV.A.18., stavovima (7) do (10) ovog Ustava".

Amandman CXXVIII

U članu IX.7. postojeća odredba postaje stav (1) nakon kojeg se dodaje novi stav (2) koji glasi:

"(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda."

Amandman CXXVIX

Iza člana IX.11f, dodaje novi član IX.11g, koji glasi:

"Član 11g.

(1) Izuzetno od odredbi člana IV.C.6. stava (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 16. oktobra 2019. godine i 26. februara 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana.

(2) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (1) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stava (1) ovog člana koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.

(3) Izuzetno, Dom naroda koji je konstituiran nakon Općih izbora održanih 2018. godine imat će pravo da se sastaje i donosi odluke potrebne za popunu svih mjesta koja budu upražnjena u Ustavnom sudu u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana, sve do ovjere rezultata Općih izbora. 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine."

Amandman CXXX

Iza člana IX.11g, dodaje se novi član IX.11h, koji glasi:

"Član 11h.

"(1) Oba doma će usvojiti odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu u skladu s članom IV.A.12a ovog Ustava u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Zakonodavna i izvršna vlast Federacije, kantona, gradova i općina će uspostaviti odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine."

Službene novine Federacije BiH, broj 96/22 Na osno[…]

Službene novine Federacije BiH, broj 95/22 Na osno[…]

ISPLATA DOBITI OSNIVAČU IZ REPUBLIKE ITALIJE Zakon[…]