BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By Lega
#4302
NS protiv Hrvatske

N. Š. v. Croat i a (br. 36908/13), 10.9.2020. Povreda člana 10. EK
Aplikantica je gospođa N.Š., hrvatska državljanka rođena 1954. godine.

Predmet se odnosi na aplikantičinu krivičnu osudu zbog kršenja povjerljivosti postupka u kojem se odlučivalo o skrbništvu nad njenom unukom.


Aplikanticina kćerka i zet poginuli su u saobraćajnoj nesreći 2007. godine. Dijete supružnika, tada staro pet mjeseci, je preživjelo. Između porodice aplikantice i očeve porodice je pokrenut pravni spor radi odlučivanja o njezi i skrbništvu nad bebom. Njega je nedavno povjerena djetetovom ujaku po očevoj liniji, a na odluku se u okviru upravnog postupka žalila aplikanticina porodica.

Porodični spor je privukao veliku medijsku pažnju i 2010. godine aplikantica je sudjelovala u televizijskom intervjuu gdje je raspravljala o navodnim nedostacima postupka i procedura vezenih za dodjelu skrbništva.

Nakon krivične prijave koju je podnio djetetov ujak, Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv aplikantice 2011. godine zbog otkrivanja identiteta njene unuke na televiziji. Općinski sud ju je, primjenom člana 305. stav 1. Krivičnog zakona, proglasio krivom 2012. godine zbog kršenja povjerljivosti postupka. Odluku Općinskog suda potvrdili su Županijski sud i Ustavni sud 2013. godine.

Tokom postupka aplikantica je tvrdila da su podaci koje je dala prilikom intervjua već bili u javnoj domeni, te je tražila da sudovi saslušaju novinare koji su pripremili televizijski izvještaj i da uzmu u obzir kontekst i pozadinu slučaja. Svi su njezini zahtjevi odbijeni.

Pozivajući se na član 10. (sloboda izražavanja), aplikantica navodi da je njena osuda imala za cilj ušutkati je zbog kritikovanja vođenja postupka skrbništva nad njenom unukom.


Evropski sud je, između ostalog, istakao da domaći sudovi nisu uzeli u obzir činjenicu da sudjelovanje aplikantice u spornoj televizijskoj emisiji nije imalo za cilj zadovoljiti znatiželju određene publike u vezi s detaljima privatnog života neke osobe. Zapravo, kako je utvrdio sam Općinski sud, aplikantica je djelovala u dobroj vjeri štiteći interese djeteta pokrećući pitanja u vezi s nepravilnim funkcioniranjem usluga socijalne skrbi.

Evropski sud je također istakao da su domaći sudovi imali čisto formalistički pristup pojmu povjerljivosti postupka zaštićenog članom 305. stav 1. Krivičnog zakona. Za Općinski sud ovo je bio jednostavan slučaj, jer je po njegovom mišljenju bilo jasno da je aplikantica otkrila povjerljive podatke iz upravnog postupka o skrbništvu i tako počinila krivično djelo iz člana 305. stav 1. Krivičnog zakona. Ovo su prihvatili i podržali Županijski sud i Ustavni sud. Po mišljenju Suda, takav formalistički pristup domaćih sudova, suprotno zahtjevima sudske prakse Suda, doveo je do toga da oni nisu proveli odgovarajuću provjeru je li miješanje u prava zaštićena članom 10. Konvencije bilo opravdano. Evropski sud je stavio poseban naglasak na propust domaćih sudova da ispitaju sve relevantne okolnosti slučaja u svjetlu načela utvrđenih u sudskoj praksi Suda.
Industrijski dizajn

Industrijski dizajn Industrijski dizajn je is[…]

Pronalazak

Pronalazak Pronalazak predstavlja intelektualn[…]

Autorsko djelo

Autorsko djelo Autorsko djelo je intelektualn[…]

Imenovanje za sekretara SO

Sve zavisi od vašeg trenutnog poslodavca. K[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja