BiH Pravo 2019.

Bosanskohercegovački pravni portal

Krivično pravna pitanja
User avatar
By Lega
#3400
NEOSNOVANOST ZAHTJEVA ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske

član 350

Neosnovan je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet zbog činjeničnih nedostataka pravosnažene presude.

Obrazloženje:

"Odredba člana 350. ZKP RS propisuje da se ovaj vanredni pravni lijek može podnijeti protiv pravosnažne presude samo u slučajevima povrede Krivičnog zakona i povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ovog zakona (koja se manifestuje u povredi prava na odbranu), a uz ograničenja propisana u stavu 2. ovog člana. Tim ograničenjima je isključena mogućnost ulaganja ovog pravnog lijeka ako nije korišteno pravo pobijanja presude žalbom, kao redovnim pravnim lijekom, a kada su u pitanju označene povrede materijalnog i procesnog zakona, na ove osnove pobijanja presude se nije moguće pozivati u Zahtjevu ako nisu bile iznesene u žalbi (osim ako se radi o povredi učinjenoj u žalbenom postupku). Konačno, ograničenjem propisanim u stavu 3. istog člana, se isključuje mogućnost ulaganja ovog pravnog lijeka protiv presude Vrhovnog suda donesene u trećem stepenu.

Zahtjevom branioca se ukazuje na povredu Krivičnog zakona, tvrdnjom da realna djelatnost osuđenog, onako kako je opisana u izreci prvostepene presude, ne sadrži sve činjenice i okolnosti koje čine bitna obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS, te da zbog toga osuđeni nije mogao biti osuđen za djelo koje mu je stavljeno na teret.

Izneseni prigovori nisu osnovani. Naime, u činjeničnom opisu izreke prvostepene presude opisane su radnje koje je preduzeo osuđeni M. koje su, zajedno sa činjenično opisanim radnjama osuđenog N.V. i optuženog S.M. (prema kojem je razdvojen postupak), činje jednu cjelinu i dovele su do izvršenja predmetnog krivičnog djela, jer je očigledno da je svaka od preduzetih radnji svakog od njih, bila neophodno potrebna da bi do izvršenja krivičnog djela došlo, na način da se, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, dovede u zabludu lice zaposleno kao komercijalista u preduzeću M.K. d.o.o. B.L., S.B., lažnim prikazivanjem činjenica i tako to lice navede da na štetu imovine preduzeća M.K., pripremi ugovor za kupca Z.g. d.o.o. B., te nakon potpisivanja ugovora, isporuči robu - cigarete po označenim računima. Dakle, sva trojica su svojim preduzetim radnjama, opisanim u izreci pobijane presude, doveli do formiranja pogrešne predstave kod komercijaliste u preduzeću M.K., o činjenicama koje se odnose na Z.g. d.o.o. B. i tako je doveli u zabludu, te je naveli da preduzme štetno raspolaganje - isporuči robu - cigarete, vlasništvo oštećenog M.K. U tako opisanoj realnoj djelatnost osuđenog, zajedno sa opisanim realnim djelatnostima ostale dvojce i po ocjeni ovog suda, sadržana su sva obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS.

Prigovori iz Zahtjeva kojima se ističe da drugostepena presuda nije uopšte razmatrala, niti odlučivala o žalbenom osnovu povrede Krivičnog zakona, na kojeg je u žalbi na prvostepenu presudu ukazivao branilac, ne mogu se podvesti pod povrede Krivičnog zakona, kao jedan od zakonom propisanom osnovu pobijanja pravosnažne presude po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, već se samo mogu podvesti pod povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS. S tim u vezi, kako se branilac u predmetnom Zahtjevu nije pozvao na ovu povredu, te kako se, u smislu odredbe člana 354. stav 1. ZKP RS, prilikom odlučivanja o Zahtjevu, ispituju samo one povrede zakona na koje se podnosilac poziva, to su bez osnova prigovori branioca osuđenog, kojima se ukazuje na povredu Krivičnog zakona zbog nedostatka razloga drugostepenog suda o navedenim žalbenim prigovorima.

Iz razloga u preostalnom dijelu obrazloženja Zahtjeva, proizlazi da se Zahtjevom dovodi u pitanje pravilnost činjenične osnove pobijane presude, te se na temelju činjeničnih nedostataka presude koje podnosilac Zahtjeva vidi, gradi teza o počinjenoj povredi Krivičnog zakona.

Kako se zahtjev za zaštitu zakonitosti u smislu citiranih odredbi iz člana 350. ZKP RS ne može ulagati po osnovu činjeničnih nedostataka pravosnažene presude, to je podneseni Zahtjev neosnovan, jer povreda Krivičnog zakona, kao osnov za podnošenje ovog pravnog lijeka protiv pravosnažne presude, podrazumijeva da su u toj presudi potpuno i pravilno utvrđene odlučne činjenice, a da se pravilnom primjenom zakona na takvu činjeničnu osnovu, imala donijeti drugačija odluka. U svakom slučaju, nasuprot tvrdnje podnosioca Zahtjeva, prvostepeni sud je nakon detaljne analize i ocjene svih izvedenih dokaza, u postupku sprovedenog u skladu sa odredbama ZKP RS, izveo pravilan zaključak, kojeg je prihvatilo i vijeće drugostepenog suda, da se u radnjama osuđenog stiču sva bitna obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS.

Iz navedenih razloga ovaj sud je u smislu odredbe člana 355. ZKP RS, odlučio kao u izreci presude, te je zahtjev branioca osuđenog odbijen kao neosnovan."



(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 K 096642 19 Kvlz od 7.6.2019. godine)

https://advokat-prnjavorac.com/krivicno ... a-BiH.html
Alimentacija

Suprug ne zeli sporazuman razvod, ne zeli da placa[…]

Vlasnik poslovnog objekta fizičko lice A koje daje[…]

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOTARIMA Č[…]

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠ[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja