BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Zakoni Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine
#5374
NACRT ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM SAVJETU REPUBLIKE SRPSKE


Banja Luka, januar 2022. godine


Nacrt


ZAKON O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM SAVJETU REPUBLIKE SRPSKE


GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Osnivanje
Član 1.

Ovim zakonom osniva se Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske i uređuje njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i javnih tužilaca, privremeno udaljenje sudija i javnih tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i javnih tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i javnih tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.
(2) Ukoliko nije drugačije navedeno, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije i javne tužioce tumačiće se tako da uključuju i predsjednike sudova, glavne javne tužioce i zamjenike glavnih javnih tužilaca.


Finansiranje Savjeta
Član 2.

Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske (u daljem tekstu: ,,Savjet“) se finansira iz budžeta Republike Srpske i donatorskih sredstava.


Nezavisni i samostalni organ
Član 3.

(1) Savjet je samostalan i nezavisan organ u Republici Srpskoj, koji se sastoji od Sudskog i Tužilačkog odjeljenja, i ima svojstvo pravnog lica.
(2) Savjet ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 49. ovog zakona.
(3) Sjedište Savjeta je u Banjoj Luci.
(4) Odgovarajuće prostorije, opremu i godišnji budžet za rad Savjeta obezbijediće Vlada Republike Srpske.






GLAVA II
ČLANOVI SAVJETA I POSTUPAK NjIHOVOG IZBORA

Članstvo
Član 4.
(1) Savjet ima 11 članova.
(2) Četiri člana Savjeta bira se iz reda sudija i to:
1) jedan sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju sudije Vrhovnog suda Republike Srpske;
2) jedan sudija okružnog suda iz Republike Srpske ili Višeg privrednog suda, kojeg biraju sudije okružnih sudova i Višeg privrednog suda;
3) jedan sudija osnovnog suda ili okružnog privrednog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju sudije osnovnih i okružnih privrednih sudova;
4) jedan sudija kojeg biraju članovi Udruženja sudija Republike Srpske.
(3) Četiri člana Savjeta bira se iz reda tužilaca i to:
1) jedan javni tužilac (u daljem tekstu: ,,tužilac“) Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, kojeg biraju tužioci Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske;
2) dva tužioca okružnih javnih tužilaštava iz Republike Srpske, kojeg biraju tužioci okružnih javnih tužilaštava;
3) jedan tužilac kojeg biraju članovi Udruženja javnih tužilaca Republike Srpske.
(4) Tri člana Savjeta biraju se na sljedeći način:
1) jedna član kojeg bira Narodna skupština Republike Srpske;
2) jedan član, kojeg bira Vlada Republike Srpske;
3) jedan član koji je advokat, kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske.
(5) Sastav Savjeta, u pravilu, odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i polnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini.
(6) Članovi Savjeta su osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznate po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
(7) Članovi Savjeta izabrani u skladu sa stavom 4. t. 1) i 2) ovog člana trebaju imati stručne kvalifikacije i iskustvo koje su relevantne za rad Savjeta.

Pravila o sastavu Savjeta
Član 5.

(1) Za člana Savjeta iz člana 4. stav 4. t. 1) i 2) ovog zakona ne može biti izabrano lice koje obavlja pravosudnu funkciju, članovi Vlade i lice koje je izvršni organ vlasti u jedinicama lokalne samouprave, javno izabranu funkciju u zakonodavnom organu na bilo kojem nivou, niti advokatsku djelatnost.
(2) Iz jednog okružnog tužilaštva može biti izabran jedan člana Savjeta.
(3) Iz jednog suda istog nivoa može biti izabran jedan član Savjeta.
(4) Član Savjeta ne može istovremeno obavljati funkciju predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.




Postupak izbora
Član 6.

(1) Postupak kandidovanja i izbora članova Savjeta iz člana 4. st. 2. i 3. ovog zakona provodi se u skladu sa ovim zakonom i Pravilnikom o postupku kandidovanja i izbora kojeg donosi Savjet.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova Savjeta donosi Ministar pravde (u daljem tekstu: ,,ministar“).

Javni poziv za izbor
Član 7.

(1) Savjet, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Savjeta, na svojoj internet stranici, objavljuje javni poziv za podnošenje kandidature za članove Savjeta.
(2) Obaviještenje o objavljenom javnom pozivu dostavlja se organima nadležnim za organizaciju izbora, kao i organima iz člana 4. stav 4. ovog zakona, odmah po njegovom objavljivanju.
Odluka o kriterijumima
Član 8.

Savjet će prije objavljivanja javnog poziva, utvrditi kriterijume i pravila u pogledu polne i nacionalne zastupljenosti za članove Savjeta, u skladu sa članom 4. stav 5. ovog zakona i pravilnikom iz člana 6. st. 1. ovog zakona.

Rok za podnošenje prijave za člana Savjeta iz reda sudija i tužilaca
Član 9.

(1) Kandidat za člana Savjeta prijavu podnosi u roku od osam dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Savjeta.
(2) Prijava se podnosi predsjedniku suda, odnosno glavnom tužiocu tužilaštva u kojem kandidat obavlja funkciju, koji prijavu prosljeđuje predsjedniku suda odnosno glavnom tužiocu nadležnom za organizaciju izbora.

Organizacija izbora članova Savjeta iz pravosuđa
Član 10.

(1) Izbor članova Savjeta iz reda sudija organizuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske za izbor članova Savjeta iz člana 4. stav 2. t. 1), 2) i 3) ovog zakona.
(2) Izbor članova Savjeta iz reda tužilaca organizuje glavni tužilac Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske (u danjem tekstu: ,,republičkog tužilaštva“) za izbor članova iz člana 4. stav 3. t. 1) i 2) ovog zakona.





Izbor članova Savjeta iz pravosuđa
Član 11.

(1) Izbori se provode u sudovima i tužilaštvima na dan koji odredi Savjet, a najkasnije 45 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
(2) Obaviještenje o datumu održavanja izbora se objavljuje na internet stranici Savjeta, te se dostavlja sudijama i tužiocima elektronskom poštom, najmanje deset dana prije održavanja izbora.
(3) Za provođenje izbora formiraju se izborni organi u skladu sa Pravilnikom iz člana 6. ovog zakona.
(4) Pravo glasa na izborima imaju sve sudije i svi tužioci, u skladu sa članom 4. st. 2. i 3. ovog zakona.
(5) Izbor se provodi tajnim glasanjem putem glasačkih listića, na osnovu prethodno formiranih listi kandidata.
(6) Savjet može uvesti elektronski sistem glasanja ukoliko su ispunjene pretpostavke u pogledu tajnosti izbora i kontrole ispravnosti izbornog procesa.

Rezultat izbora članova Savjeta iz pravosuđa
Član 12.

(1) Izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova.
(2) Kod izbora članova Savjeta iz reda okružnih javnih tužilaštava (u daljem tekstu: ,,okružnih tužilaštava“) izabranim se smatraju dva kandidata sa liste kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Ukoliko su oba najbolje rangirana kandidata tužioci istog tužilaštva izabranim se smatraju prvorangirani kandidat i sljedeći najbolji plasirani kandidat koji nije tužilac istog tužilaštva kao prvorangirani kandidat.
(3) Ukoliko su dva prvorangirana kandidata dobila isti broj glasova, izabranim se smatra onaj kandidat koji ima više godina radnog iskustva na poziciji sudije, odnosno tužioca.
(4) U slučaju da se na javni poziv za izbor za člana Savjeta kandiduje jedan kandidat, odnosno dva kandidata u slučaju izbora člana Savjeta ispred okružnih tužilaštava, ponoviće se javni poziv.
(5) U slučaju da se na ponovljeni javni poziv za izbor za člana Savjeta ponovo kandiduje jedan kandidat, odnosno dva kandidata u slučaju izbora člana Savjeta ispred okružnih tužilaštava, taj kandidat, odnosno kandidati, smatraće se izabranim bez provođenja izbora.

Izbor ostalih članova Savjeta
Član 13.

(1) Predlaganje i postupak izbora članova Savjeta iz člana 4. stav 4. provodi se u skladu sa ovim zakonom i aktima organa i službi nadležnih za predlaganje i izbor.
(2) Za člana Savjeta ne može da biti birano lice koje je osuđeno za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova Savjeta.

Obavještavanje o izvršenom izboru
Član 14.

(1) Predsjednik suda odnosno glavni tužilac odgovoran za provođenje izbora obavještava Savjet o izvršenom izboru najkasnije osam dana od dana održavanja izbora.
(2) Uz obaviještenje o izabranom članu Savjeta dostavlja se detaljan izvještaj o provedenim izborima.
(3) Organi nadležni za izbor člana Savjeta u skladu sa odredbama član 4. stav 4. obavijestiće Savjet o izvršenom izboru najkasnije 60 dana od dana dostavljanja poziva za izbor.

Poništavanje izbora
Član 15.

(1) Svaki kandidat, kao svaki i sudija i tužilac koji učestvuje u glasanju, ima pravo podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidovanja i izbora člana Savjeta.
(2) Pravilnikom iz člana 6. ovog zakona propisaće se šta se smatra nepravilnostima u smislu stava 1. ovog člana.
(3) Prigovor se podnosi predsjedniku suda, odnosno glavnom tužiocu koji je odgovoran za organizaciju izbora.
(4) Prigovor i pismeno izjašnjenje uz prigovor, predsjednik suda, odnosno glavni tužilac odgovoran za organizaciju izbora dostavlja Savjetu bez odlaganja.
(5) Postupajući po prigovoru ili na zahtjev predsjednika suda odnosno glavnog tužioca koji je odgovoran za organizaciju izbora, Savjet može poništiti izbore i objaviti novi javni poziv.
(6) Savjet će po službenoj dužnosti poništiti izbor člana Savjeta u slučaju da u postupku izbora nije poštovana odluka Savjeta iz člana 8. ovog zakona, ili ako na osnovu dostavljenog izvještaja iz člana 14. stav 2. utvrdi da je, u postupku kandidovanja i izbora članova Savjeta, bilo nepravilnosti koje su mogle uticati na rezultat izbora.

Skraćeni rokovi
Član 16.

U slučaju ponavljanja izbora, te u postupku zamjene člana Savjeta, Savjet može utvrditi kraće rokove za prijavu kandidata i provođenje izbora od rokova propisanih ovim zakonom.
Postupak zamjene člana Savjeta
Član 17.

(1) Ako članu Savjeta mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, Savjet bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana, objavljuje javni poziv, a organu nadležnom za izbor dostavlja obavještenje o potrebi zamjene člana Savjeta.
(2) Ako nije drugačije propisano, na postupak zamjene člana Savjeta primjenjuju se odredbe o izboru člana Savjeta.
GLAVA III
MANDAT ČLANOVA SAVJETA

Mandat članova Savjeta
Član 18.

(1) Članovi Savjeta imaju mandat od četiri godine i ne mogu biti ponovo izabrani na uzastopni mandat.
(2) Lice može biti ponovo izabrano za člana Savjeta nakon isteka četiri godine od kraja prethodnog mandata.
(3) Ako članu Savjeta mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo mjesto, do isteka započetog mandata, se bira drugi član.
(4) Član Savjeta koji je izabran kao zamjena u skladu sa stavom 3. ovog člana može se kandidovati za još jedan uzastopni mandat, ukoliko mu je prethodni mandat trajao kraće od dvije godine.
(5) Član Savjeta može biti biran najviše dva mandata.
(6) Za vrijeme trajanja mandata članovi Savjeta ne mogu biti birani na upražnjene pozicije u pravosuđu.

Početak mandata člana Savjeta
Član 19.

(1) Izabranim članovima Savjeta mandat počinje teći na dan isteka mandata prethodnog sastava Savjeta.
(2) Mandat člana Savjeta koji se bira kao zamjena, u skladu sa članom 17. ovog zakona, počinje teći na dan kada Savjet primi pismenu obaviještenje o izboru.

Prestanak mandata člana Savjeta
Član 20.

(1) Mandat člana Savjeta prestaje:
1) istekom perioda na koji je izabran;
2) prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Savjet;
3) podnošenjem ostavke;
4) u slučaju postojanja sukoba interesa koji za posljedicu ima prestanak mandata;
5) donošenjem odluke o razrješenju člana Savjeta u skladu sa članom 23. ovog zakona;
6) ukoliko je pravosnažno osuđen za krivično djelo;
7) u slučaju izricanja disciplinske mjere u vršenju funkcije na osnovu koje je izabran u Savjet, odnosno u vršenju funkcije ili poslova koje obavlja izvan Savjeta.
(2) U slučaju iz stava 1. tačka 3) ovog člana mandat prestaje narednog dana od dana prijema pismene ostavke.
(3) U slučaju iz stava 1. tačka 4) ovog člana mandat prestaje podnošenjem prijave na upražnjenu poziciju u pravosuđu.
(4) U slučaju iz stava 1. tačka 5) mandat prestaje danom donošenja odluke o razrješenju.
(5) U slučaju iz stava 1. tač. 6) i 7) ovog člana mandat prestaje danom pravosnažnosti osuđujuće presude, odnosno odluke kojom se izriče disciplinska mjera.

Prestanak mandata predsjednika i potpredsjednika
Član 21.

(1) Mandat predsjednika ili potpredsjednika prestaje:
1) prestankom mandata člana Savjeta;
2) istekom mandata predsjednika, odnosno potpredsjednika;
3) podnošenjem ostavke na funkciju predsjednika, odnosno potpredsjednika Savjeta;
4) odlukom Savjeta o razrješenju sa funkcije predsjednika, odnosno potpredsjednika Savjeta.
(2) U slučaju iz stava 1. t. 3) i 4) ovog člana, mandat predsjednika odnosno potpredsjednika Savjeta prestaje narednog dana od dana prijema pismene ostavke, odnosno danom donošenja odluke o razrješenju sa funkcije predsjednika, odnosno potpredsjednika.

Privremeno udaljenje člana Savjeta
Član 22.

(1) Član Savjeta se, po sili zakona, privremeno udaljava od vršenja dužnosti u sljedećim slučajevima:
1) ukoliko je privremeno udaljen od vršenja dužnosti na osnovu koje je izabran ili imenovan u Savjet, odnosno dužnosti koju obavlja izvan Savjeta;
2) ukoliko je protiv njega određen pritvor;
3) ukoliko je protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo.
(2) U slučaju privremenog udaljenja od vršenja dužnosti u skladu sa stavom 1. ovog člana odluku o privremenom udaljenju donosi predsjednik Savjeta, a ako se radi o predsjedniku Savjeta, odluku donosi jedan od potpredsjednika.
(3) Savjet može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti člana ako je protiv njega:
1) pokrenut postupak razrješenja sa funkcije člana Savjeta;
2) pokrenut disciplinski postupak;
3) pokrenuta istraga u krivičnom postupku.
(4) U slučaju pokretanja disciplinskog postupka protiv člana Savjeta izabranog u skladu sa članom 4. stav 4. ovog zakona, organi nadležni za provođenje tog postupka su dužni o tome informisati Savjet.

Razrješenje člana Savjeta
Član 23.

(1) Član Savjeta razriješava se dužnosti u Savjetu iz sljedećih razloga:
1) u slučaju teže povrede dužnosti iz člana 32. st. 1, 3. i 4. i povrede člana 37. ovog zakona;
2) u slučaju odsustva sa funkcije člana Savjeta u trajanju dužem od tri mjeseca neprekidno, a u trajanju dužem od šest mjeseci neprekidno ukoliko je osudstvo uzrokovano težom bolešću.
(2) Postupak razrješenja člana Savjeta pokreće se na osnovu prijedloga ili po službenoj dužnosti.
(3) Svaki sudija, tužilac ili član Savjeta, koji raspolaže informacijama o postojanju razloga iz stava 1. ovog člana može podnijeti prijedlog za pokretanje postupka razrješenja.
(4) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja podnosi se Savjetu.
(5) Kada primi prijedlog, ili kada zaključi da je potrebno pokrenuti postupak utvrđivanja činjenica u vezi sa okolnostima iz stava 1. ovog člana, Savjet će formirati posebnu komisiju, u kojoj većinu čine članovi Savjeta i koja ima zadatak da utvrdi relevantne činjenice i predloži Savjetu donošenje odluke.
(6) U komisiji iz stava 5. ovog člana, jedan član je predstavnik pravosudne institucije iz koje dolazi član Savjeta prema kojem se vodi postupak, a ako se postupak vodi prema članu Savjeta izabranom u skladu sa članom 4. stav 4. ovog zakona, jednog člana komisije delegira organ nadležan za izbor.
(7) Članovi komisije imaju pravo na naknadu troškova, u skladu sa Pravilnikom o naknadama i nagradama članova Savjeta koji nisu angažovani u Savjetu po osnovu punog radnog vremena, komisija, radnih tijela i stručnjacima aganžovanim od strane Savjeta, kojeg donosi Savjet.
(8) Formiranje komisije i provođenje postupka razrješenja detaljnije se propisuje Poslovnikom.
(9) Odluku o razrješenju Savjet donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova Savjeta.
(10) Odluka iz stava 9. ovog člana sadrži obrazloženje.

GLAVA IV
PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI

Predsjednik i potpredsjednici Savjeta
Član 24.

(1) Savjet ima predsjednika i dva potpredsjednika, koje bira Savjet.
(2) Predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, a najviše jedan od njih može biti iz reda ostalih.

Izbor predsjednika Savjeta
Član 25.

(1) Predsjednik Savjeta bira se iz reda članova Savjeta koji su sudije ili tužioci.
(2) Postupak izbora predsjednika Savjeta detaljnije se reguliše Poslovnikom o radu (u daljem tekstu: ,,Poslovnikom“).

Potpredsjednici Savjeta
Član 26.

(1) Jedan potpredsjednik Savjeta bira se iz reda članova Savjeta koji su sudije, a drugi iz reda članova Savjeta koji su tužioci.
(2) Postupak izbora potpredsjednika Savjeta detaljnije se reguliše Poslovnikom.


Mandat predsjednika i potpredsjednika Savjeta
Član 27.

(1)Mandat predsjednika Savjeta traje četiri godine ili do prestanka njegovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 21. ovog zakona, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi.
(2) Mandat potpredsjednika Savjeta traje do isteka mandata predsjednika ili do isteka ili prestanka mandata potpredsjednika iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 21. ovog zakona, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi.


Dužnosti predsjednika
Član 28.

(1)Predsjednik Savjeta ima sljedeće dužnosti:
1) saziva sjednice Savjeta, utvrđuje prijedlog dnevnog reda i predsjedava sjednicama Savjeta;
2) potpisuje odluke Savjeta;
3) predstavlja Savjet;
4) organizuje i nadzire sveukupan rad Savjeta, te komisija i radnih tijela koje formira Savjet;
5) nadzire rad Sekretarijata;
6) vrši druge dužnosti u skladu sa Zakonom, Poslovnikom i drugim aktima Savjeta.
(2) Za vrijeme odsustva, odnosno spriječenosti predsjednika da obavlja dužnost, zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika, u skladu sa odlukom predsjednika.
(3) Predsjednik može odlukom prenijeti određene dužnosti i ovlaštenja iz stava 1. ovog člana na potpredsjednika Savjeta ili člana Savjeta koji je radi u Savjetu sa punim radnim vremenom.
(4) Predsjednik može odrediti drugog člana Savjeta da obavlja njegove dužnosti u periodu tokom kojeg ni predsjednik ni potpredsjednici ne mogu obavljati svoje dužnosti.
(5) Stručnu i administrativnu podršku predsjedniku Savjeta pruža Kabinet predsjednika, a djelokrug i način rada Kabineta predsjednika detaljnije se reguliše Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.



Dužnosti potpredsjednika
Član 29.

Osim dužnosti i ovlaštenja iz člana 28. st. 2. i 3. potpredsjednici Savjeta pomažu predsjedniku u vršenju njegovih dužnosti, rukovode radom Sudskog, odnosno Tužilačkog odjeljenja, te obavljaju druge zadatke koje im dodjeljuje Savjet.




Razrješenje predsjednika
Član 30.

(1) Predsjednik Savjeta može biti razriješen sa funkcije ukoliko ne izvršava dužnosti iz člana 28. ovog zakona, ili ove dužnosti ne izvršava na pravilan, zakonit i efikasan način.
(2) Postupak razrješenja predsjednika Savjeta pokreće se po prijedlogu jedne trećine članova Savjeta.
(3) U slučaju pokretanja postupka razrješenja predsjednika, Savjet će formirati komisiju, od tri člana Savjeta, koja će utvrditi činjenice vezane za vršenje dužnosti predsjednika i prezentovati ih Savjetu.
(4) Savjet odluku o razrješenju predsjednika Savjeta donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova.
(5) Odluka iz stava 4. ovog člana sadrži obrazloženje.


Razrješenje potpredsjednika
Član 31.

(1) Potpredsjednik Savjeta može biti razriješen sa funkcije ukoliko ne izvršava dužnosti iz čl. 29, 41. i 42. ovog zakona, ili ove dužnosti ne izvršava na pravilan, zakonit i efikasan način.
(2) Postupak razrješenja potpredsjednika Savjeta pokreće se po prijedlogu jedne trećine članova Savjeta.
(3) U slučaju pokretanja postupka razrješenja potpredsjednika, Savjet će formirati komisiju, od tri člana Savjeta koja će utvrditi činjenice vezane za vršenje dužnosti potpredsjednika i prezentovati ih Savjetu.
(4) Savjet odluku o razrješenju potpredsjednika Savjeta donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova.
(5) Odluka iz stava 4. ovog člana sadrži obrazloženje.

GLAVA V
PRAVA I OBAVEZE ČLANOVA SAVJETA

Dužnosti člana Savjeta
Član 32.

(1) Članovi Savjeta dužni su redovno učestvovati u radu Savjeta, njegovih komisija i drugih radnih tijela, te obavljati zadatke koje im dodjeli Savjet.
(2) Pored predsjednika i potpredsjednika, svi članovi Savjeta izabrani iz reda sudija i tužilaca radi u Savjetu sa punim radnim vremenom.
(3) Članovi Savjeta u obavljanju svojih dužnosti postupaju nezavisno i nepristrano, te se pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, zakona, Poslovnika, etičkog kodeksa i drugih podzakonskih akata, kao i odluka Savjeta.
(4) Po preuzimanju dužnosti u Savjetu i za vrijeme trajanja mandata, član Savjeta je dužan pružiti sve informacije i izvještaje relevantne za obavljanje dužnosti u Savjetu na način propisan zakonom i Poslovnikom.
(5) Dužnosti članova Savjeta, kao i opis poslova članova Savjeta sa punim radnim vremenom, detaljnije se uređuju odlukama i internim aktima Savjeta.
(6) Dužnosti u Savjetu onih članova koji nisu u punom radnom vremenu angažovani imaju prioritet u odnosu na njihove redovne dužnosti.
(7) Savjet donosi etički kodeks po kojem su dužni postupati članovi Savjeta.

Prava članova Savjeta sa punim radnim vremenom
Član 33.

(1) Predsjednik, potpredsjednici i članovi Savjeta koji rade u Savjetu po osnovu punog radnog vremena platu, naknade, i druga prava iz radnog odnosa ostvaruju u Savjetu u skladu sa zakonom koji reguliše plate i naknade sudija i tužilaca i to na sljedeći način:
1) predsjednik Savjeta ostvaruje prava propisana za predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: ,,Vrhovnog suda“) i glavnog republičkog javnog tužioca;
2) potpredsjednik Savjeta i član Savjeta u radi u Savjetu sa punim radnim vremenom ostvaruju prava propisana za sudiju Vrhovnog suda i republičkog tužioca.
(2) Predsjednik, potpredsjednici i članovi Savjeta sa punim radnim vremenom ostvaruju pravo na naknadu troškova smještaja, u skladu sa Pravilnikom o troškovima smeštaja članova Savjeta, kojeg donosi Savjet.
(3) Za vrijeme radnog odnosa sa punim radnim vremenom članovi Savjeta su na odsustvu sa dužnosti u pravosuđu, a njihov status za vrijeme trajanja takvog odsustva miruje.

Prava ostalih članova Savjeta
Član 34.

(1) Članovi koji nisu angažovani u Savjetu po osnovu punog radnog vremena, imaju pravo na:
1) odsustvo sa službene funkcije za vrijeme obavljanja dužnosti u Savjetu;
2) naknadu putnih troškova nastalih usljed obavljanja dužnosti u Savjetu;
3) nagradu za vršenje dužnosti u Savjetu.
(2) Za vrijeme trajanja odsustva i stava 1. tačka 1) ovog člana članovi Savjeta čija se plata obezbjeđuje iz sredstava budžeta imaju pravo na platu i druge naknade od svog poslodavca.
(3) Naknadu i nagradu iz stava 1. tačka 2) i 3) ovog člana reguliše Savjet Pravilnikom iz člana 23. stav 7. ovog zakona i isplaćuje iz budžeta Savjeta.

Imunitet
Član 35.

Članovi Savjeta, te članovi komisija u okviru Savjeta, neće biti građanski odgovorni za mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti, osim za naknadu štete prouzrokovane nezakonitim i nepravilnim radnjama.


Finansijski izvještaji članova Savjeta
Član 36.

Odredbe ovog zakona koje regulišu podnošenje izvještaja o imovini primjenjuju se i na članove Savjeta.

GLAVA VI
NESPOJIVOST FUNKCIJA I SUKOB INTERESA ČLANOVA SAVJETA

Nespojivost funkcije
Član 37.

Članovi Savjeta i njegovih komisija, ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, kao ni u udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim partijama, te su dužni suzdržati se od učestvovanja u aktivnostima političkih partija.


Sukob interesa
Član 38.

(1) Sukob interesa člana Savjeta postoji:
1) kada član Savjeta ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, brat i sestra, brat i sestra po ocu ili majci, stric i sinovica, ujak i sestričina, tetka i bratić, tetka i sestrić i djeca braće i sestara, kao ni djeca braće i sestara po ocu ili majci, te bračni i vanbračni partner, aplicira na upražnjenu poziciju u pravosuđu;
2) u ostalim situacijama u kojima članovi Savjeta imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju njihove funkcije, odnosno u kojima privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana.
(2) Postojanje i postupak utvrđivanja sukoba interesa člana Savjeta detaljnije su propisani Pravilnikom o utvrđivanju sukoba interesa članova Savjeta, koji donosi Savjet.

GLAVA VII
ORGANIZACIJA SAVJETA

Postupanje i odlučivanje
Član 39.

(1) Savjet postupa i odlučuje na plenarnoj sjednici Savjeta, na sjednici Sudijskog i Tužilačkog odjeljenja i putem disciplinskih organa i komisija.
(2) U postupku glasanja članovi Savjeta ne mogu biti suzdržani.





Plenarna sjednica Savjeta
Član 40.

(1) Plenarnu sjednicu Savjeta čine svi članovi Savjeta.
(2) Na plenarnoj sjednici Savjet postupa i odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti koja ovim zakonom nisu povjerena Sudskom ili Tužilačkom odjeljenju, disciplinskim organima i komisijama.
(3) Na plenarnoj sjednici Savjeta kvorum čini najmanje sedam prisutnih članova, od čega najmanje tri člana iz reda sudija i najmanje tri člana iz reda tužilaca.
(4) Savjet odlučuje većinom glasova svih članova Savjeta, ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom.

Sudsko odjeljenje
Član 41.

(1) Sudsko odjeljenje ima sedam članova i čine ga članovi Savjeta izabrani u skladu sa članom 4. st. 2. i 4. ovog zakona.
(2) Sudsko odjeljenje ima predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.
(3) Potpredsjednik Savjeta iz reda sudija obavlja dužnost predsjedavajućeg Sudskog odjeljenja.
(4) Zamjenika predsjedavajućeg Sudskog odjeljenja biraju, iz reda sudija, članovi Sudskog odjeljenja.
(5) Predsjedavajući, a u njegovom odsustvu zamjenik predsjedavajućeg, saziva i predsjedava sjednicama Sudskog odjeljenja.
(6) Na sjednicama Sudskog odjeljenja kvorum čini najmanje četiri prisutna člana.
(7) Sudsko odjeljenje odlučuje većinom glasova svih članova, a da bi se odluka smatrala donesenom za istu mora glasati najmanje tri člana Sudskog odjeljenja iz reda sudija.
(8) U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni glas predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg, je odlučujući.
(9) Sudsko odjeljenje predlaže Savjetu rang listu kandidata za imenovanje sudija, te donosi druge odluke u vezi sa postupkom imenovanja sudija kada je to propisano ovim zakonom.

Tužilačko odjeljenje
Član 42.

(1)Tužilačko odjeljenje ima sedam članova i čine ga članovi Savjeta izabrani u skladu sa članom 4. st. 3. i 4.
(2)Tužilačko odjeljenje ima predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.
(3) Potpredsjednik Savjeta iz reda tužilaca obavlja dužnost predsjedavajućeg Tužilačkog odjeljenja.
(4) Zamjenika predsjedavajućeg Tužilačkog odjeljenja biraju, iz reda tužilaca, članovi Tužilačkog odjeljenja.
(5) Predsjedavajući, a u njegovom odsustvu zamjenik predsjedavajućeg, saziva i predsjedava sjednicama Tužilačkog odjeljenja.
(6) Na sjednicama Tužilačkog odjeljenja kvorum čini najmanje četiri prisutna člana.
(7) Tužilačko odjeljenje odlučuje većinom glasova svih članova, a da bi se odluka smatrala donesenom za istu mora glasati najmanje tri člana Tužilačkog odjeljenja iz reda tužilaca.
(8) U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, glas predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg, je odlučujući.
(9) Tužilačko odjeljenje predlaže Savjetu rang listu kandidata za imenovanje tužilaca, te donosi druge odluke u vezi sa postupkom imenovanja tužilaca kada je to propisano ovim zakonom.

Disciplinski organi
Član 43.

(1) Nadležnosti u disciplinskom postupku provode disciplinski organi formirani u skladu sa ovim zakonom i to: Kancelarija disciplinskog tužioca, Prvostepena disciplinska komisija i Drugostepena disciplinska komisija.

Komisije i radna tijela
Član 44.

Savjet može, radi efikasnijeg izvršavanja zadataka, osnivati komisije i druga radna tijela.
Sastav komisija i radnih tijela
Član 45.


(1) U komisijama osnovanim u skladu sa članom 44. ovog zakona većinu čine članovi Savjeta izabrani iz reda sudija i tužilaca.
(2) Sastav i rad komisija i drugih radnih tijela Savjeta detaljnije se uređuje odlukom o osnivanju.
(3) Prilikom osnivanja komisija i drugih radnih tijela, primjenjuju se pravila iz člana 4. stav 5. ovog zakona.

Stručnjaci
Član 46.

(1) Savjet može angažovati sudije, tužioce, kao i druga lica koja su stručnjaci iz određene oblasti, a koji nisu članovi Savjeta, da učestvuju u radu Savjeta, kao i komisija i drugih radnih tijela Savjeta.
(2) Lica angažovana u skladu sa stavom 1. ovog člana nemaju pravo glasa u postupku donošenja odluka, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
(3) Stručnjaci angažovani od strane Savjeta u skladu sa stavom 1. ovog člana, imaju pravo na naknadu troškova i naknadu za rad, u skladu sa Pravlnikom iz člana 27. stav 3. ovog Zakona.






Sekretarijat
Član 47.

(1) Stručne, finansijske i administrativne poslove Savjeta obavlja Sekretarijat Savjeta.
(2) Na zaposlene u sekretarijatu primjenjuje se Zakon o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(3) Sekretarijat Savjeta ima direktora i zamjenika direktora, koji su odgovorni Savjetu, kojeg imenuje i razrješava Savjet, nakon provedene procedure javnog konkursa u skladu sa Zakon o državnim službenicima na mandat od četiri godine i mogu biti ponovo imenovani u skladu sa postupkom javnog konkursa.
(4) Direktor je odgovoran za sveukupno obavljanje stručnih, finansijskih i administrativnih poslova Sekretarijata, za izvršenje budžeta kojeg usvaja Savjet, kao i za ostale poslove o kojima odluči Savjet.
(5) Zamjenik direktora zamjenjuje direktora u njegovom odsustvu.
(6) Direktor i zamjenik direktora imaju pravo da prisustvuju svim sjednicama Savjeta kao učesnici bez prava glasa i iznesu svoje mišljenje o svim tačkama dnevnog reda.

Zaposleni u Savjetu
Član 48.

(1) Na zaposlene u Savjetu primjenjuje se Zakon o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Konkursna procedura i izbor zaposlenih u Savjetu provodi se u skladu sa Zakonom o državnim službenicima.
(3) Za članove komisije iz člana 34. stav. 1. Zakona o državnim službenicima Republike Srpske, ispred Savjeta biraju se tri člana i to:
1) tri člana Savjeta koja Savjet izabere za izbor direktora, zamjenika direktora i glavnog disciplinskog tužioca;
2) član Savjeta kojeg Savjet izabere, direktor i zamjenik direktora za izbor zaposlenih u Sekretarijatu;
3) dva člana Savjeta kojeg Savjet izabere i glavni disciplinski tužilac odnosno lice koje on ovlasti za izbor zaposlenih u Kancelariji disciplinskog tužioca.

GLAVA VIII
NADLEŽNOSTI SAVJETA

Nadležnost
Član 49.

Savjet ima sljedeće nadležnosti:
1) imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova i sudije porotnike u sve sudove na teritoriji Republike Srpske sa izuzetkom Ustavnog suda Republike Srpske;
2) imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na teritoriji Republike Srpske;
3) odlučuje o prigovorima u postupku ocjenjivanja sudija i tužilaca;
4) daje prijedloge predsjedniku Republike u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda.
5) odlučuje o prestanku mandata sudija, tužilaca, predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca.
6) prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, i tužiocima i odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;
7) odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija, sudija porotnika, i tužilaca;
8) nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca i Savjetuje Centar za edukciju sudija i tužilaca Republike Srpske;
9) određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine;
10) određuje početnu obuku za osobe koje su izabrane za sudije ili tužioce i nadzire ostvarivanje takve obuke;
11) odobrava godišnji plan rada upravnog odbora Centra za edukciju sudija i tužilaca Republike Srpske (u daljem tekstu: ,,Centar“) u dijelu koji se odnosi na početnu obuku i stručno usavršavanje sudija i tužilaca;
12) odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih dužnosti koje sudije i tužioci obavljaju sa dužnostima sudija i tužilaca;
13) odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo;
14) odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca;
15) učestvuje, prema vlastitoj ocjeni, u procesu izrade godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva;
16) daje prijedloge, prema vlastitoj ocjeni, u vezi sa godišnjim budžetom predloženim od strane sudova i tužilaštva;
17) daje i iznosi, prema vlastitoj ocjeni, prijedloge za izmjenu budžeta predloženog od strane Vlade Republike Srpske za sudove i tužilaštva;
18) prikuplja i analizira izvještaje, kao i potrebne informacije o budžetu i prihodima za sudove i tužilaštva kako bi se obezbijedili statistički podaci za efikasan rad sudova i tužilaštava;
19) zalaže se za adekvatno i kontinuirano finansiranje sudova i tužilaštava u Republici Srpskoj;
20) učestvuje u izradi nacrta i odobrava pravilnike o poslovanju za sudove i tužilaštva u Republici Srpskoj;
21) savjetuje sudove i tužilaštva o odgovarajućim i efikasnim tehnikama i postupcima u vezi sa budžetom, upravljanjem i rukovođenjem i inicira edukaciju u tom pogledu;
22) pokreće, nadgleda i koordinira projekte koji se odnose na poboljšanje pitanja vezanih za upravljanje sudovima i tužilaštvima, uključujući traženje finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora;
23) propisuje kriterijume i postupak za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca;
24) vrši ocjenjivanje predsjednika Vrhovnog suda i glavnog republičkog tužioca;
25) utvrđuje kriterijume za rad sudova i tužilaštava;
26) vodi, koordinira, nadgleda i odborava uspostavljanje i korištenje informacione tehnologije u sudovima i tužilaštvima da bi se u tom pogledu postigla i održala uniformnost u sudovima i tužilaštvima u cijeloj Republici, te sudovi i tužilaštva mogu uvoditi automatizovane sisteme praćenja i registracije predmeta ili slične sisteme uključujući sisteme podrške i pohranjivanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Savjeta;
27) utvrđuje broj sudija, tužilaca i zamjenikâ glavnog tužioca za sudove i tužilaštva iz njegove nadležnosti, nakon konsultacija sa predsjednikom suda ili glavnim tužiocem i Ministarstvom pravde (u daljem tekstu: ,,ministarstvo“);
28) prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija i tužilaca, uključujući datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, statističke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate, te ostale informacije koje Savjet smatra bitnim za rad predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca, sudija i tužilaca;
29) prikuplja i analizira izvještaje o imovini i interesima sudija i tužilaca;
30) daje mišljenje o pritužbama koje podnese sudija ili tužilac koji smatra da su njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili njegova nezavisnost, ugroženi;
31) daje mišljenje o nacrtima zakona, propisa i o važnim pitanjima koja mogu uticati na pravosuđe, daje inicijative za donošenje zakona i drugih propisa i daje smjernice sudovima i tužilaštvima iz nadležnosti Savjeta;
32) donosi etičke kodekse sudija i tužilaca;
33) vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim zakonom.

Primjena nadležnosti
Član 50.
(1) Savjet ima zakonom utvrđene nadležnosti u odnosu na sudove i tužilaštva u Republici Srpskoj izuzev Ustavnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: ,,Ustavnog suda“).
(2) U odnosu Ustavni sud Republike Srpske Savjet ima nadležnosti isključivo u skladu sa odredbama člana 49. tačka 4) ovog zakona.

Obaveza da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevima
Član 51.

(1) Sudovi, tužilaštva, republički organi, pravna lica i drugi organi i organizacije, kao i sudije, predsjednici sudova, tužioci, glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca, sudije porotnici i zaposleni sudova i tužilaštava, dužni su postupiti u skladu sa zahtjevima Savjeta u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugog materijala u vezi sa vršenjem nadležnosti Savjeta.
(2) Postupajući sudija, odnosno tužilac dužan je da Savjetu, bez odlaganja, dostavi informacije o krivičnoj osudi sudije ili tužioca koja predstavlja disciplinski prekršaj ili osnov za prestanak mandata, kao i informacije o okolnostima koje su osnov za obavezno ili diskreciono privremeno udaljenje sa dužnosti sudije ili tužioca ili za prestanak mandata.
(3) Dostavu informacija iz stava 1. ovog člana obavezan je osigurati predsjednik suda, odnosno glavni tužilac, ukoliko su mu te informacije poznate.





GLAVA IX
AKTI, BUDžET I GODIŠNjI IZVJEŠTAJ

Podzakonski akti
Član 52.

(1) Savjet donosi Poslovnik kojim se uređuju pitanja predviđena ovim zakonom, kao i druga pitanja važna za poslovanje i organizaciju Savjeta, koji se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
(2) Savjet donosi pravilnike i podzakonske akte propisane ovim zakonom, kao i druge akte potrebne za rad Savjeta.

Godišnji budžet
Član 53.

(1) Savjet, ima svoj budžet, koji je sastavni dio budžeta Republike Srpske.
(2) Nacrt budžeta izrađuje Savjet u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske.
(3) Nacrt budžeta dostavlja se ministarstvu radi davanja eventualnih sugestija i prijedloga.


Donatorska sredstva
Član 54.
(1) Savjet može primati sredstva od međunarodnih donatora za operativni budžet Savjeta, kao i za posebne projekte reforme pravosuđa izvan operativnog budžeta Savjeta.
(2) Sredstva iz stava 1. ovog člana se uplađuju se na račun javnih prihoda Republike Srpske i troše se po nalogu direktora Sekretarijata, a u skladu s propisima o izvršenju donatorskih sredstava koje donosi Savjet i uslovima ugovora o donaciji sa donatorom.

Godišnji izvještaj
Član 55.

(1) Godišnji izvještaj Savjeta sadrži informacije o aktivnostima Savjeta kao i informacije o stanju u sudovima i tužilaštvima, uključujući i preporuke za njegovo poboljšanje.
(2) Godišnji izvještaj Savjet dostavlja, najkasnije do 1. maja tekuće godine za prethodnu godinu Narodnoj skupštini Republike Srpske, na razmatranje.
(3) Godišnji izvještaj Savjet dostavlja ministarstvu u svrhu informisanja.
(4) Izvještaj se objavljuje i na internet stranici Savjeta.
(5) Predsjednik Savjeta, pred organima iz stava 2. ovog člana, na njihov poziv, obrazlaže godišnji izvještaj, te daje pojašnjenja i odgovore na pitanja koja se odnose na izvještaj.




GLAVA X
USLOVI I MANDAT ZA VRŠENjE SUDIJSKE I TUŽILAČKE FUNKCIJE

Moralne i druge kvaliteti i sposobnosti sudija i tužilaca
Član 56.

Sudije i tužioci su osobe koje se odlikuju profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima, te ispunjavaju opšte i posebne uslove za imenovanje sudije ili tužioca.

Opšti uslovi
Član 57.
Opšti uslovi:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da ispunjava opšte zdravstvene uslove da obavlja poslove sudije, odnosno tužioca;
3) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili bivše SFRJ do 6. aprila 1992. godine, ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj fakultet nostrifikovana u skladu sa zakonom;
4) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine ili u nekoj drugoj državi, pod uslovom da je uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu nostrifikovano u skladu sa zakonom i
5) da nije osuđivan za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova sudije ili tužioca.

Posebni uslovi za imenovanje na poziciju sudije
Član 58.
(1) Za sudiju osnovnog suda može biti imenovano lice koje, osim uslova iz člana 57. ovog zakona, ima najmanje tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita.
(2) Za sudiju okružnog i okružnog privrednog suda može biti imenovano lice koje, osim uslova iz člana 57. ovog zakona, ima najmanje pet godina iskustva u radu na poslovima sudije, tužioca, advokata ili drugog relevantnog pravnog iskustva, nakon položenog pravosudnog ispita.
(3) Za sudiju Višeg privrednog suda može biti imenovano lice koje, osim uslova iz člana 57. ovog zakona, ima najmanje šest godina iskustva na poslovima sudije, tužioca, advokata ili drugog relevantnog pravnog iskustva, nakon položenog pravosudnog ispita.
(4) Za sudiju Vrhovnog suda može biti imenovano lice koje, osim uslova iz člana 57. ovog zakona, ima najmanje osam godina iskustva u radu na poslovima sudije, tužioca, advokata ili drugog relevantnog pravnog iskustva, nakon položenog pravosudnog ispita.






Posebni uslovi za imenovanje na poziciju tužioca, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca
Član 59.

(1) Za okružnog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 57. ovog zakona ima najmanje tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.
(2) Za glavnog okružnog tužioca i zamjenika glavnog okružnog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 57. ovog zakona ima najmanje pet godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.
(3) Za republičkog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 57. ovog zakona ima najmanje pet godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita.
(4) Za glavnog republičkog tužioca i zamjenika glavnog republičkog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 57. ovog zakona ima najmanje osam godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.

Mandat sudija i tužilaca
Član 60.

Sudije i tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim da im mandat prestaje u slučaju smrti, podnošenja ostavke, navršenja starosne dobi propisane ovim zakonom za obavezan odlazak u penziju, trajnog gubitka sposobnosti za vršenje dužnosti, osude za krivično djelo kojom se izriče kazna zatvora, ili razrješenja sa dužnosti iz razloga utvrđenih ovim zakonom.

Podobnost
Član 61.

(1) U postupcima iz člana 62. ovog zakona neće se uzimati u razmatranje prijave:
1) lica u odnosu na koje traju pravne posljedice izrečene disciplinske mjere iz člana 161. ovog zakona;
2) članova Savjeta suprotno zabrani iz člana 18. stav 6. ovog zakona;
3) kandidata koji se prijavio za sud, odnosno tužilaštvo u kojem je na poziciji nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov krvni srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena.
(2) U postupcima iz člana 62. ovog zakona Savjet uzima u obzir informacije koje su relevantne za ocjenu da li kandidat posjeduje karakteristike iz člana 56. ovog zakona.



GLAVA XI
OSNOVNE ODREDBE O POSTUPKU POPUNjAVANjA UPRAŽNjENIH POZICIJA

Popunjavanje upražnjenih pozicija
Član 62.

(1) Upražnjena mjesta sudija, tužilaca i zamjenika glavnog tužioca popunjavaju se putem premještaja, te internog i javnog konkursa.
(2) Upražnjene pozicije predsjednika suda i glavnog tužioca popunjavaju se putem internog konkursa u okviru suda, odnosno tužilaštva, ili izuzetno putem internog konkursa u okviru pravosuđa, ili odlukom o ponovnom imenovanju, pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Zastupljenost
Član 63.

U postupku premještaja i u postupku imenovanja, na osnovu internog ili javnog konkursa, Savjet primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te vodi računa o postizanju jednakosti polova.

Podzakonsko regulisanje
Član 64.

(1) Postupak premještaja, internog i javnog konkursa, te imenovanja, uključujući i rukovodeće pozicije, u dijelu koji nije regulisan ovim zakonom, detaljnije se uređuje Pravilnikom o premještaju, kojeg donosi Savjet, kao i drugim aktima Savjeta donesenim u skladu sa ovim zakonom.
(2) Savjet donosi posebno uputstvo za procjenu sposobnosti, karakteristika ili vještina kandidata sadržanih u kriterijumima propisanim ovim zakonom koji se ispituju na razgovoru.

Odluka o premještaju i imenovanju
Član 65.

(1) Odluka o premještaju, odnosno imenovanju sadrži obrazloženje.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a dostavlja se sudiji odnosno tužiocu na kojeg se odnosi, te sudu odnosno tužilaštvu u koji je premješten ili imenovan.
(3) Savjet obavještava kandidate o donesenoj odluci o premještaju, odnosno imenovanju objavljivanjem obaviještenja na internet stranici Savjeta.
(4) Obaviještenje o premještaju, odnosno imenovanju dostavlja se ministarstvu i Centru.

Poništavanje odluke o imenovanju
Član 66.

(1) Savjet će poništiti odluku o premještaju i imenovanju ako imenovani ne preuzme dužnost u vremenskom roku koji je određen u skladu ovim zakonom.
(2) Savjet može, prije nego što imenovani preuzme dužnost, poništiti odluku o premještaju ili imenovanju ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme premještaja odnosno imenovanja, predstavljali razlog da Savjet ne donese odluku o premještaju ili imenovanju.
(3) Ako Savjet poništi odluku o premještaju ili imenovanju u postupku internog konkursa na tu dužnost može imenovati drugog kandidata sa liste u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Ako Savjet poništi odluku o imenovanju u postupku javnog konkursa na tu dužnost imenuje se kandidat sa liste u skladu sa odredbama ovog zakona.

GLAVA XII
POSTUPAK I KRITERIJUMI ZA PREMJEŠTAJ I IMENOVANjE SUDIJA I TUŽILACA

Odjeljak 1. Organi za provođenje postupka premještaja i imenovanja

Predlaganje kandidata
Član 67.

(1) Sudsko i tužilačko odjeljenje predlažu kandidate za upražnjena mjesta u sudovima i tužilaštvima.



Komisije za obavljanje razgovora
Član 68.

(1) Odjeljenja, u skladu sa Pravilnikom o izboru i sastavu komisija i radnih tijela Savjeta, imenuju komisije od tri člana odjeljenja, koji obavljaju razgovore s kandidatima na javnom i internom konkursu i boduju uspjeh kandidata na razgovoru.
(2) Većinu članova komisije iz stava 1. ovog člana koja obavlja razgovor sa kandidatima za poziciju sudije čine sudije.
(3) Većinu članova komisije iz stava 1. ovog člana koja obavlja razgovor sa kandidatima za poziciju tužioca čine tužioci.

Odjeljak 2. Premještaj

Premještaj
Član 69.

(1) Savjet jednom u dvije godine objavljuje:
1) listu upražnjenih sudijskih pozicija i poziv sudijama koji žele biti premješteni na neku od upražnjenih pozicija u sudu istog ili nižeg nivoa;
2) listu upražnjenih tužilačkih pozicija i poziv tužiocima koji žele biti premješteni na neku od upražnjenih pozicija u tužilaštvu istog ili nižeg nivoa.
(2) Listom i pozivom iz stava 1. ovog člana, koji se objavljuju na internet stranici Savjeta i dostavlja elektronskom poštom svim sudovima i tužilaštvima, biće obuhvaćeno do 70% upražnjenih pozicija u jednom sudu, odnosno tužilaštvu, prema planu kojeg prethodno utvrdi Savjet.
(3) Pozicija istog nivoa je pozicija za koju su propisani isti posebni uslovi, a pozicija nižeg nivoa je pozicija za koju su propisani blaži posebni uslovi.
(4) Nakon utvrđivanja liste upražnjenih pozicija, a prije objave poziva, Savjet će zatražiti od rukovodilaca sudova iz člana 58. st. 1. do 4. ovog zakona, čije će pozicije biti obuhvaćene premještajem, da se pismeno izjasne u pogledu potreba za sudijama određene specijalizacije.
(5) Ukoliko je utvrđena potreba za imenovanjem sudije određene specijalizacije, u skladu sa stavom 4. ovog člana, ova okolnost će se naznačiti u pozivu.
(6) Na poziv se mogu prijaviti sudije, odnosno tužioci koji:
a) su proveli najmanje pet godina na poziciji na kojoj se nalaze u trenutku objave poziva;
b) imaju radno iskustvo na određenom referatu ukoliko je u odnosu na sud za koji se prijavljuju utvrđena potreba za sudijom određene specijalizacije.

Kriterijumi za premještaj
Član 70.

(1) U postupku premještaja primjenjuju se sljedeći kriterijumi:
1) posljednja ocjena rada;
2) dužina staža u pravosuđu;
3) vrijeme provedeno na poziciji sa koje konkuriše.
(2) Način bodovanja kriterijumima iz stava 1. ovog člana detaljnije se reguliše Pravilnikom o bodovanju, pri čemu bodovi dodijeljeni za ocjenu rada čine najmanje dvije trećine od ukupnog broja bodova (ili 60% od ukupnog broja bodova).
(3) Pored kriterijumima iz stava 1. ovog člana, prilikom predlaganja i donošenja odluke o premještaju, u obzir će se uzeti:
1) lične ili porodične okolnosti sudije ili tužioca koje premještaj čine opravdanim;
2) sve okolnosti koje su relevantne za procjenu karakteristika i podobnosti kandidata.

Postupak premještaja
Član 71.

Postupak premještaja provodi nadležno odjeljenje koji pregleda pristigle prijave, te utvrđuje rang listu kandidata sa prijedlogom kandidata za premještaj.

Odluka o premještaju
Član 72.

(1) Na osnovu rang liste kandidata sa prijedlogom, Savjet donosi odluku o premještaju.
(2) Premješteni sudija, odnosno tužilac dužnost preuzima na dan koji odredi Savjet, pri čemu rok za preuzimanje dužnosti ne može biti kraći od 30 dana, od dana donošenja odluke o premještaju.
(3) Savjet može odgoditi, odnosno promijeniti datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca, iz sljedećih razloga:
1) ako je to potrebno da bi se provjerili podaci iz člana 61. stav 2. ovog zakona;
2) ako premješten sudija ili tužilac iz opravdanih razloga ne može preuzeti dužnost na određeni datum.

Odjeljak 3. Postupak internog konkursa

Objava internog konkursa
Član 73.

(1) Interni konkurs se objavljuje na internet stranici Savjeta i dostavlja elektronskom poštom svim sudovima i tužilaštvima.
(2) Prije objavljivanja internog konkursa, Savjet će zatražiti od predsjednika sudova iz člana 58. st. 1. do 4. ovog zakona čije će pozicije biti obuhvaćene konkursom, da se pismeno izjasne u pogledu potreba za sudijom određene specijalizacije.
(3) Ukoliko je utvrđena potreba za imenovanjem sudije određene specijalizacije, u skladu sa stavom 2. ovog člana, u internom konkursu će se naznačiti ova okolnost.
(4) Na interni konkurs se mogu prijaviti sudije i tužioci koji:
1) ispunjavaju posebne uslove propisane za poziciju na koju se prijavljuju;
2) su proveli najmanje jednu godine na poziciji na kojoj se nalaze u trenutku objave internog konkursa;
3) imaju radno iskustvo na određenom referatu ukoliko je u odnosu na sud za koji se prijavljuju utvrđena potreba za sudijom određene specijalizacije.

Postupak internog konkursa
Član 74.

Postupak internog konkursa obuhvata obavljanje razgovora sa kandidatima, te bodovanje, rangiranje i predlaganje kandidata.

Kriterijumi u postupku internog konkursa
Član 75.
(1) U postupku internog konkursa primjenjuju se sljedeći kriterijumi:
1) ocjena rada;
2) sposobnost da stručno, odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju;
3) dužina rada u pravosuđu i vrijeme provedeno na poziciji sa koje kandidat konkuriše;
4) stručno usavršavanje, objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci.
(2) Za kandidate za pozicije za koje je kao poseban uslov propisno najmanje osam (8) godina radnog iskustva kriterijumi iz stava 1. tačka 1) ovog člana utvrđuje se na osnovu posljednje tri ocjene rada.
(3) Za kandidate za pozicije za koje je kao poseban uslov propisno najmanje pet (5) godina radnog iskustva kriterijumi iz stava 1. tačka 1) ovog člana utvrđuje se na osnovu posljednje dvije ocjene rada.
(4) Za kandidate za pozicije za koje je kao poseban uslov propisno do tri (3) godina radnog iskustva kriterijumi iz stava 1. tačka 1) ovog člana utvrđuje se na osnovu posljednje ocjene rada.

Bodovanje kriterijumima u internom konkursu
Član 76.

Način bodovanja kriterijuma iz člana 75. detaljnije se reguliše Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona, kojim se propisuje:
1) ukupan broj bodova koji se može ostvariti u konkursnoj proceduri;
2) maksimalan broj bodova koji se može dodijeliti po svakom kriterijumu, pri čemu bodovi dodijeljeni za ocjenu rada čine najmanje dvije trećine od ukupnog broja bodova;
3) minimalan uspjeh kojeg kandidat mora ostvariti da bi bio predložen.

Razgovor
Član 77.

(1) Kandidati koji ispunjavaju posebne uslove propisane ovim zakonom za imenovanje na poziciju na koju se prijavljuju, i koji imaju odgovarajuću ocjenu rada definisanu Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona, pozivaju se na razgovor.
(2) Razgovor sa kandidatima obavlja komisija iz člana 68. ovog zakona.
(3) Komisija boduje uspjeh kandidata na razgovoru, te dostavlja listu kandidata nadležnom odjeljenju.



Rangiranje i predlaganje u internom konkursu
Član 78.

(1) U skladu sa Pravilnikom iz člana 70 stav 2. ovog zakona, nadležno odjeljenje vrši ukupno bodovanje i rangiranje kandidata, te dostavlja Savjetu rang listu sa obrazloženim prijedlogom za imenovanje.
(2) Prilikom predlaganja kandidata nadležno odjeljenje se pridržava redosljeda kanidata na rang listi uspješnih kandidata.
(3) Nadležno odjeljenje može odstupiti od redosljeda na rang listi uspješnih kandidata uzimajući u obzir:
1) okolnosti koje su relevantne za procjenu podobnosti kandidata;
2) potrebu osiguranja adekvatne nacionalne i polne zastupljenosti u smislu člana 63. ovog zakona.

Odluka o imenovanju u internom konkursu
Član 79.

(1) Na osnovu rang liste kandidata sa prijedlogom, Savjet donosi odluku o imenovanju.
(2) Imenovani preuzima dužnost na dan koji odredi Savjet, pri čemu rok za preuzimanje dužnosti ne može biti kraći od 30 dana, od dana donošenja odluke o imenovanju.
(3) Savjet može odgoditi, odnosno promijeniti datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca, iz sljedećih razloga:
1) ako je to potrebno da bi se provjerili podaci iz člana 56. ovog zakona;
2) ako imenovani iz opravdanih razloga ne može preuzeti dužnost na određeni datum.

Odjeljak 4. Javni konkurs

Objavljivanje javnog konkursa
Član 80.

Javni konkurs objavljuje se u jednim dnevnim novinama u Republici Srpskoj, kao i na internet stranici Savjeta.

Faze javnog konkursa
Član 81.

(1) Postupak javnog konkursa obuhvata kvalifikaciono testiranje, pismeno testiranje, razgovor sa kandidatima, utvrđivanje liste uspješnih kandidata i predlaganje kandidata.
(2) Kvalifikaciono i pismeno testiranje provodi se pod šifrom, odnosno u postupku ocjenjivanja kvalifikacionog i pismenog testa ocjenjivači ne mogu znati identitet testiranih kandidata.
(3) Pitanja u vezi sa kvalifikacionim i pismenim testiranjem koja nisu uređena ovim zakonom detaljnije se uređuju Pravilnikom o kvalifikacionom i pismenom testiranju, kojeg donosi Savjet.

Kriterijumi u postupku javnog konkursa
Član 82

(1) U postupku javnog konkursa primjenjuju se sljedeći kriterijumi:
1) poznavanje propisa relevantnih za obavljanje funkcije sudije, odnosno tužioca, kao i njihove primjene;
2) sposobnost analiziranja i rješavanja pravnih problema;
3) sposobnost da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju na koju se prijavio;
4) poznavanje principa sudske, odnosno tužilačke etike i razumijevanje njihovog značaja;
5) motivisanost, komunikativnost i sposobnost prezentovanja;
6) relevantnost prethodnog radnog iskustva za obavljanje poslova sudije odnosno tužioca;
7) stručno usavršavanje, objavljivanje naučnih radova i druge stručne aktivnosti.
(2) Kriterijumi iz stava 1. ovog člana provjeravaju se kroz kvalifikaciono testiranje, pismeno testiranje, te razgovor sa kandidatima, na način propisan ovim zakonom i podzakonskim aktom Savjeta.

Kvalifikaciono testiranje
Član 83.

(1) Kvalifikacionim testiranjem kandidata provjerava se poznavanje propisa relevantnih za obavljanje funkcije sudije, odnosno tužioca, po oblastima regulisanim Pravilnikom iz člana 81. stav 3. ovog zakona, te poznavanje principa sudijske odnosno tužilačke etike.
(2) Na kvalifikaciono testiranje pozivaju se kandidati koji ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane ovim zakonom za imenovanje na poziciju na koju su se prijavili.

Pismeno testiranje
Član 84.

(1) Kandidati koji zadovolje na kvalifikacionom testiranju pozivaju se na pismeni test.
(2) Na pismenom testu, kroz izradu najmanje jedne pisane radnje, provjerava se poznavanje propisa relevantnih za obavljanje funkcije sudije, odnosno tužioca, kao i njihove primjene, po oblastima regulisanim Pravilnikom iz člana 81. stav 3. ovog zakona, te sposobnost analiziranja i rješavanja pravnih problema.

Razgovor sa kandidatima
Član 85.

(1) Kandidat koji zadovolji na pismenom testiranju poziva se na razgovor, na kojem se utvrđuju kriterijumi iz člana 82. stav 1. tač. 2, 3, 4, 5, 6 i 7 ovog zakona.
(2) Komisija iz člana 68. ovog zakona obavlja razgovor sa kandidatima i boduje njihov uspjeh na razgovoru.

Informacije za procjenu podobnosti
Član 86.

(1) Za kandidate koji su rangirani na listi uspješnih kandidata Savjet uzima u obzir informacije neophodne za ocjenu karakteristika propisanih u članu 56. ovog zakona kao što su podaci o krivičnim osudama, uključujući i osude koje su brisane iz kaznene evidencije, podatke o izrečenim disciplinskim mjerama odnosno povredama službene dužnosti kao i druge relevantne informacije.
(2) U postupku javnog konkursa, kandidat je dužan navesti podatke o okolnostima iz prethodnog stava.

Bodovanje u javnom konkursu
Član 87.

Način ocjenjivanja i bodovanja kvalifikacionog i pismenog testiranja, te obavljenog razgovora detaljnije se reguliše Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona, kojim se propisuje:
1) ukupan broj bodova koji se može ostvariti u konkursnoj proceduri;
2) maksimalan broj bodova koji se može dodijeliti po svakoj fazi postupka, pri čemu bodovi ostvareni na kvalifikacionom i pismenom testiranju čine najmanje dvije trećine od ukupnog broja bodova;
3) minimalan uspjeh, po svakoj fazi postupka i ukupno, koji svaki od kandidata treba ostvariti da bi bio rangiran na listi uspješnih kandidata.

Formiranje liste uspješnih kandidata
Član 88.

(1) Nadležno odjeljenje formira listu uspješnih kandidata na osnovu rezultata kvalifikacionog i pismenog testiranja, te obavljenog razgovora.
(2) Formirana lista uspješnih kandidata traje do objave narednog javnog konkursa.
(3) Kandidati koji u postupku javnog konkursa budu rangirani na listi uspješnih kandidata, neće biti pozivani na kvalifikaciono i pismeno testiranje i razgovor u naredne tri godine, ukoliko se u tom periodu ponovo prijave na javni konkurs, osim ako u prijavi na konkurs ne naznače da žele biti ponovo testirani.
(4) U postupku bodovanja kandidata iz stava 3. ovog člana, koji nisu ponovo testirani, u obzir se uzima uspjeh na kvalifikacionom i pismenom testiranju i razgovoru kojeg su prethodno ostvarili.
(5) Najbolje rangirani kandidati imaju pravo izbora suda ili tužilaštva u koje žele biti imenovani, te je njihov izbor obavezujući prilikom popunjavanja upražnjenih pozicija u tom sudu ili tužilaštvu, izuzev u slučaju potrebe osiguranja adekvatne nacionalne i polne zastupljenosti u smislu člana 63. ovog zakona.
(6) Ukoliko se više kandidata iz reda najbolje rangiranih opredijeli za isti sud, odnosno tužilaštvo, prednost se ostvaruje prema postignutom rangu.
(7) Savjet Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona definiše minimalan uspjeh koji je potrebno ostvariti da bi se kandidat smatrao najbolje rangiranim.

Predlaganje kandidata u javnom konkursu
Član 89.

(1) Kada pozicija sudije ili tužioca u određenom sudu ili tužilaštvu ostane upražnjena, predlaže se imenovanje kandidata sa liste uspješnih kandidata prema ostvarenom rangu.
(2) Prilikom predlaganja kandidata, pored ostvarenih bodova, odnosno ranga na listi uspješnih kandidata, nadležno odjeljenje uzima u obzir:
1) potrebu osiguranja adekvatne nacionalne i polne zastupljenosti u smislu člana 63. ovog zakona;
2) preference najbolje rangiranih kandidata u pogledu suda, odnosno tužilaštva u koje žele biti imenovani;
3) sve okolnosti koje su relevantne za procjenu osnovnih karakteristika i podobnosti kandidata iz člana 61. stav 2. ovog zakona.
(3) Od kandidata koji je predložen za imenovanje u određeni sud ili tužilaštvo zatražiće saglasnost sa prijedlogom.
(4) Ukoliko se kandidat ne saglasi sa prijedlogom, pomjera se na dno liste uspješnih kandidata, osim ako je u pitanju jedan od tri najbolje rangirana kandidata.
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana predlaže se naredni kandidat sa liste uspješnih kandidata, uzimajući u obzir i okolnosti iz stava 2. ovog člana.

Odluka o imenovanju u javnom konkursu
Član 90.

(1) Savjet donosi odluku o imenovanju, na osnovu prijedloga u skladu sa članom 89. ovog zakona.
(2) Imenovani preuzima dužnost na dan koji odredi Savjet.
(3) Savjet može odgoditi, odnosno promijeniti datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca, iz sljedećih razloga:
1) ako je to potrebno da bi se provjerili podaci iz člana 56. ovog zakona;
2) ako imenovani iz opravdanih razloga ne može preuzeti dužnost na određeni datum.

Svečana izjava
Član 91.

(1) Prije preuzimanja dužnosti, sudije i tužioci imenovani u postupku javnog konkursa daju svečanu izjavu koja glasi: ”Izjavljujem da ću obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine prava, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine.”
(2) Svečana izjava daje se usmeno, pred predsjednikom Savjeta ili članom Savjeta kojeg ovlasti predsjednik Savjeta, te stavljanjem potpisa na izjavu.

Odjeljak 5. Popunjavanje pozicija u Vrhovnom sudu

Popunjavanje pozicija u Vrhovnom sudu
Član 92.

(1) Upražnjene pozicije u Vrhovnom sudu, popunjavaju se putem internog konkursa u skladu sa odredbama članova 73-79. ovog zakona ili putem javnog konkursa.
(2) Javni konkurs se objavljuje u jednim dnevnim novinama u Republici Srpskoj, kao i na internet stranici Savjeta.
(3) Postupak javnog konkursa obuhvata kvalifikaciono testiranje, pismeno testiranje, razgovor sa kandidatima, utvrđivanje liste uspješnih kandidata i predlaganje kandidata.
Faze javnog konkursa za pozicije u Vrhovnom sudu
Član 93.

(1) Kvalifikacionim testiranjem kandidata provjerava se poznavanje propisa relevantnih za obavljanje funkcije sudije Vrhovnog suda, po oblastima regulisanim Pravilnikom iz člana 81. stav 3. ovog zakona, te poznavanje principa sudijske etike.
(2) Na pismenom testu, kroz izradu najmanje jedne pisane radnje, provjerava se poznavanje propisa relevantnih za obavljanje funkcije sudije Vrhovnog sudu, kao i njihove primjene, po oblastima regulisanim Pravilnikom iz člana 81. stav 3. ovog zakona, te sposobnost analiziranja i rješavanja pravnih problema.
(3) Na kvalifikaciono testiranje pozivaju se kandidati koji ispunjavaju osnovne i posebne uslove propisane ovim zakonom za imenovanje na poziciju na koju su se prijavili, a na pismeno testiranje pozivaju se kandidati koji zadovolje na kvalifikacionom testiranju.
(4) Kvalifikaciono i pismeno testiranje provodi se u skladu sa odredaba ovog Zakona.
(5) Kandidat koji zadovolji na pismenom testiranju poziva se na razgovor kojeg obavlja komisija iz člana 68. ovog zakona.

Predlaganje kandidata u postupku javnog konkursa za pozicije u Vrhovnom sudu
Član 94.

(1) U skladu sa Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona, nadležno odjeljenje vrši ukupno bodovanje i rangiranje kandidata, te dostavlja Savjetu rang listu sa obrazloženim prijedlogom za imenovanje.
(2) Prilikom predlaganja kandidata, pored ostvarenih bodova, odnosno ranga na listi uspješnih kandidata, nadležno odjeljenje uzima u obzir:
1) sve okolnosti koje su relevantne za procjenu karakteristika i podobnosti kandidata;
2) potrebu osiguranja adekvatne nacionalne i polne zastupljenosti u smislu člana 63. ovog zakona.

Shodna primjena odredaba o javnom konkursu
Član 95.

Čl. 86, 87, 90. i 91. ovog zakona primjenjuju se i u postupku javnog konkursa za popunjavanje pozicija u Vrhovnom sudu.

GLAVA XIII
USLOVI, POSTUPAK I KRITERIJUMI ZA IMENOVANjE PREDSJEDNIKA SUDA I GLAVNOG TUŽIOCA

Opšti uslov za imenovanje na rukovodeću poziciju
Član 96.

Za poziciju predsjednika suda i glavnog tužioca može se prijaviti sudija, odnosno tužilac koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom i koji je prethodno uspješno prošao obuku za rukovodioce pri organu nadležnom za edukaciju sudija i tužilaca, a na poziciji s koje se prijavljuje proveo je najmanje jednu godinu.




Uslovi za imenovanje predsjednika suda
Član 97.

(1) Za predsjednika suda imenuje se jedan od sudija tog suda.
(2) Izuzetno, za predsjednika suda može biti imenovan i sudija suda istog ili višeg nivoa, kao i tužilac istog ili višeg nivoa u sljedećim situacijama:
1) ako na internom oglasu u okviru suda, ne bude prijavljenih kandidata ili prijavljeni kandidati ne ostvare odgovarajući rezultat;
2) ako se radi o novoosnovanom sudu.

Uslovi za imenovanje glavnog tužioca
Član 98.

(1) Za glavnog tužioca Republičkog tužilaštva može biti imenovan tužilac tog tužilaštva koji ima najmanje osam godina radnog iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.
(2) Izuzetno, ukoliko na internom oglasu u okviru tužilaštva iz stava 1. ovog člana ne bude prijavljenih kandidata ili prijavljeni kandidati ne ostvare odgovarajući rezultat, za glavnog tužioca može biti imenovan tužilac jednog od okružnih tužilaštava, kao i sudija jednog od okružnih sudova.
(3) Za glavnog tužioca okružnog tužilaštva u Republici Srpskoj može biti imenovan tužilac tog tužilaštva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.
(4) Izuzetno, za glavnog tužioca tužilaštva iz stava 3. ovog člana može biti imenovan i tužilac tužilaštva istog ili višeg nivoa, kao i sudija istog ili višeg nivoa koji ispunjava propisane uslove, u sljedećim situacijama:
1) ako na internom oglasu u okviru tužilaštva, ne bude prijavljenih kandidata ili prijavljeni kandidati ne ostvare odgovarajući rezultat,
2) ako se radi o novoosnovanom tužilaštvu.

Oglašavanje pozicije predsjednika suda, glavnog tužioca
Član 99.

(1) Upražnjena pozicija predsjednika suda oglašava se interno u okviru suda, a upražnjena pozicija glavnog tužioca oglašava se interno u okviru tužilaštva.
(2) Ukoliko na internom oglasu u okviru suda, odnosno tužilaštva ne bude prijavljenih kandidata ili prijavljeni kandidati ne ostvare odgovarajući rezultat, Savjet će raspisati konkurs u okviru pravosuđa, ako u sudu odnosno tužilaštvu ima upražnjena pozicija.
(3) Ukoliko se popunjava pozicija u novoosnovanom sudu Savjet može raspisati konkurs za poziciju predsjednika suda prije ili istovremeno sa raspisivanjem konkursa za pozicije sudija novoosnovanog suda.
(4) Ukoliko se popunjavaju pozicije u novoosnovanom tužilaštvu Savjet može raspisati konkurs za poziciju glavnog tužioca prije ili istovremeno sa raspisivanjem konkursa za pozicije tužilaca novoosnovanog tužilaštva.

Kriterijumi za izbor na rukovodeću poziciju
Član 100.

(1) U postupku imenovanja predsjednika suda i glavnog tužioca primjenjuju se sljedeći kriterijumi:
1) organizacione i rukovodne sposobnosti;
2) ocjena rada;
3) dosadašnje radno iskustvo;
4) motivisanost i razumijevanje uloge predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca.
(2) Za kriterijumi iz stava 1. tačka 2) ovog člana u obzir se uzimaju ocjene rada prema pravilima propisanim u članu 75. ovog zakona.
(3) Pored kriterijumima iz stava 1. ovog člana u obzir se uzimaju informacije koje su relevantne za procjenu podobnosti kandidata, odnosno ocjenu da li kandidat posjeduje karakteristike iz člana 56. ovog zakona.

Program rada
Član 101.

(1) Kandidati za poziciju predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca su obavezni pripremiti i izložiti program rada suda, odnosno tužilaštva za koje su se prijavili.
(2) Program rada sadrži pregled stanja u sudu, odnosno tužilaštvu za koje se kandidat prijavio, te prijedlog mjera i rezultata koje kandidat namjerava ostvariti u svrhu unapređenja rada institucije.

Provjera kriterijuma
Član 102.

(1) Kriterijumi iz člana 100. stav 1. ovog zakona provjeravaju se na osnovu razgovora sa kandidatom, uključujući i procjenu podnesenog programa rada za poziciju predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca, te uvidom u evidencije ocjene rada.
(2) Način bodovanja kriterijuma detaljnije se propisuje Pravilnikom iz člana 70. stav 2. ovog zakona.

Razgovor sa kandidatima za rukovodeće pozicije
Član 103.

(1) Razgovor sa kandidatima obavlja komisija iz člana 68. ovog zakona, koja nadležnom odjeljenju dostavlja listu kandidata prema uspjehu kojeg su ostvarili na razgovoru.
(2) U toku razgovora komisija će od kandidata za poziciju predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca zatražiti da izloži svoj program rada.



Rangiranje i predlaganje kandidata za poziciju predsjednika suda i glavnog tužioca
Član 104.

(1) Nadležno odjeljenje formira rang listu kandidata na osnovu uspjeha na razgovoru i ocjene rada, te predlaže tri kandidata koji će na sjednici Savjeta izložiti svoj program rada.
(2) Prilikom predlaganja kandidata nadležno odjeljenje se rukovodi uspjehom kandidata na rang listi, vodeći računa i o nacionalnosti kandidata, ukoliko je to potrebno radi osiguranja odgovarajuće raspodjele pozicija.
(3) Odredbe ovog člana primjenjuju se, na odgovarajući način, i u situaciji kada se za poziciju predsjednika suda ili glavnog tužioca prijavi manje od tri kandidata, ili u konkursnoj proceduri minimalan uspjeh potreban za imenovanje ostvari manje od tri kandidata.

Imenovanje predsjednika suda ili glavnog tužioca
Član 105.

(1) Savjet donosi odluku o imenovanju kandidata na mjesto predsjednika suda ili glavnog tužioca na osnovu uspjeha postignutog u konkursnoj proceduri i izloženog programa rada na sjednici Odjeljenja.
(2) Ako se za predsjednika suda ili glavnog tužioca imenuje kandidat koji nije nosilac pravosudne funkcije u tom sudu odnosno tužilaštvu, Savjet donosi istovremeno i odluku o imenovanju kandidata na poziciju sudije odnosno tužioca.
(3) Način procjene prezentacije programa rada na sjednici Savjeta detaljnije se reguliše Pravilnikom o načinu prezentacije i procjene programa rada.
(4) Glasanje za kandidate se vrši prema redoslijedu kojeg su kandidati ostvarili na rang listi.


Preuzimanje dužnosti predsjednika suda ili glavnog tužioca
Član 106.

Imenovani predsjednik suda ili glavni tužilac preuzima dužnost na dan koji odredi Savjet.

Mandat
Član 107.

Predsjednik suda, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuje se na mandat od četiri godine i može biti biran na najviše još jedan uzastopni mandat u istom sudu odnosno tužilaštvu, ukoliko je ocjenjen najmanje ocjenom „uspješno obavlja funkciju“.





Ponovno imenovanje
Član 108.

Savjet može donijeti odluku o ponovnom imenovanju predsjednika suda ili glavnog tužioca, na osnovu njegovih rezultata rada ukoliko je ocjenjen najmanje ocjenom „uspješno obavlja funkciju“.

Status nakon isteka mandata
Član 109.

Predsjednik suda i glavni tužilac, kao i zamjenik glavnog tužioca, po prestanku mandata na rukovodećoj poziciji nastavlja vršiti dužnost sudije, odnosno tužioca u istom sudu, odnosno tužilaštvu.

GLAVA XIV
SUDIJE USTAVNOG SUDA I SUDIJE POROTNICI

Odjeljak 1. Posebne odredbe u odnosu na sudije Ustavnog suda

Nadležnosti u odnosu na Ustavni sud
Član 110.

Nadležnosti Savjeta u pogledu imenovanja sudija u Ustavni sud odnose se na predlaganje kandidata predsjedniku Republike Srpske.

Kriterijumi za predlaganje
Član 111.

(1)Prilikom davanja prijedloga predsjedniku Republike Srpske u vezi sa predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda, Savjet u obzir uzima sljedeće kriterijume:
1) godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita;
2) akademsko iskustvo i dostignuća kandidata;
3) ostale informacije koje Savjet smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija Ustavnog suda.
(2) U skladu sa ostalim odredbama ovog stava, Savjet može da predloži da profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta: Ustavno pravo, Međunarodno pravo, Krivično pravo ili Krivično procesno pravo, Građansko pravo ili Građansko procesno pravo, Upravno pravo, Privredno pravo ili Porodično pravo budu imenovani za sudije Ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, pod uslovom da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.
(3) Predsjednik Ustavnog suda jedan je od sudija imenovanih u Ustavni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda, kojeg imenuje Narodna skupština Republike Srpske.



Odjeljak 2.
Posebne odredbe u odnosu na sudije porotnike

Uslovi za imenovanje sudija-porotnika
Član 112.

(1) Lice mora zadovoljavati sljedeće uslove da bi obavljao dužnost sudije-porotnika:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da ima intelektualne i fizičke sposobnosti za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije;
3) da u vrijeme prijave na konkurs ima navršenih 25 godina života;
4) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i profesionalnom nepristrasnošću;
5) da nije osuđivano za krivično djelo;
6) da posjeduje uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv njega i
7) da ima mjesto prebivališta na teritoriji suda u koji se imenuje.
(2) Za sudiju porotnika ne može biti imenovana lice ako je njegova redovna profesionalna aktivnost vezana za provođenje sudskih postupaka.

Mandat sudija-porotnika
Član 113.

(1) Sudije-porotnici mogu raditi do navršene starosne dobi od 72 godine.
(2) Sudija porotnik imenuje se na mandat od osam godina i može se ponovo imenovati. (3) Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju i zbog razrješenja dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(4) Sudija-porotnik će i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršene starosne dobi od 72 godine dovršiti učestovovanje u predmetu u kojem je započet postupak, ukoliko je to potrebno za donošenje pravilne odluke u tom predmetu.

Imenovanje sudija-porotnika
Član 114.

(1) Savjet imenuje sudije-porotnike u sud nakon što od predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.
(2) Sudijama-porotnicima pripada naknada za opravdane troškove nastale u toku vršenja njihovih dužnosti i nagrada. Uslove za vršenje dužnosti sudija-porotnika, te visinu naknade i nagrade utvrđuje ministarstvo nakon konsultacija sa Savjetom.
(3) Prije preuzimanja dužnosti, sudija-porotnik daje svečanu izjavu u skladu sa članom 91. ovog zakona.






GLAVA XV
OCJENjIVANjE SUDIJA I TUŽILACA

Cilj ocjenjivanja
Član 115.

Ocjenjivanje sudija i tužilaca provodi se u cilju:
1) unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravosudnog sistema, kroz unaprjeđenje stručnih i profesionalnih sposobnosti nosilaca pravosudne funkcije;
2) napredovanja u karijeri i utvrđivanja potrebe za obukom nosilaca pravosudnih funkcija;
3) unapređenja upravljanja pravosudnim institucijama i postizanja njihovog efektivnijeg i efikasnijeg rada;
4) unapređenja odgovornosti pravosudnog sistema i jačanja povjerenja građana.

Ocjene rada
Člana 116.

(1) Rad sudije, tužioca, predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca ocjenjuje se jednom od sljedećih ocjena:
1) „izuzetno uspješno obavlja funkciju“;
2) „uspješno obavlja funkciju“;
3) „dobro obavlja funkciju“;
4) „zadovoljavajuće obavlja funkciju“;
5) „nezadovoljavajuće obavlja funkciju“.
(2) Ocjena „nezadovoljavajuće obalja funkciju“ smatra se negativnom ocjenom rada.

(3) Ocjenjivanje rada svih sudija i tužilaca u Republici Srpskoj provodi se svake tri godine.

Ocjenjivanje predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca
Član 117.

(1)Predsjednik suda, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca ocjenjuje se nakon isteka mandata.
(2) Odluka o ocjeni donosi se najkasnije u roku od 60 dana od prestanka mandata.
(3) Vanredno ocjenjivanje predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca u toku trajanja mandata može se izvršiti na osnovu odluke Savjeta.

Ocjenjivanje sudija
Član 118.

(1) Rezultati rada sudija ocjenjuju se najmanje jednom u tri godine, u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Savjet.
(2) Novoizabrane sudije ocjenjuju se jednom godišnje za prve tri godine mandata, a po isteku tog roka, u periodu iz stava 1. ovog člana.
(3) Ocjenjivanje rezultata rada sudija vrši predsjednik suda.
(4) Protiv odluke o ocjeni rezultata rada može se izjaviti prigovor Savjetu.


Ocjenjivanje predsjednika suda
Član 119.

(1) Rezultate rada predsjednika suda ocjenjuje predsjednik neposredno višeg suda.
(2) Ocjenjivanje predsjednika Vrhovnog suda vrši Savjet.
(3) Protiv odluke o ocjeni rezultata rada može se izjaviti prigovor Savjetu.

Ocjenjivanje tužilaca
Član 120.

(1) Rezultati rada tužilaca ocjenjuju se najmanje jednom godišnje u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Savjet.
(2) Ocjenjivanje rezultata rada okružnih tužilaca i zamjenika glavnog okružnog tužioca vrši glavni okružni tužilac.
(3) Protiv odluke o ocjeni rezultata rada može se izjaviti prigovor Savjetu.

Ocjenjivanje glavnih tužilaca
Član 121.

(1) Ocjenjivanje rezultata rada glavnih okružnih tužilaca, republičkih tužilaca i zamjenika glavnog republičkog tužioca vrši glavni republički tužilac.
(2) Ocjenjivanje rezultata rada glavnog republičkog tužioca vrši Savjet.
(3) Protiv odluke o ocjeni rezultata rada može se izjaviti prigovor Savjetu.


Kriterijumi za ocjenjivanje
Član 122.

(1) Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca su:
1) radna sposobnost i stručno znanje;
2) lične karakteristike i opšte sposobnosti za vršenje sudijske ili tužilačke dužnosti;
(2) Pored kriterijumima iz stava 1. ovog člana kriterijumii za ocjenjivanje predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca uključuju i sposobnost obavljanja zadataka rukovodnog mjesta.

Radna sposobnost i stručno znanje
Član 123.

(1) Radna sposobnost i stručno znanje ocjenjuje se na osnovu sljedećih podkriterijumima:
1) kvantitet rada;
2) statistički kvalitet odluka;
3) analitički kvalitet rada i odluka.

Lične karakteristike i opšte sposobnosti
Član 124.


Lične karakteristike i opšte sposobnosti za vršenje sudijske ili tužilačke dužnosti ocjenjuju se na osnovu sljedećih podkriterijumima:
1) vještina komunikacije, način komuniciranja sa strankama, drugim organima i odnos sa saradnicima i kolegama;
2) učestvovanje u različitim stručnim aktvnostima uključujući redovne obavezne edukacije;
3) odgovornost, pouzdanost, pri čemu se utvrđuje da li sudija, odnosno tužilac postupa na način da zaštiti nezavisnost i nepristrasnost te ugled pravosuđa, prilikom obavljanja dužnosti i van dužnosti;
4) sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima.

Izvori informacija za ocjenjivanje
Član 125.

(1) Ocjena rada nosilaca pravosudne funkcije rezultat je kontinuranog praćenja njihovog rada i utvrđuje se na osnovu podataka iz ličnog dosijea i drugih podataka o ispunjavanju kriterijumima i podkriterijumima iz čl. 122, 123. i 124. ovog zakona.
(2) U postupku utvrđivanja ocjene, predsjednik suda može tražiti mišljenje rukovodilaca odjeljenja u kojem radi ocjenjivani sudija.
(3) U postupku utvrđivanja ocjene, glavni tužilac može tražiti mišljenje zamjenika glavnog tužioca, rukovodioca odjeljenja u kojem radi ocjenjivani tužilac i konsultativnog tužioca.

Postupak ocjenjivanja
Član 126.

(1) Nadležni predsjednik suda utvrđuje konačnu ocjenu nakon mišljenja ocjenjivanog sudije.
(2) Nadležni glavni tužilac utvrđuje konačnu osjenu nakon mišljenja ocjenjivanog tužioca.



Obaveza objave i dostavljanja rezultata ocjene
Član 127.

(1) Rezultati konačne ocjene iz člana 126. objavljuju se na sajtu institucije u kojoj ocjenjivani nosilac pravosudne funkcije obavalju dužnost sudije odnosno tužioca.
(2) Predsjednik sud, odnosno glavni tužilac dužan je da rezultate konačne ocjene nosilaca pravosudne funkcije dostavi Savjetu.
(3) Rezultati ocjene predsjednika Vrhovnog suda i glavnog republičkog tužioca objavljuju se na sajtu Savjeta.

Podzakonsi akti u oblasti ocjenjivanja
Član 128.

Savjet detaljnije reguliše kriterijume za ocjenjivanje, izvore informacija u postupku ocjenjivanja, način formiranja komisija za ocjenjivanje podzakonskim propisima koji se objavljuju u ,,Službenom glasniku Republike Srpske“.

GLAVA XVI
UPUĆIVANjE U DRUGI SUD ODNOSNO TUŽILAŠTVO

Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije
Član 129.

(1) Sudije se mogu, uz njihov pristanak, uputiti da vrše dužnost sudije u drugi sud istog ili nižeg nivoa:
1) ako u sudu u koji se sudija privremeno upućuje nema dovoljan broj sudija;
2) ako je u sudu u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije privremeno smanjen obim posla;
3) radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje;
4) radi rada na određenom predmetu ili predmetima, jer je, zbog izuzeća sudije u tom sudu, bilo neophodno privremeno upućivanje sudije iz drugog suda kako bi radio na tom predmetu ili predmetima;
5) ako se sudija suda u koji se vrši upućivanje nalazi na odsustvu dužeg trajanja.
(2) Sudija se upućuje na period najviše do godinu dana, i može biti upućen najviše tri puta uzastopno.
(3) Za vrijeme privremenog upućivanja, sudija može raditi i na predmetima suda u koji je imenovan.

Upućivanje bez pristanka sudije
Član 130.

(1) Sudija se može privremeno uputiti u drugi sud istog ili nižeg nivoa, bez njegovog pristanka na period najviše do 12 mjeseci, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
1) ako je u sudu u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije privremeno smanjen obim posla i
2) radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje;
(2) Odredbe ovog člana ne mogu se primjeniti na sudiju koja je trudna ili doji dijete, te na sudiju koji njeguje dijete do treće godine starosti.





Postupak za privremeno upućivanje
Član 131.

(1) Savjet, na prijedlog sudskog odjeljenja odlučuje o zahtjevu za privremeno upućivanje u drugi sud, na zahtjev predsjednika suda koji želi da se sudija privremeno uputi u njegov sud.
(2) U postupku privremenog upućivanja sudsko odjeljenje obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sa sudijom za kojeg se razmatra privremeno upućivanje i sa predsjednikom suda u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije.

Privremeno upućivanje tužilaca
Član 132.

Odredbe o privremenom upućivanju sudija primjenjuju se i na postupak privremenog upućivanja tužilaca.

Trajno upućivanje u drugi sud odnosno tužilaštvo
Član 133.

(1) Sudija može, i bez pristanka, odlukom Savjet biti trajno upućen u drugi sud istog nivoa u slučaju ukidanja suda u koji je imenovan.
(2) Tužilac može, i bez pristanka, odlukom Savjeta biti trajno upućen u drugo tužilaštvo istog nivoa u slučaju ukidanja tužilaštva u koje je imenovan.

GLAVA XVII
ODSUSTVO SA DUŽNOSTI

Odsustvo po sili zakona
Član 134.

(1) Sudija, odnosno tužilac je na odsustvu sa dužnosti u svim slučajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Odluku o odsustvu sa dužnosti u skladu sa ovim članom donosi Savjet, na prijedlog nadležnog odjeljenja.

Diskreciono odlučivanje o odsustvu
Član 135.

(1) Savjet može sudiji ili tužiocu odobriti odsustvo sa dužnosti, koje može biti plaćeno ili neplaćeno, pod uslovima i u postupku propisanom ovim zakonom i Pravilnikom o odsustvu s dužnosti kojeg donosi Savjet.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:
1) zakonom propisana odsustva koja proizlaze iz radno-pravnog statusa;
2) odsustva zbog obavljanja poslova edukatora Centru, do 10 dana u toku godine;
3) odsustva zbog učešća u redovnoj edukaciji pri Centru;
4) odsustva radi obavljanja aktivnosti vezanih za rad pravosuđa, uključujući studijska putovanja i učešće na stručnim skupovima ili programima usavršavanja, u zemlji i inostranstvu, u trajanju do pet dana u kontinuitetu, a najviše deset dana u toku godine.
(3) Odsustva iz stava 2. ovog člana odobrava predsjednik suda, odnosno glavni tužilac. (4) Obaviještenje o odsustvima odobrenim u skladu sa stavom 2. tačka 4) ovog člana dostavlja se sudskom odjeljenju.

Osnov za odobravanje odsustva
Član 136.

(1) Sudiji odnosno tužiocu, može se odobriti odsustvo sa dužnosti radi:
1) učešće u programima usavršavanja u stručnom području koje je povezano sa radom u sudu ili tužilaštvu do 30 radnih dana u toku godine;
2) upućivanja, odnosno imenovanja na poziciju sudije međunarodnog suda ili na drugu funkciju u međunarodnom pravosudnom tijelu;
3) edukacije odnosno studijskog putovanja u inostranstvo, te radi učešća na stručnim skupovima organizovanim u inostranstvu, ukoliko su ove aktivnosti vezane za pravosuđe;
4) učešća u aktivnostima izrade nacrta propisa i drugih materijala od značaja za pravosuđe, koje su takvog intenziteta da zahtijevaju odsustvo sa dužnosti;
5) uključivanja u kratkoročne akademske, nastavne ili slične aktivnosti kao edukatora ili predavača;
6) obavljanje drugih aktivnosti i dužnosti koje mogu biti od značaja za pravosuđe;
7) angažmana u Savjetu u skladu sa odredbama ovog zakona;
8) članstva u radu međunarodnih tijela u oblasti pravosuđa;
9) ličnih i porodičnih okolnosti koje opravdavaju odsustvo s dužnosti.
(2) Izuzev u slučaju iz stava 1. t. 2) 7) i 8) ovog člana, Savjet odluku o odsustvu donosi na osnovu obrazloženog zahtjeva sudije odnosno tužioca, uz koji se dostavlja mišljenje predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca.
(3) U slučaju iz stava 1. tačka 2) ovog člana odsustvo se određuje na osnovu odluke o upućivanju odnosno imenovanju na poziciju sudije međunarodnog suda ili na drugu međunarodnu pravosudnu funkciju.
(4) U slučaju iz stava 1. tačka 7) ovog člana odsustvo se određuje odlukom o angažovanju sudije odnosno tužioca u Savjetu ili posebnom odlukom.
(5) U slučaju iz stava 1. tačka 8) ovog člana odsustvo se određuje na osnovu odluke o članstvu sudija, odnosno tužioca u međunarodnom tijelu u oblasti pravosuđa.
(6) Plaćeno odsustvo se može odobriti iz razloga propisanih u stavu 1. tačka 3, 4, 7 i 8) ovog člana, pod uslovima regulisanim Pravilnikom iz člana 135. stav 1. ovog zakona.

Trajanje odsustva
Član 137.
Trajanje odsustva po svakom od osnova iz člana 136. stav 1. izuzev tačke 1) ovog zakona, kao i u ukupno trajanje odsustva koje se može odobriti sudiji ili tužiocu u određenom periodu, reguliše se Pravilnikom iz člana 135. stav 1. ovog zakona.



Status za vrijeme trajanja odsustva
Član 138.

(1) Za vrijeme trajanja odsustva mandat sudije, odnosno tužioca miruje, a po prestanku odsustva sudija, odnosno tužilac se vraća na funkciju koju je obavljao prije odsustva.
(2) Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prava i dužnosti sudije, odnosno tužioca miruju.

GLAVA XVIII
IMUNITET, NESPOJIVOST DUŽNOSTI I IZVJEŠTAVANjE O IMOVINI

Odjeljak 1. Imunitet, nespojivost dužnosti i dodatne aktivnosti

Imunitet
Član 139.

(1) Sudija ili tužilac ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti.
(2) Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.

Etički kodeks
Član 140.

(1) Sudija, odnosno tužilac dužan je ponašati se u skladu sa dignitetom funkcije koju obavlja, te je dužan štititi svoju nepristrasnost i nezavisnost, kao i svoj ugled i ugled pravosuđa u cjelini.
(2) Savjet donosi kodekse sudijske i tužilačke etike kojima se propisuju principi etičkog ponašanja sudija, odnosno tužilaca.

Zaštita nezavisnosti
Član 141.

(1) Sudija, odnosno tužilac koji smatra da su povrijeđena njegova prava utvrđena ovim zakonom ili njegova nezavisnost, može podnijeti zahtjev Savjetu za davanje mišljenja.
(2) Ukoliko Savjet utvrdi da je zahtjev opravdan o tome donosi mišljenje, u kojem može zahtijevati otklanjanje povrede ili otkloniti povredu ukoliko je to moguće u zavisnosti od prirode povrede.
(3) Mišljenje iz stava 2. ovog člana se objavljuje na internet stranici Savjeta i dostavlja podnosiocu i relevantnim institucijama.

Zabrana vršenja nespojivih dužnosti
Član 142.
(1) Sudija ili tužilac ne smije obavljati bilo kakvu dužnost ili aktivnost, plaćenu ili neplaćenu, koja je nespojiva s njegovom dužnosti, ili za koju se može smatrati da ometa ispravno i nepristrasno vršenje dužnosti sudije ili tužioca, ili koja može imati negativan uticaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke dužnosti, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudijske ili tužilačke dužnosti.
(2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima političkih partija, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim partijama i uzdržavaće se od učestvovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.
(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, pola, polne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo njihovo postupanje.
(4) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat ili notar, niti smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih lica.
(5) Izuzetno, sudija ili tužilac može biti član organa upravljanja institucije nadležne za obuku u pravosuđu.
(6) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu dužnost, izuzev dužnosti u pravosudnim organima, kada je to zakonom propisano.

Dodatne aktivnosti
Član 143.

(1) Sudija ili tužilac može, van radnog vremena, biti uključen u akademske, nastavne, naučne, stručne, kulturne i druge aktivnosti, koje su spojive sa njegovom dužnosti i koje se ne mogu podvesti pod zabrane iz člana 142. ovog zakona i može za te aktivnosti ostvariti prihod.
(2) U toku radnog vremena sudiji ili tužiocu je dozvoljeno da:
1) obavlja poslove edukatora pri Centru, ali najviše deset radnih dana u toku godine;
2) učestvuje u radu stručnih tijela i skupova formiranih ili organizovanih u svrhu pripreme nacrta propisa ili za razmatranje pitanja i pripreme ili prezentovanje materijala od značaja za pravosuđe;
3) obavlja dužnosti u organima pravosudne vlasti u koje je imenovan;
4) učestvovanje u radu organa stručnih udruženja sudija i tužilaca do pet radnih dana u toku godine.
(3) Aktivnosti iz stava 2. tačka 2) ovog člana sudija, odnosno tužilac može obavljati po prethodnom odobrenju predsjednika suda ili glavnog tužioca, i za njih ne smije primiti naknadu.
(4) Sudija odnosno tužilac je dužan bez odlaganja obavijestiti Savjet o dodatnim aktivnostima koje obavlja u toku ili izvan radnog vremena.






Prihodi po osnovu dodatnih aktivnosti
Član 144.

(1) Naknada za dodatne aktivnosti sudije, odnosno tužioca ne smije na godišnjem nivou preći ukupni iznos od 40% od najveće propisane godišnje neto plate sudije u Republici Srpskoj.
(2) Ograničenja propisana stavom 1. ovog člana ne odnose se na prihode od imovine, prihode od autorskih i srodnih prava i industrijskog vlasništva, te druge prihode koji se ne mogu smatrati prihodom od dodatnih aktivnosti.
(3) Ograničenja propisana stavom 1. ovog člana ne odnose se na prihode koje ostvari sudija, odnosno tužilac za vrijeme neplaćenog odsustva.

Upućivanje na Savjet
Član 145.

(1) Sudija ili tužilac može od Savjeta zatražiti mišljenje o tome da li je aktivnost koju obavlja, ili namjerava obavljati, spojiva sa njegovom dužnosti i odredbama ovog zakona.
(2) Mišljenje Savjeta može zatražiti i predsjednik suda ili glavni tužilac, ukoliko smatra da sudija ili tužilac kojem rukovodi obavlja, ili namjerava obavljati aktivnost koja je nespojiva s njegovom dužnosti.
(3) O zatraženom mišljenju predsjednik suda ili glavni tužilac će obavijestiti sudiju ili tužioca na kojeg se zahtjev odnosi.
(4) Pored mišljenja po pojedinačnim upitima, Savjet može po službenoj dužnosti donijeti mišljenje o spojivosti dužnosti sudije ili tužioca sa aktivnostima koje obavlja i po prijemu obavještenja iz člana 143. stav 4. ovog zakona.
(5) Mišljenje Savjeta o spojivosti dužnosti je obavezujuće.

Odjeljak 2. Izvještavanje o imovini i dodatnim aktivnostima

Izvještaj o imovini i interesima
Član 146.

(1) Sudije i tužioci dužni su dostavljati Savjetu godišnji izvještaj o imovini, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost imovine, prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog i vanbračnog partnera i roditelje i djecu i druga lica sa kojima žive u zajedničkom domaćinstvu (u daljem tekstu: ,,izvještaj“).
(2) U izvještaju sudija ili tužilac navodi detaljne podatke i o dodatnim aktivnostima koje je obavljao u toku godine, a za koje je ostvario prihod, kao i podatke o dodatnim aktivnostima koje su neplaćene, ali su po drugom osnovu od značaja za obavljanje njegove funkcije.
(3) U izvještaju sudija odnosno tužilac navodi i podatak o njegovim srodnicima koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu ili notarijatu.
(4) Srodnici iz stava 3. ovog člana uključuju srodnike po pravoj liniji, pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva, srodnike po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog druga, bračne odnosno vanbračne partnere, usvojioce i usvojenu djecu.
(5) Izvještaj za prethodnu godinu se dostavlja na obrascu čiji sadržaj utvrđuje Savjet, u roku koji utvrdi Savjet, a najkasnije do 30. aprila tekuće godine.
(6) Uz izvještaj nosilac pravosudne funkcije prilaže kopiju godišnje prijave poreza na dohodak, kao i druge poreske prijave i druge dokumente koji se odnose na podatke navedene u izvještaju.
(7) U izvještaju iz stava 5. ovog člana navode se promjene nastale u izvještajnom periodu u odnosu na prethodno podneseni izvještaj.
(8) Sudija ili tužilac koji je prvi put imenovan na dužnost u pravosuđu izvještaj dostavlja u roku od 30 dana od dana preuzimanja dužnosti.
(9) Sudija ili tužilac kojem je prestao mandat dužan je dostavljati izvještaj u skladu sa odredbama ovog zakona u periodu od dvije godine od prestanka mandata.
(10) Ukoliko lica iz stava 1. ovog člana odbiju dati sudiji, odnosno tužiocu podatke potrebne za podnošenje izvještaja, sudija odnosno tužilac će to navesti u izvještaju.

Transparentnost
Član 147.

(1) Izvještaj iz člana 146. se objavljuje na internet stranici Savjeta.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, javnosti nisu dostupni podaci iz izvještaja koji se odnose na:
1) ime i prezime lica koja se navode u izvještaju, izuzev imena i prezimena sudije odnosno tužioca,
2) jedinstveni matični broj i adresu stanovanja sudije ili tužioca, te drugih lica koja se navode u izvještaju,
3) ulicu i broj na kojoj je locirana imovina koja se navodi u izvještaju,
4) brojeve bankovnog računa i druge finansijske identifikacione brojeve,
5) iznos gotovine u vlasništvu sudije ili tužioca, te drugih članova domaćinstva,
6) registracione oznake vozila. https://advokat-prnjavorac.com
(3) Godišnja prijava poreza na dohodak, kao i drugi prilozi koje sudija ili tužilac dostavi uz izvještaj, nisu dostupni javnosti, osim po saglasnosti sudije ili tužioca.

Provjera i analiza podataka
Član 148.

(1) Savjet redovno provjerava i analizira podatke iz izvještaja (u daljem tekstu: ,,kontrola“) u svrhu:
1) utvrđivanja nespojivih funkcija i sukoba interesa;
2) provjere tačnosti, cjelovitosti i istinitosti prijavljenih podataka;
3) preduzimanje mjera iz svoje nadležnosti.
(2) Pored redovne kontrole, izvještaj se može kontrolisati i u okviru disciplinske istrage, kao i kada postoje okolnosti koje ukazuju na potrebu provođenja kontrole.
(3)Ukoliko izvještaj ne sadrži podatke o svim licima iz člana 146. stav 1. takav izvještaj će biti predmet vanredne provjere u skladu sa odredbama ovog člana i Pravilnika iz člana 150. ovog zakona.
(4) Savjet može od sudije ili tužioca zatražiti dodatne informacije, dokumentaciju i pojašnjenja u vezi sa podacima iz njegovog izvještaja.
(5) Prilikom kontrole izvještaja Savjet može tražiti da mu nadležni organi i druga pravna lica dostave podatke o imovini, prihodima, obavezama i garancijama, te aktivnostima sudija i tužilaca.
(6) Savjet će informaciju o provedenoj kontroli, sa podacima iz izvještaja i podacima do kojih je došlo u postupku kontrole, proslijediti nadležnom organu kada je to potrebno radi provođenje mjera iz nadležnosti tog organa.

Registar izvještaja
Član 149.

(1) Savjet uspostavlja evidenciju, odnosno registar izvještaja.
(2) Izvještaji sudije, odnosno tužioca kojem je prestao mandat, brišu se iz registra po preteku dvije godine od prestanka mandata.
(3) Podaci iz izvještaja u periodu iz stava 2. ovog člana nisu dostupni javnosti.

Pravilnik u vezi sa izvještavanjem
Član 150.

Savjet Pravilnikom o načinu podnošenja izvještaja reguliše formu i sadržaj obrasca izvještaja, uključujući i priloge koji se uz njega podnose, rokove i postupak podnošenja izvještaja, utvrđivanje izuzetaka od pristupanja podacima, uspostavljanje i vođenje evidencije odnosno registra izvještaja, te dinamiku i postupak kontrole izvještaja.

GLAVA XIX
KANCELARIJA DISCIPLINSKOG TUŽIOCA I DISCIPLINSKE KOMISIJE

Odjeljak 1.
Kancelarija disciplinskog tužioca

Kancelarija disciplinskog tužioca
Član 151.

(1) Kancelarija disciplinskog tužioca (u daljem tekstu: ,,Kancelarija“) vrši dužnost tužioca u vezi sa navodima koji se tiču povreda dužnosti sudije ili tužioca, u skladu sa ovim zakonom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija (u daljem tekstu: ,,Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti“), te postupa po pritužbama ili po službenoj dužnosti, provodi disciplinsku istragu, pokreće disciplinski postupak i zastupa predmete disciplinskih prekršaja pred disciplinskim komisijama Savjeta.
(2) Kancelarija je samostalna i nezavisna u svom radu na disciplinskim predmetima, a čine je glavni disciplinski tužilac, zamjenici glavnog disciplinskog tužioca, disciplinski tužioci i ostali zaposleni u skladu sa Pravilnikom iz člana 28. stav 5. ovog zakona.
(3) Kancelarija ima Kolegij kojeg čine glavni disciplinski tužilac, zamjenici glavnog disciplinskog tužioca i disciplinski tužioci.
(4) Glavni disciplinski tužilac rukovodi Kancelarijom, te donosi sve administrativne i finanijske odluke Kancelarije u okviru odobrenog budžeta.
(5) Zamjenici glavnog disciplinskog tužioca i disciplinski tužioci vrše poslove i zadatke koje im povjeri glavni disciplinski tužilac i u pogledu izvršavanja tih poslova odgovorni su glavnom disciplinskom tužiocu.
(6) Zamjenici glavnog disciplinskog tužioca i disciplinski tužioci mogu vršiti svaku radnju u disciplinskom postupku pred disciplinskim komisijama iz nadležnosti Kancelarije.

Imenovanje i razrješenje u Kancelariji
Član 152.

(1) Glavnog disciplinskog tužioca imenuje i razrješava Savjet, nakon provedene procedure javnog konkursa u skladu sa Zakon o državnim službenicima na mandat od četiri godine, bez mogućnosti ponovnog imenovanja.
(2) Na zaposlene u sekretarijatu primjenjuje se Zakon o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(3) Glavnom disciplinskom tužiocu mandat prestaje po sili zakona podnošenjem prijave na konkurs za upražnjenu poziciju o čijem imenovanju odlučuje Savjet ili u čijem imenovanju Savjet učestvuje davanjem prijedloga, mišljenja, saglasnosti ili na drugi način.
(4) Na poziciju disciplinskog tužioca može biti upućen i sudija, odnosno tužilac na period od dvije godine, a najviše dva puta uzastopno.
(5) Odluku o upućivanju u skladu sa stavom 4. ovog člana donosi Savjet na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici Savjeta.
(6) Postupak upućivanja detaljnije se reguliše posebnim aktom Savjeta.

Uslovi za imenovanje disciplinskih tužilaca
Član 153.

(1) Za glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika glavnog disciplinskog tužioca može se imenovati lice koje je sudija ili tužilac, ili koje ispunjava minimum uslova predviđenih ovim zakonom za imenovanje sudije ili tužioca, lice visokih moralnih kvaliteta te se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću i dokazanim stručnim sposobnostima.
(2) Za disciplinskog tužioca može se imenovati lice koje ispunjava minimum uslova predviđenih ovim zakonom za imenovanje sudije ili tužilaca, te se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima.
(3) Za glavnog disciplinskog tužioca, zamjenika glavnog disciplinskog tužioca i disciplinskog tužioca može biti imenovano lice koje, pored uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, ispunjava i opšte uslove za državnog službenika.
(4) Na poziciju disciplinskog tužioca može biti upućen sudija, odnosno tužilac koji nije disciplinski odgovarao i koji je ocjenjen ocjenom „izuzetno uspješno obavlja funkciju“ ili „uspješno obavlja funkciju”.




Odsustvo usljed imenovanja i upućivanja
Član 154.

(1) Ukoliko na poziciju glavnog disciplinskog tužioca bude imenovan sudija ili tužilac, odrediće mu se odsustvo sa dužnosti u sudu, odnosno tužilaštvu za vrijeme trajanja mandata glavnog disciplinskog tužioca.
(2) Sudiji, odnosno tužiocu koji bude upućen na poziciju disciplinskog tužioca odredit će se odsustvo sa dužnosti u sudu, odnosno tužilaštvu za vrijeme trajanja upućivanja.
(3) Za vrijeme trajanja odsustva iz st. 1. i 2. ovog člana mandat sudije, odnosno tužioca miruje, a po prestanku odsustva sudija, odnosno tužilac se vraća na funkciju koju je obavljao prije imenovanja za glavnog disciplinskog tužioca, odnosno upućivanja na poziciju disciplinskog tužioca.
(4) Plata sudije, odnosno tužioca koji je upućen na poziciju disciplinskog tužioca isplaćuje se iz budžeta Savjeta, u iznosu kojeg je sudija odnosno tužilac primao na poziciji s koje je upućen u Kancelariju.
(5) Ukoliko na poziciju glavnog disciplinskog tužioca bude imenovan državni službenik odsustvo sa dužnosti će se odrediti u skladu sa Zakonom o državnim službenicima Republike Srpske.

Odjeljak 2. Disciplinske komisije

Disciplinske komisije
Član 155.

(1) Disciplinske komisije su:
1) Prvostepena disciplinska komisija i
2) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i nadležne za rješavanje disciplinskih stvari.

Sastav i imenovanje disciplinskih komisija
Član 156.


(1) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana, od kojih je jedan član Savjeta, a dva člana se imenuju sa liste iz člana 157. ovog zakona.
(2) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena je od pet članova od kojih su dva člana Savjeta, a tri člana se imenuju sa liste iz člana 157. ovog zakona.
(3) Prvostepene i drugostepene disciplinske komisije imenuje Savjet na mandat od dvije godine.
(4) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija članovi komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije, a u disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca članovi komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci.
(5) Najmanje jedan član disciplinske komisije, i u prvom i u drugom stepenu, je sudija suda istog ili višeg nivoa kao i sudija protiv kojeg se postupak vodi ili tužilac istog ili višeg nivoa kao i tužilac protiv kojeg se postupak vodi.
(6) Član komisije koji je učestvovao u rješavanju predmeta u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(7) Članovi disciplinskih komisija koji nisu članovi Savjeta ostvaruju pravo na naknadu troškova u skladu sa članom 46. stav 3. ovog zakona.

Lista kandidata koje predlažu sudovi i tužilaštva
Član 157.
(1) Svaki sud i tužilaštvo, na opštoj sjednici odnosno kolegiju, predlaže po jednog sudiju odnosno tužioca za člana disciplinske komisije.
(2) Za člana disciplinske komisije može se predložiti sudija, odnosno tužilac koji nije disciplinski odgovarao i koji je ocjenjen ocjenom „izuzetno uspješno obavlja funkciju“ ili „uspješno obavlja funkciju”.
(3) Na osnovu prijedloga dostavljenih od strane sudova i tužilaštava formira se lista sudija i tužilaca koji se imenuju za članove disciplinskih komisija, koja je na snazi četiri godine.
(4) Sudija odnosno tužilac sa liste iz stava 3. ovog člana može biti imenovan za člana u najviše jednoj disciplinskoj komisiji.

GLAVA XX
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I DISCIPLINSKI POSTUPAK

Odjeljak 1. Disciplinski prekršaji i disciplinske mjere

Odgovornost za disciplinski prekršaj
Član 158.

(1) Sudija, tužilac, ili sudija-porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike, disciplinski su odgovorni za zakonom propisane disciplinske prekršaje koje su učinili s umišljajem ili iz nehata.
(2) Imenovanje u drugi sud ili tužilaštvo ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za disciplinski prekršaj učinjen na poziciji nosioca pravosudne funkcije koju je prethodno obavljao, kao ni prestanak mandata na rukovodećoj poziciji za vrijeme trajanja tog mandata.
(3) Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, ukoliko takvo djelo istovremeno predstavlja disciplinski prekršaj.

Disciplinski prekršaji sudija
Član 159.

(1) Disciplinski prekršaji sudija su:
1) odavanje povjerljivih informacija koje proizlaze iz vršenja dužnost sudije;
2) korištenje dužnosti sudije kako bi se pribavile koristi za sebe ili drugog lica;
3) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
4) neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili u drugim procesnim radnjama;
5) utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku;
6) omogućavanje vršenja dužnosti sudije licima koja na to nisu zakonom ovlaštena;
7) miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruisanja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
8) osuda za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije, osim u slučajevima koji su propisani kao osnov za prestanak mandata;
9) davanje bilo kakvih komentara o sudijskim odlukama, postupcima ili predmetima, dok se predmet ne riješi na sudu;
10) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilnicima, odlukama, naredbama ili drugim aktima Savjeta;
11) davanje ili prikazivanje Savjetu lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
12) propuštanje da Savjetu dostavi informacije koje je dužan dostaviti u skladu sa ovim zakonom;
13) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
14) upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima sudije;
15) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknada za dodatne aktivnosti;
16) ocjena rada „nezadovoljavajuće obavlja funkciju“;
17) nepoštivanje radnog vremena, te odsustvo sa dužnosti suprotno odredbama ovog zakona;
18) kršenje principa Etičkog kodeksa sudija koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koje ovim članom nije propisano kao zaseban prekršaj.
(2) Pored prekršaja iz stava 1. ovog člana predsjednik suda odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje:
1) obavljanje poslova rukovođenja sudom i poslova sudske uprave suprotno propisima;
2) kršenje propisa i odluka o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora;
3) nepodnošenje disciplinske prijave protiv sudije kojem je nadređen, iako raspolaže informacijama o povredi službene dužnosti;
4) propuštanje da Savjetu dostavi informacije i podatke koje je dužan dostaviti kao predsjednik suda u skladu sa ovim zakonom;
5) ocjena rada „nezadovoljavajuće obavlja funkciju“.

Disciplinski prekršaji tužilaca
Član 160.

(1) Disciplinski prekršaji tužilaca su:
1) odavanje povjerljivih informacija koje proizilaze iz vršenja dužnosti tužioca;
2) korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile koristi za sebe ili drugo lice;
3) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
4) neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem dužnosti tužioca;
5) utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku;
6) omogućavanje vršenja dužnosti tužioca licima koja na to nisu zakonom ovlaštena;
7) miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruisanja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
8) osuda za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti tužioca, osim u slučajevima koji su propisani kao osnov za prestanak mandata;
9) davanje bilo kakvih komentara o sudijskim odlukama, postupcima ili predmetima, dok se predmet ne riješi na sudu;
10) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilnicima, odlukama, naredbama ili drugim aktima Savjeta;
11) davanje ili prikazivanje Savjetu lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
12) propuštanje da Savjetu dostavi informacije koje je dužan dostaviti u skladu sa ovim zakonom;
13) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
14) neizvršavanje zakonom propisanih uputstava nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona;
15) upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima tužioca;
16) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknada za dodatne aktivnosti;
17) ocjena rada „nezadovoljavajuće obavlja funkciju“;
18) nepoštivanje radnog vremena, te odsustvo sa dužnosti suprotno odredbama ovog zakona;
19) kršenje principa Etičkog kodeksa tužilaca koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koje ovim članom nije propisano kao zaseban prekršaj.
(2) Pored prekršaja iz stava 1. ovog člana glavni tužilac odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje:
1) obavljanje poslova rukovođenja tužilaštvom i poslova tužilačke uprave suprotno propisima;
2) kršenje propisa i odluka o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora;
3) nepodnošenje disciplinske prijave protiv tužioca kojem je nadređen, iako raspolaže informacijama o povredi službene dužnosti;
4) propuštanje da Savjetu dostavi informacije i podatke koje je dužan dostaviti kao glavni tužilac u skladu sa ovim zakonom;
5) ocjena rada „nezadovoljavajuće obavlja funkciju“.

Vrste disciplinskih mjera
Član 161.

U disciplinskom postupku može se izreći jedna ili više sljedećih disciplinskih mjera:
1) opomena;
2) smanjenje plate za iznos do 50 posto, na period do jedne godine;
3) razriješenje s dužnosti predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca;
4) razriješenje s dužnosti sudije ili tužioca.

Dodatne mjere
Član 162.

Uz disciplinsku mjeru iz člana 161. ovog zakona, sudiji ili tužiocu može se naložiti da učestvuje u savjetovanju ili stručnom usavršavanju iz određene oblasti pri Centru.

Principi za određivanje mjera
Član 163.

Kod izricanja disciplinskih mjera, disciplinske komisije rukovode se principom proporcionalnosti, uzimajući u obzir sljedeće činjenice:
1) težina učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
2) broj učinjenih disciplinskih prekršaja ili radnji izvršenja disciplinskog prekršaja;
3) stepen odgovornosti;
4) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;
5) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja;
6) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti disciplinske mjere, uključujući kajanje i saradnju koju je sudija ili tužilac pokazao tokom disciplinskog postupka.

Pravne posljedice izrečenih disciplinskih mjera
Član 164.

(1) Sudija ili tužilac kojem je izrečena disciplinska mjera opomene, ne može biti imenovan ili premješten na upražnjenu poziciju u pravosuđu u roku od godinu dana od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere.
(2) Sudija ili tužilac kojem je izrečena disciplinska mjera smanjenja plate na period do šest mjeseci, ne može biti imenovan ili premješten na upražnjenu poziciju u pravosuđu u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere.
(3) Sudija ili tužilac kojem je izrečena disciplinska mjera smanjenja plate na period duži od šest mjeseci, ne može biti imenovan ili premješten na upražnjenu poziciju u pravosuđu u roku od tri godine od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere.
(4) Odredbe st. 1, 2, 3. i 6. ovog člana odnose se i na predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.
(5) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca, kojem je izrečena disciplinska mjera razrješenja s te dužnosti ne može biti imenovan na rukovodeću poziciju u pravosuđu u roku od deset godina od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere
(6) Sudija ili tužilac kojem je izrečena mjera razrješenja s dužnosti sudije ili tužioca na može biti ponovo imenovan na poziciju sudije ili tužioca u roku od deset godina od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere.
(7) Pravne posljedice izrečene disciplinske mjere razrješenja s dužnosti predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca primjenjuju se na sudiju ili tužioca koji u toku disciplinskog postupka podnese ostavku na rukovodeću funkciju.
(8) Pravne posljedice izrečene disciplinske mjere razrješenja primjenjuju se na sudiju ili tužioca koji u toku disciplinskog postupka podnese ostavku.

Odjeljak 2. Zastarijevanje

Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka
Član 165.

(1) Disciplinski postupak ne može se pokrenuti protiv sudije ili tužioca po isteku više od pet godina od dana na koji je navodni prekršaj učinjen, ili u slučaju krivične stvari, po isteku više od dvije godine od dana kada je sud donio konačnu i obavezujuću odluku u krivičnom postupku.
(2) Zastarijevanje iz ovog stava ne primjenjuje se na navodne prekršaje iz člana 159. stav 1. tačka 11) ili člana 160. stav 1. tačka 11) ovog zakona.
(3) Savjet ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca po isteku više od dvije godine od dana kada je Savjet zaprimio prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.

Zastarijevanje vođenja disciplinskog postupka
Član 166.

(1) Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka prvostepenoj disciplinskoj komisiji.
(2) Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, ukoliko je odluka disciplinske komisije ukinuta od strane nadležnog suda i vraćena na ponovni postupak, isti će se provesti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema odluke nadležnog suda.

Zastoj zastarijevanja
Član 167.

(1) Kada se na osnovu istih činjenica koje se razmatraju u disciplinskoj istrazi ili disciplinskom postupku protiv sudije ili tužioca pokrene krivična istraga ili krivični postupak, zastarijevanje iz čl. 165. i 166. ovog zakona prestaje teći.
(2) Zastarijevanje pokretanja ili vođenja disciplinskog postupka nastavlja teći obustavom krivične istrage ili donošenjem pravosnažne presude.







Odjeljak 3. Disciplinska istraga

Disciplinska istraga
Član 168.

(1) Kancelarija pokreće disciplinsku istragu na osnovu pritužbe ili po službenoj dužnosti.
(2) Ukoliko za istog sudiju ili tužioca formira više predmeta, Kancelarija će, u pravilu, provesti jedinstvenu disciplinsku istragu.
(3) Postupak disciplinske istrage detaljnije se reguliše Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
(4) Svi sudovi, tužilaštva, kao i sudije, predsjednici sudova, glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca, tužioci, sudije porotnici i zaposleni sudova ili tužilaštava dužni su postupati u skladu sa zahtjevima Kancelarije u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa disciplinskom istragom.
(5) Državni organi i druga pravna lica sarađuju sa Kancelarijom u provođenju disciplinske istrage u skladu sa članom 51. ovog zakona.

Pritužba
Član 169.

(1) Pritužba na osnovu koje se pokreće disciplinska istraga mora sadržavati ime i prezime sudije ili tužioca na kojeg se odnosi, navode o povredi dužnosti sudije ili tužioca i dokaze.
(2) Kancelarija će pritužbu koja je nerazumljiva ili koja ne sadrži elemente propisane u stavu 1. ovog člana vratiti podnosiocu da, u roku od osam dana, uredi pritužbu.
(3) Kancelarija će odbaciti pritužbu i bez provođenja disciplinske istrage ukoliko utvrdi:
1) da je nastupila zastara pokretanja disciplinskog postupka;
2) da je pritužba nepotpuna ili nerazumljiva, a podnesena je od strane anonimnog podnosioca;
3) da u roku iz stava 2. ovog člana pritužba nije uređena;
4) da je sudiji ili tužiocu na kojeg se pritužba odnosi prestao mandat prije podnošenja pritužbe ili u periodu od podnošenja pritužbe do uzimanja u rad;
5) da navodi o povredi dužnosti ne predstavljaju disciplinski prekršaj;
6) da je o istoj stvari ranije donesena odluka.
(4) Podnesci koje zaprimi Kancelarija, a koji po svom sadržaju ne predstavljaju pritužbu zavode se u poseban upisnik.

Odluka o nepodnošenju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka
Član 170.

(1) Kancelarija donosi odluku o nepodnošenju zahtjeva za pokretanje disciplinskog
1) postupka, ukoliko u toku istrage utvrdi:
da nema dovoljno dokaza o učinjenom disciplinskom prekršaju;
2) da je sudiji ili tužiocu u toku istrage prestao mandat na pravosudnoj funkciji;
3) da je nastupila zastara pokretanja disciplinskog postupka.
(2) Obrazložena odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se podnosiocu pritužbe, koji može uložiti prigovor Kolegiju Kancelarije u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(3) Odluku o prigovoru Kolegij donosi u roku 30 dana od dana prijema.
(4) Odluka o nepodnošenju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka dostaviće se sudiji, odnosno tužiocu na kojeg se odnosi, ukoliko je prethodno obaviješten da je protiv njega podnesena prijava.

Odjeljak 4. Disciplinski postupak

Pokretanje disciplinskog postupka
Član 171.

(1) Disciplinski postupak pokreće se podnošenjem zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.
(2) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka sadrži:
1) ime i prezime, funkciju u pravosuđu, adresu, broj telefona, e-mail adresu i druge lične podatke sudije ili tužioca protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, kao i podatke za njegovog punomoćnika ili punomoćnike, ukoliko su dostupni;
2) navodni disciplinski prekršaj;
3) činjenični opis disciplinskog prekršaja, uključujući vrijeme, mjesto i način izvršenja;
4) odredbe Zakona ili drugih propisa koje treba primijeniti;
5) prijedlog svjedoka, vještaka, isprava i drugih dokaza koje treba izvesti na raspravi.

Prava sudije odnosno tužioca u disciplinskom postupku
Član 172.

(1) U toku disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima pravo da odmah bude obaviješten o zahtjevu za pokretanje postupka, da se upozna sa predmetom i pratećom dokumentacijom.
(2) U toku disciplinskog postupka sudiji odnosno tužiocu protiv kojega se postupak vodi mora se pružiti mogućnost da iznese svoju odbranu lično ili po punomoćniku kojeg izabere.



Dodjeljenja disciplinskih predmeta u rad
Član 173.

(1) Dodjela disciplinskih predmeta u rad disciplinskim komisijama vrši se po redosljedu koji je unaprijed utvrđen odlukom Savjeta.
(2) Savjet može uvesti automatizovani sistem dodjele predmeta u rad disciplinskim komisijama.

Vođenje disciplinskog postupaka
Član 174.

(1) Disciplinski postupak vodi se u skladu sa ovim zakonom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti, kojeg donosi Savjet.
(2) Disciplinski postupak je transparentan i javan.
(3) Javnost može biti isključena tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili kada je, po mišljenju komisije, to potrebno u posebnim okolnostima gdje bi prisustvovanje javnosti bilo na štetu interesa pravde.
(4) U svim pitanjima koja se odnose na disciplinski postupak, a koja nisu obuhvaćena ovim zakonom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

Spajanje postupaka
Član 175.
Ukoliko je protiv istog sudije ili tužioca pokrenuto više disciplinskih postupaka Prvostepena disciplinska komisija će, u pravilu, spojiti postupke i donijeti jednu odluku.
Sporazum o priznanju odgovornosti
Član 176.

(1) Kancelarija i lice protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka mogu se, do pravosnažnog okončanja postupka, dobrovoljno sporazumiti o disciplinskim prekršajima iz zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno zaključiti sporazum o priznanju odgovornosti.
(2) Sadržaj i postupanje po sporazumu reguliše se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
(3) Na odluku o odbijanju sporazuma žalba nije dopuštena.

Odluke i žalbe
Član 177.

(1) Prvostepena komisija u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere.
(2) Drugostepena komisija odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije.
(3) Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku koju je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.

Izvršenje odluka
Član 178.

(1) Odluke donesene u disciplinskom postupku izvršava predsjednik suda, glavni tužilac ili Savjet, u zavisnosti od izrečene disciplinske mjere.
(2) Izvršenje disciplinske mjere smanjenja plate zastarijeva protekom jedne godine od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena.
(3) Izvršenje odluka donesenih u disciplinskom postupku i izrečenih disciplinskih mjera detaljnije se reguliše Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.

Odjeljak 5. Povjerljivost i evidencije

Povjerljivost disciplinske istrage
Član 179.

(1) Ako nije drugačije propisano ovim zakonom, pritužba koju zaprimi Kancelarija, pokretanje i postupak disciplinske istrage, kao i odluka o obustavi istrage nisu dostupni javnosti.
(2) Informacija o odluci o obustavi disciplinske istrage može se učiniti dostupnom javnosti na zahtjev sudije ili tužioca na kojeg se odnosi.
(3) Kancelarija može potvrditi, ispraviti ili demantovatiinformacije u vezi sa stavom 1. ovog člana ukoliko su takve informacije prethodno dospjele u javnost.



Evidencija Kancelarije
Član 180.

Kancelarija vodi evidenciju o uloženim pritužbama i o preduzetim radnjama u postupanju po pritužbama, istragama i disciplinskim predmetima, kao i evidenciju o podnescima koje zaprimi Kancelarija, a koji po svom sadržaju ne predstavljaju pritužbu.

Evidencija disciplinskih postupaka
Član 181.

(1) Savjet vodi evidenciju pokrenutih disciplinskih postupaka, disciplinskih odluka i izrečenih disciplinskih mjera.
(2) Podaci o izrečenim disciplinskim mjerama se unose u lični dosije sudije, odnosno tužioca.

Dostupnost podataka
Član 182.

(1) Podaci o pokrenutom disciplinskom postupku protiv sudije ili tužioca su dostupni javnosti dok traje disciplinski postupak.
(2) Javnost se obavještava o izrečenim disciplinskim mjerama razrješenja i razrješenja sa dužnosti predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.
(3) Informacija o disciplinskoj odluci kojom je utvrđeno da sudija ili tužilac nije odgovoran za disciplinski prekršaj će se objaviti na zahtjev ili uz saglasnost sudije ili tužioca na kojeg se odnosi.
(4) Disciplinske odluke mogu biti objavljene, uz prethodno uklanjanje ličnih podataka, u skladu sa pravilima koja utvrdi Savjet.

Brisanje disciplinskih mjera
Član 183.

Disciplinske mjere brišu se iz ličnog dosijea sudije ili tužioca po službenoj dužnosti u roku od godinu dana od proteka rokova iz člana 164. ovoga zakona, ukoliko sudija, odnosno tužilac ne počini novi prekršaj.

Izvještavanje Savjeta
Član 184.

(1) Kancelarija će Savjetu, Sudskom ili Tužilačkom odjeljenju, i komisijama za ocjenjivanje sudija, odnosno tužilaca na zahtjev dostaviti informacije o zaprimljenim pritužbama, pokrenutim disciplinskim istragama i pokrenutim disciplinskim postupcima ukoliko su te informacije tražene u svrhu provođenja procedure imenovanja i ocjenjivanja sudija i tužilaca.
(2) Kancelarija periodično, a najmanje jednom godišnje, dostavlja Savjetu pismeni izvještaj o radu.

GLAVA XXI
PRIVREMENO UDALjENjE SUDIJA ILI TUŽILACA
OD VRŠENjA DUŽNOSTI


Obavezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti
Član 185.

(1) Sudija ili tužilac se privremeno udaljava od vršenja dužnosti:
1) ako je protiv njega određen pritvor ili mjere zabrane koje predstavljaju smetnju za obavljanje dužnosti;
2) ako je protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo.
(2) Udaljenje u skladu sa ovim članom traje dok traje pritvor ili mjera zabrane, odnosno do okončanja krivičnog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju.
(3) Postupajući sudija, odnosno postupajući tužilac, dužan je bez odlaganja dostaviti Savjetu informaciju o okolnostima iz stava 1. ovog člana.

Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti
Član 186.

(1) Sudija ili tužilac može biti privremeno udaljen od vršenja dužnosti:
1) ako je protiv njega pokrenuta istraga u krivičnom postupku zbog krivičnog djela koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije, odnosno tužioca;
2) ako je pokrenut postupak procjene njegove radne sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca ili mu je naloženo pokretanje ovog postupka, i ako je pokrenut postupak oduzimanja poslovne sposobnosti;
3) ako mu je nepravosnažnom odlukom u disciplinskom postupku izrečena mjera razrješenja;
4) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a disciplinska odgovornost se ne može utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka;
5) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj čija je priroda i težina takva da bi njegovo obavljanje pravosudne funkcije do okončanja disciplinskog postupka teško narušilo ugled pravosuđa.
(2) Odluka o privremenom udaljenju u skladu sa stavom 1. tačka 2) ovog zakona donosi se nakon pribavljenog mišljenja vještaka medicinske struke.

Trajanje diskrecionog privremenog udaljenja
Član 187.

(1) U slučajevima privremenog udaljenja s dužnosti sudije ili tužioca zbog osnova predviđenog u članu 186. tačka 1) udaljenje može trajati najduže do okončanja istrage.
(2) U slučajevima privremenog udaljenja s dužnosti sudije ili tužioca zbog osnova predviđenog u članu 186. tačka 2) udaljenje može trajati najduže do okončanja postupka procjene radne sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca.
(3) U slučajevima privremenog udaljenja s dužnosti sudije ili tužioca zbog osnova predviđenih u članu 186. tačka 3), 4) i 5) udaljenje može trajati najduže do dana okončanja disciplinskog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju.

Odluka o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti i žalba
Član 188.

(1) Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti donosi Prvostepena disciplinska komisija Savjeta, na zahtjev Kancelarije.

(2) Žalba na odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti podnosi se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Savjeta, koja ne odlaže izvršenje odluke iz stava 1. ovog člana.

Prava za vrijeme trajanja privremenog udaljenja
Član 189.

(1) Sudija ili tužilac koji je udaljen s dužnosti ima pravo na isplatu 70% plate za vrijeme trajanja privremenog udaljenja.
(2) Sudija ili tužilac ima pravo na isplatu razlike neisplaćenih plata i drugih naknada za vrijeme trajanja posljedica odluke o privremenom udaljenju s dužnosti, u slučaju:
1) da u disciplinskom postupku, koji je bio osnov za privremeno udaljenje, ne bude utvrđena njegova odgovornost;
2) da protiv njega bude obustavljena istraga ili pokrenuti krivični postupak, ili da bude pravosnažno oslobođen u krivičnom postupku, a zbog ovih okolnosti je privremeno udaljen s dužnosti.

Imenovanje zamjenika koji će vršiti dužnost za vrijeme privremenog udaljenja Član 190.

(1) U slučaju privremenog udaljenja predsjednika suda, Sudsko odjeljenje će odrediti sudiju tog suda koji će vršiti dužnost predsjednika suda za vrijeme trajanja privremenog udaljenja.
(2) U slučaju privremenog udaljenja glavnog tužioca Savjet će odrediti jednog zamjenika glavnog tužioca, ili jednog od tužilaca tog tužilaštva u kojem nije imenovan zamjenik glavnog tužioca, da vrši dužnost glavnog tužioca za vrijeme trajanja privremenog udaljenja od vršenja dužnosti.


GLAVA XXII
GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA VRŠENjE DUŽNOSTI




Gubitak sposobnosti za vršenje dužnosti
Član 191.

(1) Savjet može naložiti sudiji ili tužiocu da, kod nadležne institucije, podnese zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu zdravstvene sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca ukoliko iz ponašanja sudije ili tužioca ili njegovog odnosa prema radu proizlazi opravdana sumnja na trajni gubitak radne sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca.
(2) Odluku iz stava 1. ovog člana Savjet donosi na prijedlog predsjednika suda, glavnog tužioca ili Kancelarije.
(3) Ukoliko sudija ili tužilac ne postupi po odluci iz stava 2. ovog člana postupak za ocjenu zdravstvene sposobnosti pokrenuće sud, odnosno tužilaštvo u kojem sudija ili tužilac vrši dužnost. https://www.anwalt-derbeste.de

Posljedice gubitka sposobnosti za vršenje dužnosti
Član 192.

(1) Sudiji, odnosno tužiocu kod kojeg se utvrdi prestanak sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca, odnosno gubitak radne sposobnosti ili promijenjena radna sposobnost, prestaje mandat.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana sudija ili tužilac zadržava sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
(3) O pravima sudije i tužioca kojem je prestao mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, a kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost odlučuje predsjednik suda, odnosno glavni tužilac.





GLAVA XXIII
PRESTANAK VRŠENjA DUŽNOSTI

Prestanak mandata
Član 193.

(1) Mandat sudije ili tužioca prestaje:
1) kada navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;
2) u slučaju podnošenja ostavke;
3) u slučaju imenovanja u drugi sud odnosno tužilaštvo;
4) zbog trajnog gubitka radne sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca;
5) ako mu je pravosnažnom presudom izrečena kazna zatvora;
6) u slučaju njegovog razrješenja kao rezultat disciplinskog postupka.
(2)Kada sudija ili tužilac navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje.
(3) Sudija odnosno tužilac može zahtijevati da mu mandat prestane zbog odlaska u starosnu penziju i prije navršenja starosne dobi propisane u članu 196. ovog zakona ukoliko ostvari uslove za sticanje prava na starosnu penziju u skladu sa propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju.
(4) Odluku o prestanku mandata u skladu sa stavom 1. tačka 2) ovog člana Savjet donosi najkasnije u roku od 30 dana od prijema ostavke.
(5) Mandat prestaje na dan donošenja odluke ili na dan koji utvrdi Savjet na prijedlog sudije odnosno tužioca koji podnosi ostavku.
(6) Ukoliko o ostavci ne bude odlučeno u roku od 30 dana smatra se da je mandat prestao istekom roka od 30 dana od dana podnošenja ostavke.
(7) Mandat sudije odnosno tužioca za vršenje dužnosti u onom sudu odnosno tužilaštvu u koje je prethodno imenovan prestaje imenovanjem, odnosno premještajem na pravosudnu funkciju u drugom sudu odnosno tužilaštvu s danom preuzimanja dužnosti.
(8) Mandat sudije ili tužioca u skladu sa stavom 1. tačka 4) ovog člana prestaje danom donošenja odluke Savjeta o prestanku mandata, a na osnovu pravosnažne odluke nadležnog organa kojom se utvrđuje gubitak sposobnosti za vršenje dužnosti, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema odluke nadležnog organa.
(9) Mandat sudije ili tužioca u skladu sa stavom 1. tačka 5) ovog člana prestaje automatski s danom pravosnažnosti presude kojom je izrečena kazna zatvora.
(10) Mandat sudije ili tužioca u skladu sa stavom 1. tačka 6) ovog člana prestaje sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena mjera razrješenja.

Prestanak mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca
Član 194.

(1) Mandat predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca prestaje:
1) u slučaju prestanka dužnosti sudije odnosno tužioca;
2) u slučaju imenovanja u drugi sud odnosno tužilaštvo;
3) istekom perioda na koji je imenovan;
4) u slučaju podnošenja ostavke na mjesto predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca;
5) u slučaju izbora za člana Savjeta;
6) u slučaju razrješenja s funkcije predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, kao rezultat disciplinskog postupka.
(2) U slučaju iz stava 1.) tačka 2) ovog člana mandat predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika tužioca prestaje danom preuzimanja dužnosti u drugom sudu odnosno tužilaštvu, pri čemu rok za preuzimanje dužnosti u drugom sudu odnosno tužilaštvu ne može biti duži od 60 dana od dana imenovanja.
(3) Mandat predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca u skladu sa stavom 1. tačka 5) ovog člana prestaje preuzimanjem dužnosti u Savjet, a u slučaju iz stava 1. tačka 6) ovog člana mandat prestaje na dan pravosnažnosti odluke kojom je izrečena mjera razrješenja.
(4) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca može podnijeti ostavku na svoju dužnost u skladu sa članom 193. stav 3. ovog Zakona.
(5) U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on nastavlja vršiti dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.


Privremeni produžetak mandata
Član 195.

(1) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca čiji je mandat na dužnost na koju je imenovan istekao nastaviće obavljati dužnost u svojstvu vršioca dužnosti, sa svim pravima i obavezama koje ona nosi, dok se ne imenuje novi predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca.
(2) U ostalim slučajevima prestanka mandata predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca Savjet će imenovati sudiju odnosno tužioca koji će vršiti dužnost predsjednika suda odnosno glavnog tužioca, sa svim pravima i obavezama, dok se ne imenuje novi predsjednik suda ili glavni tužilac.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju
Član 196.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce je navršenih 70 godina života.

GLAVA XXIV
KAZNENE ODREDBE

Povreda obaveze da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevom Savjeta
Član 197.

(1) Pravno lice koje ne postupi u skladu sa članom 51. stav 1. ovog zakona kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice pravnom licu, i to novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 5.000 KM.

GLAVA XXV
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Regulisanje statusa nosilaca pravosudnih funkcija
Član 198.

(1) Sudije, sudije-porotnici, tužioci, predsjednici sudova, glavni tužioci i zamjenici glavnih tužilaca u sudovima i javnim tužilaštvima Republike Srpske, a koji su imenovani odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na dužnostima u sudovima i javnim tužilaštvima Republike Srpske na kojima se nalaze u trenutku stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Dodatne sudije koje su imenovani odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu ovog zakona prelaze u status redovnog sudije stupanjem na snagu ovog zakona.



Rokovi za donošenje podzakonskih akata
Član 199.

(1) Pravilnik iz člana 6. stav 1. ovog zakona donosi Savjet u roku 90 dana od dana početka mandata Savjeta.
(2) Pravilnik iz člana 6. stav 2. ovog zakona donosi ministar u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Pravilnik iz člana 23. stav 7. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(4) Poslovnik o iz člana 25. ovog zakona donosi Savjet u roku 30 dana od dana početka mandata Savjeta.
(5) Pravilnik iz člana 28. stav 5. ovog zakona donosi Savjet u roku 30 dana od dana početka mandata Savjeta.
(6) Pravilnik iz člana 33. stav 2. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(7) Pravilnik iz člana 38. stav 2. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(8) Pravilnik iz člana 64. stav 1. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(9) Pravilnik iz člana 68. stav 1. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(10) Pravilnik iz člana 70. stav 2. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(11) Pravilnik iz člana 81. stav 3. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(12) Pravilnik iz člana 105. stav 3. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(13) Pravilnik iz člana 135. stav 1. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(14) Pravilnik iz člana 150. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.
(15) Pravilnik iz člana 151. stav 1. ovog zakona donosi Savjet u roku 60 dana od dana početka mandata Savjeta.

Početak rada Savjeta
Član 200.

Savjet je dužan da počne sa radom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Pravlnika iz člana 6. stav 2. ovog zakona.

Stupanje na snagu
Član 201.

Ovaj zakon se objavljuje u ,,Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu godinu dana od dana objavljivanja.

Broj: PREDSJEDNIK
Datum: NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović































OBRAZLOŽENjE
PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM SAVJETU REPUBLIKE SRPSKE
Nacrt

I USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama Amandmana XXXII stav 1. tačka 10) na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika uređuje i nadležnosti i rad državnih organa i u član 121.a Ustava Republike Srpske, kojim je propisano da Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske obezbjeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj.
Članom 70. stav 1. tačka 2) Ustava Republike Srpske propisano je da Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone, druge propise i opšte akte.

II USKLAĐENOST SA USTAVOM, PRAVNIM SISTEMOM I PRAVILIMA NORMATIVNOPRAVNE TEHNIKE



III USKLAĐENOST SA PRAVNIM PORETKOM EVROPSKE UNIJE

IV RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Prije uspostavljanja VSTV-a na nivou BiH, postojao je Visoki sudski savjet i Visoki tužilački savjet Republike Srpske. Isti je ukinut članom 85. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske (Službeni glasnike Republike Srpske, br. 31/02) koji je nametnuo Visoki predstavnik za BiH i to Odlukom o donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske. Zakon o VSTV-u koji je donio Visoki predstavnik za BiH je stupio na snagu 18.06.2002. godine i njime je (članom 18.) potpuno oduzeto ovlaštenje Narodnoj skupštini Republike Srpske da bira i razrješava sudije i predsjednike sudova, javne tužioce i zamjenike javne tužilaca. Na ovaj način zaokružen je proces nametnutog osnivanja visokog sudskog i tužilačkog savjeta u Republici Srpskoj, u FBiH i na nivou BiH (donošenjem Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik Republike Srpske, br. 40/02).
Dakle, donesen je zakon kojim je suprotno Ustavu BiH formirana jedna nova institucija na nivou BiH. Ovim zakonom su potpuno prestali sa radom Visoki sudski savjet i Visoki tužilački savjet u Republici Srpskoj, kao VSTV i u Federaciji BiH, koji su bili regulatorna tijela na nivou entiteta u oblastima funkcionisanja sudova i javnih tužilaštva i do tada obavljali poslove: imenovanja i razrješenja nosilaca pravosudnih funkcija, sprovođenja edukacije, davanja saglasnosti na unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta, pripremu plana budžeta, sprovođenje disciplinskog postupka i dr.
Dvije godine kasnije, a na osnovu ,,Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine“, koji su dana 18.03.2004. godine zaključili Vlada Republike Srpske (na osnovu Zaključka Narodne skupštine Republike Srpske br. 01-165/04 od 25.02.2004. godine, Službeni glasnik Republike Srpske, br. 24/04), Vlada FBiH i Savjet ministara BiH, ova nadležnost prenesena je na nivo BiH. Na osnovu pomenutog sporazuma iz 2004. godine donesen je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (Službeni glasnik BiH, br. 25/04) koji je noveliran nekoliko puta (Službeni glasnik BiH, br. 93/05, 48/07 i 15/08).
Ipak, članom 121a. stav 2. Ustava Republike Srpske predviđeno je postojanje Visokog sudskiog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, u kojem se propisano: „Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske obezbjeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, između ostalog, uključuju: imenovanje, sprovođenje disciplinskog postupka i razrješenje sudija, sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta utvrđuju se zakonom.”
VSTS ima, u skladu sa Zakonom o VSTS BiH ima oko 30 ovlašćenja (ogroman pravni kapacitet, za koji je upitno da li je dao odgovarajući rezultat). Dakle, ova institucija ima ogromne nadležnosti i gotovo nikakvu odgovornost.
Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je stvaranje zakonskog osnova kao preduslova za funkcionisanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, a u cilju obezbjeđivanja fukcionisanja i zaštite pravosudnog sistema Republike Srpske.
Imajući u vidu nadležnosti navedenog organa i to u vezi: organizacije, nadležnosti, ovlaštenja, propisivanje uslova i mandata za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i javnih tužilaca, privremeno udaljenje sudija i javnih tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i javnih tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i javnih tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog Savjeta, izvodi se zaključak da je njegovo osnivanje neophodno za fukcionalan pravosudni sistem Republike Srpske, zbog čega se pristupilo izradi ovog zakona.
Sudsku vlast prema Ustavu Republike Srpske vrše sudovi i isti su samostalni i nezavisni u svome radu. Ustavna odredba člana 121a. propisuje da je Visoki sudski i tužilački savjet organ koji između ostalog obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudske i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Kako je postojanje gore navedenog organa od opšteg interesa za Republiku Srpsku, postupajući u skladu sa članom 68. stav 1. tačka 1) Ustava Republike Srpske koji propisuje da Republika uređuje organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, predlaže se usvajanje Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.
Kako su za primjenu ovog zakona neophodni prostorni, kadrovski, tehnički i organizacioni uslovi čija realizacija zahtjeva određeno vrijeme, potrebno je pristupiti usvajanju ovog zakona u što kraćem roku.

V OBRAZLOŽENjE PREDLOŽENIH RJEŠENjA

U Glavi I - Osnovne odredbe, (čl. 1-4) kojim je regulisano osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, finansiranje, nezavisnost i samostalnost
Članom 1. propisano je osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja i uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i javnih tužilaca, privremeno udaljenje sudija i javnih tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i javnih tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i javnih tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog Savjeta.
Nadalje, istim članom u stavu 2. skreće se pažnja da ukoliko nije drugačije propisano da odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije i javne tužioce tumačiće se tako da uključuju i predsjednike sudova, glavne javne tužioce i zamjenike glavnih javnih tužilaca.
Članom 2. propisano je da se Savjet finansira iz budžeta Republike Srpske.
Članom 3. propisano je da je Savjet samostalan i nezavisan organ u Republici Srpskoj, koji se sastoji od Sudskog i Tužilačkog odjeljenja, i ima svojstvo pravnog lica, dok je stavom 2. istog člana propisano da savjet ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 49. ovog zakona, kao i sjedište Savjeta.
U Glavi II (čl. 4-18) Članovi Savjeta i postupak njihovog izbora, kojom je regulisano članstvo, pravila o sastavu Savjeta, postupak izbora, javni poziv za izbor, odluka o kriterijumima, Rok za podnošenje prijave za člana Savjeta iz reda sudija i tužilaca, organizacija izbora članova Savjeta iz pravosuđa, izbor članova Savjeta iz pravosuđa, rezultati izbora članova Savjeta iz pravosuđa, izbor ostalih članova savjeta, obavještenje o izvršenom izboru, poništavanje izbora, skraćeni rokovi, postupak zamjene člana Savjeta. Članom 6. stav 1. propisano je da se postupak kandidovanja i izbora provodi u skladu sa ovim zakonom i posebnim pravilnikom koji donosi Savjet, a stavom 2. propisan je izuzetak da ministar pravde donosi inicijalni Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova Savjeta, a kojim će se regulisati postupak kandidovanja i izbora samo prvih članova Savjeta. Naime, kako je potrebno formirati Savjet, kao novo tijelo u Republici Srpskoj, a ne postoje propisi koji regulišu sam način organizacije postupka kandidovanja i izbora članova Savjeta, pravilnikom iz stava 2. propisaće se postupak izbora prvih članova Savjeta, a postupak organizacije kandidovanja i izbora nakon isteka mandata prvoizabranih članova Savjeta provodi se u skladu sa ovim zakonom i posebnim pravilnikom koji donosi Savjet.
Savjet ima 11 članova. Četiri člana biraju se iz reda sudija i to: jedan sudija Vrhovnog suda - kojeg biraju sudije Vrhovnog suda, jedan sudija okružnog suda iz Republike Srpske ili Višeg privrednog suda- kojeg biraju sudije okružnih sudova i Višeg privrednog suda, jedan sudija osnovnog suda ili okružnog privrednog suda iz Republike Srpske- kojeg biraju sudije osnovnih i okružnih privrednih sudova, jedan sudija kojeg biraju članovi Udruženja sudija Republike Srpske.
Četiri člana Savjeta bira se iz reda tužilaca i to: jedan javni tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske - kojeg biraju tužioci Republičkog tužilaštva Republike Srpske, dva tužioca okružnih tužilaštava iz Republike Srpske - kojeg biraju tužioci okružnih tužilaštava, jedan tužilac kojeg biraju članovi Udruženja tužilaca Republike Srpske.
Tri člana Savjeta biraju se na sljedeći način: jednog člana bira Narodna skupština Republike Srpske; jednog člana bira Vlada Republike Srpske, jedaog člana koji je advokat bira Advokatska komora Republike Srpske.
Sastav Savjeta, u pravilu, odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i polnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini.
U Glavi III (čl. od 18 do 24) – Mandat članova Savjeta, propisuju se odredbe koje se odnose na mandat članova savajeta, početak mandata člana savjeta, prestanak mandata člana Savjeta, prestanak mandata predsjednika i potpredsjednika, privremeno udaljenje člana Savjeta, razrješenje člana Savjeta
Članovi Savjeta imaju mandat od četiri godine i ne mogu biti ponovo izabrani na uzastopni mandat. Lice može biti ponovo izabrano za člana Savjeta nakon isteka četiri godine od kraja prethodnog mandata. Ako članu Savjeta mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo mjesto, do isteka započetog mandata, se bira drugi član. Član Savjeta koji je izabran kao zamjena može se kandidovati za još jedan uzastopni mandat, ukoliko mu je prethodni mandat trajao kraće od dvije godine. Član Savjeta može imati najviše dva mandata, a za vrijeme trajanja mandata članovi Savjeta ne mogu biti birani na upražnjene pozicije u pravosuđu.
U glavi IV- (čl. od 24 do 32, )-Predsjednik i Potpredsjednici, propisuju se odredbe koje se odnose na predsjednika i potpredsjednike Savjeta, te je tako navedenom glavom propisano da Savjet ima predsjednika i dva potpredsjednika, način izbora predsjednika i potpredsjednika Savjeta, mandat predsjednika i potpredsjednika Savjeta, dužnosti predsjednika i potpredsjednika, razrješenje predsjednika i potpredsjednika.
U Glavi V- (čl. od 32 do 37)- Prava i obaveze članova Savjeta, propisane su odredbe koje se odnose na prava i obaveze članova Savjeta i to dužnosti člana Savjeta, prava članova Savjeta sa punim radnim vremenom, prava ostalih članova Savjeta. Navedenom Glavom propisane su odredbe koje se odnsoe i na imunitet i Finansijski izvještaj članova Savjeta.
U Glavi VI (čl. od 37 do 39,)- Nespojivost funkcija i sukob interesa članova Savjeta, sadržane su odredbe kojim se propisuje nespojivost funkcije, sukob interesa članova Savjeta.
U Glavi VII (čl. od 39 do 49)- Organizacija Savjeta, propisane su odredbe koje se odnose na postupanje i odlučivanje, Plenarnu sjednicu, Sudsko odjeljenje, Tužilačko odjeljenje, disciplinske organe, komisije i radna tijela, mogućnost angaživanja stručnjaka, Sekretarijat, državne službenike i zaposlene u Savjetu.
U Glavi VIII(čl. od 49 do 52)- Organizacija Savjeta, propisane su odredbe koje se odnose na nadležnosti Savjeta.
Savjet ima zakonom utvrđene nadležnosti za sudove i tužilaštva Republici Srpskoj izuzev Ustavnog suda.
U Glavi IX (čl. od 52 do 56) - Interni akti, budžet i godišnji izvještj, propisane su odredbe koje se odnose na nadležnost Savjeta za donošenje Poslovnika i drugih podzakonskih akata u vezi sa poslovanjem i organizacijom Savjeta, godišnjim budžetom, donatorskim sredstvima i godišnjim izvještajima.
U Glavi X (čl. od 56 do 62) - Interni akti, budžet i godišnji izvještj, sadržane su odredbe koje se odnose na uslova i mandat za vršenje sudske i tužilačke funkcije.
Glavom XI (čl. od 62 do 67) - Osnovne odredbe o postupku popunjavanja upražnjenih pozicija, propisane su odredbe koje se odnose na popunjavanje upražnjenih pozicija, zastupljenost, podzakonsko regulisanje, odluka o premještaju i imenovanju, poništavanje odluke o imenovanju.
U Glavi XII ( čl. od 67 do 96) - Postupak i kriterijumi za premještaj i imenovanje sudija i tužilaca sastoji se od Odjeljka 1.- Organi za provođenje postupka premještaja i imenovanja, Odjeljka 2- Premještaj, Odjeljka 3- Postupak internog konkursa, Odjeljka 4- Javni konkurs, Odjeljak 5- Popunjavanje pozicija u Vrhovnom sudu.
U Glavi XIII (čl.od 96 do 110) – Uslovi, postupak i kriterijumi za imenovanje predsjednika suda i glavnog tužiocu, propisani su odredbe koje se odnose na uslove, postupak i kriterijume za imenovanje predsjednika suda i glavnog tužioca i to opšti uslovi za imenovanje na rukovedeću poziciju, uslovi za imenovanje predsjednika suda, uslovi za imenovanje glavnog tužioca, uslovi za imenovanje glavnog tužioca, oglašavanje pozicije predsjednika suda, glavnog tužioca, kriterijumi za izbor na rukovodeću poziciju, program rada, provjera kriterijuma, razgovor sa kandidatima za rukovodeće pozicije, rangiranje i predlaganje kandidata za poziciju predsjednika suda i glavnog tužioca, imenovanje predsjednika suda ili glavnog tužioca, preuzimanje dužnosti predsjednika suda ili glavnog tužioca, mandat, ponovno imenovanje i statut nakon isteka mandata. Dakle, navedenom glavom, detaljno je razrađena procedura imenovanja na rukovodeće pozicije, gdje je propisan minimum potrebnih godina radnog iskustva za imenovanje predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca, način oglašavanja upražnjenih pozicija predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca, kriterijumi koji se primjenjuju u postupku imenovanja, program rada koji su u obavezi pripremiti kandidati, način rangiranja i predlaganja kandidata koje formira nadležno odjeljenje, način preuzimanja dužnosti, dužina trajanja mandata, način ponovnog imenovanja, kao i status nakon isteka mandata, gdje predsjednik suda, odnosno glavni tužilac nastavlja da vrši dužnost sudije, odnosno tužioca.
U Glavi XIV (čl. 110 do 115)- Sudije Ustavnog suda Republike Srpske i sudije porotnici, propisane su odredbe koje se odnose na sudije Ustavnog suda Republike Srpske i sudije porotnike, a koje je dalje podijeljeno u odjeljak 1. i odjeljak 2, gdje su odjeljkom 1. propisane posebne odredbe koje se odnose na sudije Ustavnog suda i to nadležnosti Savjeta u odnosu na Ustavni sud, u pogledu imenovanja sudija, gdje se nadležnost Savjeta ogleda u predlaganju kandidata predsjedniku Republike Srpske. Navedenim odjeljkom propisani su i kriterijumi za predlaganje koje Savjet uzima u obzir. Odjeljkom 2. propisane su posebne odredbe koje se odnose na sudije porotnike i to uslovi za imenovanje sudije-porotnika – gdje su propisani uslovi od tačke 1) do 7) koje je potrebno ispuniti za obavljanje dužnosti sudije porotinika, mandat sudija-porotinika, gdje isti dužnost sudije-porotnika mogu obavljati od 72 godine, a imenuju se na mandat od osam godina i iste imenuje Savjet sa liste predloženih kandidata koje Savjetu dostavi predsjednik suda.
U Glavi XV (čl.115 do 129)- Ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, propisane su odredbe koje se odnose na ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca i to to cilj ocjenjivanja, ocjena rada, redovno ocjenjivanje sudija i tužilaca, plan mjera za prevenciju negativnih ocjena, ocjenjivanje predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca, ocjenjivanje sudija, ocjenjivanje tužilaca, kriterijumi za ocjenjivanje, radna sposobnost i stručno znanje, lične karakteristike i opšte sposobnosti, izvori informacija za ocjenjivanje, postupak ocjenjivanja, obaveza objave i dostavljanja rezultata ocjene, te podzakonski akti u oblasti ocjenjivanja. Navedenom glavom prpoisane su odredbe koje se odnose na ocjenjivanje sudija i tužilaca, gdje je cilj istih unaprijeđene efikasnosti i kvaliteta pravosudnog sistema, unaprijeđena stručnih, profesionalnih sposobnosti, napredovanje u karijeri, unaprjeđenje upravljanja pravosudnim institucijama, odgovornosti pravosudnog sistema, te su propisane i ocjene kojima se ocjenjuje rad sudije, tužioca, predsjednika suda i glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca, vremenski period u kome se provodi ocjenjivanje, kriterijumi i postupak ocjenjivanja kao i plan mjera za prevenciju negativnih ocjena rada.
U Glavi XVI (čl. 129 do 134)- Upućivanje u drugi sud odnosno tužilaštvo, propisane su odredbe koje se odnose na upućivanje u drugi sud odnosno tužilaštvo i to odredbe o upućivanju u drugi sud uz pristanak sudije, upućivanju bez pristanka sudije, postupak privremenog upućivanja, privremeno upućivanje tužilaca, te trajno upućivanje u drugi sud odnosno tužilaštvo. Dakle, navedenom odredbom je razrađen način upućivanja sudija u drugi sud uz pristanak sudije kao i postupak upućivanja u drugi sud bez pristanka sudije. Navedenim odredbama reguliše se i postupak za privremeno upućivanje sudija i tužioca, kao i za trajno upućivanje sudija i tužilaca u drugi sud odnosno tužilaštvo.
U Glavi XVII (čl. 134 do 139) Odsustvo sa dužnosti, sadržane su odredbe kojima se propisuje odsustvo sudija i javnih tužilaca sa dužnosti, način odlučivanja i ko odobrava odsustvo, osnov za odsustvo, dužina trajanja odsustva, te status nosilaca javne funkije za vrijeme odsustva.
U Glavi XVIII (čl. 139. do 151) Imunitet, nespojivost dužosti i Izvještavanje o imovini, u Odjeljku 1. (čl.139. do 146) Imunitet, nespojivost dužnosti i dodatne aktivnosti, sadržane su odredbe kojima se propisuje imunitet sudija i tužilaca, ko donosi kodeks sudijske i tužilačke etike, te dužnost ponašanja nosilaca pravosudnih funkcija po istom, zaštita nezavisnosti sudijske i tužilačke funkcije, zabrana vršenja nespojivih dužnosti, te koje dodatne aktivnosti može obavljati i koji prihod od istih može da ostvari. U Odjeljku 2. (čl. 146. do 151) Izvještaj o imovini i interesima, sadržane su odredbe kojima se propisuje obaveza podnošenja godišnjeg izvještaja o imovini nosilaca pravosudne funkcije, šta isti mora da sadrži, način objavljivanja izvještaja, provjera i analiza podataka iz dostavljenih izvještaja, obaveza vođenja evidencije o izvještajima i obavezu donošenja podzakonskog akta koji će detaljnije regulisati samu formu, sadržaj, vođenje registra izvještaja, te dinamiku i postupak kontrole izvještaja.
U Glavi XXIV (čl. 151. do 158) Kancelarija disciplinskog tužioca i disciplinske komisije, u Odjeljku 1. (čl. 151. do 155) Kancelarija disciplinskog tužioca, sadržane su odredbe kojima se propisane dužnosti Kancelarije disciplinskog tužioca, način postupanja po pritužbama na rad sudija i tužilaca, imenovanje i razrješenje glavnog disciplinskog tužioca, zamjenika, disciplinskog tužioca, te uslovi za imenovanje disciplinskih tužilaca. U Odjeljku 2. (čl. 155. do 158) Disciplinske komisije, sadržane su odredbe kojima se propisuje postojanje Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, sastav i imenovanje komisija, te ko sačinjala listu kandidata za člana disciplinske komisije.
U Glavi XX (čl. 158. do 185) Disciplinska odgovornost i disciplinski postupak, sadržana su pet Odjeljaka. U Odjeljku 1. (čl. 158. do 165) Disciplinski prekršaj i disciplinske mjere, sadržane su odredbe kojima se propisuju disciplinski prekršaji sudija i tužilaca, vrste disciplinskih mjera, pravne posljedice disciplinskih mjera. U Odjeljku 2. (čl. 165. do 168) Zastarjelost, sadržane su odredbe kojima se propisuje Zastarjerost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, kao i zastoj zastarjelosti. U Odjeljku 3. (čl. 168. do 171) Disciplinska istraga, sadržane su odredbe kojima se propisuje disciplinska istraga, šta mora sadržavati pritužba, kada se donosi odluka o nepodnošenju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka i kome se ista dostavlja.
U Odljeljku 4. (čl.171 do 179) Disciplinski postupak, sadržane su odredbe kojima je propisano pokretanje disciplinskog postupka, prava sudija i tužilaca u disciplinskom postupku, vođenje postupka, dobrovoljni sporazum o disciplinskim postupcima, odluka i pravni lijekovi, te način izvršenja odluke. U Odjeljku 5. (čl.179. do 185) Povjerljivost i evidencije, sadržane su odredbe kojima se propisuje povjerljivost disciplinske istrage, vođenje evidencije disciplinskih postupaka i brisanje disciplinskih mjera i dostavljanje izvještaja o radu Kancelarije.
U Glavi XXI (čl. 185. do 191) Privremeno udaljenje sudija ili tužilaca od vršenja dužnosti, sadržane su odredbe kojima se propisije obavezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, diskreciono privremeno udaljenje i dužina njegovog trajanja, ko donosi odluku o privremenom udaljenju i pravni lijek protiv iste, kao i prava za vrijeme trajanja privremenog udaljenja od vršenja dužnosti i imenovanje zamjenika koji će vršiti dužnosti za vrijeme privremenog udaljenja.
U Glavi XXII (čl. 191. do 193) Gubitak sposobnosti za vršenje dužnosti, sadržane su odredbe kojima se propisuje postupak u slučaju gubitnka sposobnosti za vršenje dužnosti nosilaca pravosudne funkcije i posljedice gubitka sposobnosti.
U Glavi XXIII (čl. 193. do 197) Prestanak vršenja dužnosti, sadržane su odredbe kojima se propisuje prestanak mandata sudija i tužilaca, kao i presjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca, privremeni produžetak mandata i starosna dob za obavezan odlazak u penziju.
U Glavi XXIV (čl. 197) Kaznene odredbe, propisana su novčane kazne za povreda obaveze da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevom Savjeta od strane pravnog lica i odgovornog lica u pravnom lica.
U Glavi XXV (čl.197. do 201) Prelazne i završne odredbe, sadržane su odredbe kojima je propisano regulisanje statusa nosilaca pravosudnih funkcija, rokovi za donošenje podzakonskih akata, početak rada Savjeta, stupanje na snagu zakona. Odredbom o stupanju na snagu propisano je odloženo dejstvo zakona iz razloga složenosti i komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta. Naime, da bi Savjet mogao da počne sa radom potrebno je obezbjediti prostorne, materijlne, tehničke i kadrovske uslove koji su neophodni za fukcionisanje Savjeta. Takođe, mora se provesti procedura imenovanja članova Savjeta, te formirati komisije i radna tijela koja su neophodna za rad, a za realizaciju svih gore navedenih uslova potreban je minimalan period od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Opreza radi, propisivanje kraćeg roka od godinu dana dovela bi se u pitanje i operativno-tehnička podrška informacionog sistema pravosudnih institucija (sistema za automatsko upravljanja predmetima- CMS sistem) a za koji trenutnu podršku pruža Visoki i sudski i tužilački savjet BiH.



VI PROCJENA UTICAJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I OPŠTIH AKATA NA UVOĐENjU NOVIH, IZMJENU ILI UKIDANjE POSTOJEĆIH FORMALNOSTI KOJE OPTEREĆUJU PRIVREDNO POSLOVANjE


VII FINANSIJSKA SREDSTVA I EKONOMSKA OPRAVDANOST DONOŠENjA ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona su potrebna dodatna sredstva iz budžeta Republike Srpske za obezbjeđenje prostornih, kadrovskih kapaciteta i tehničkih uslova koji su neophodni za početak rada Savjeta.

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/22 Na os[…]

Simić protiv Bosne i Hercegovine 19.05.2022. Simi[…]