BiH Pravo 2014.-2020.

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
#4418
Guðmundur Andri Ástráðsson protiv Iceland
(br. 26374/18), 1.12.2020., presuda Velikog vijeća1 Povreda člana 6.1. EK (zakonom ustanovljen sud)
Slučaj se odnosi na aplikantov navod da novi islandski žalbeni sud (Landsréttur) koji je potvrdio njegovu osuđujuću presudu za prekršaje u cestovnom prometu nije "sud uspostavljen zakonom" zbog nepravilnosti u imenovanju jednog od sudija koji su saslušali njegov slučaj.

Odlučenje Evropskog suda:

S obzirom na potencijalne implikacije pronalaska kršenja i važne interese o kojima je riječ, Sud je zauzeo stav da se pravo na „zakonom ustanovljeni sud“ ne bi trebalo tumačiti preširoko tako da bilo kakva nepravilnost u postupku imenovanja sudija može ugroziti to pravo.

Stoga je formulirao test u tri koraka kako bi utvrdio jesu li nepravilnosti u imenovanju sudija takve težine da za sobom povlače povredu prava na zakonom uspostavljeni sud.

Radi se o sljedeća tri pitanja:

1. Je li došlo do očitog kršenja domaćeg zakona
2. Jesu li se kršenja domaćeg zakona odnosila na neko temeljno pravilo procedure imenovanja sudija
3. Jesu li navodne povrede prava na "sud uspostavljen zakonom" bile djelotvorno ispitane i ispravljene od domaćih sudova

Primjenom navedenog testa Sud je odlučio sljedeće: Tokom posljednjih desetljeća pravni okvir na Islandu kojim je uređeno imenovanja sudija doživio je neke važne promjene usmjerene na ograničavanje ministarske diskrecije u postupku imenovanja sudija jačajući time nezavisnost sudstva. Kontrole nad ministarskom moći bile su dodatno pojačane u vezi s imenovanjem sudija u novoosnovani Apelacioni sud, gdje je Parlament imao zadatak odobriti svakog kandidata kojeg je predložilo Ministarstvo pravosuđa, kako bi se povećala legitimnost ovog novog suda.

Međutim, kako je utvrdio islandski Vrhovni sud, taj je zakonski okvir prekršen, posebno od ministra pravosuđa, kada su imenovana četvorica novih sudija Apelacionog suda. Dok je ministar po zakonu imao mogućnost da, pod određenim uvjetima, odstupi od prijedloga nadležnog Ocjenjivačkog odbora zanemario je temeljno pravilo koje ga je obavezivalo da svoju odluku temelji na dovoljnoj istrazi i procjeni. Ovo je pravilo bilo važna zaštita koja sprečava ministra da djeluje iz političkih ili drugih neprimjerenih motiva koji bi potkopali nezavisnost i legitimitet Apelacijskog suda, a njegovo kršenje je bilo ravno vraćanju diskrecijskih ovlasti koje je prethodno imao njegov ured u kontekstu imenovanja sudija, čime se neutraliziraju važni dobici i garancije reforme zakonodavstva.

Postojala su daljnja pravna sredstva za otklanjanje povrede koju je počinio Ministar, poput parlamentarne procedure i sudska revizije pred domaćim sudovima, ali sve su se te zaštitne mjere pokazale neučinkovitima i diskreciono pravo koje je koristio Ministar koji je odstupio od ocjene Ocjenjivačkog odbora ostalo je nesputano.

Primjenjujući svoj test u tri koraka, Sud je zaključio da je aplikantu uskraćeno pravo na „sud uspostavljen zakonom zbog sudjelovanja u njegovom suđenju sudije čije je imenovanje bilo potkopano ozbiljnim nepravilnostima koje su narušile samu bit tog prava.



1 Informacije su pripremljene u saradnji između Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine. Imaju isključivo informativan karakter i ne obavezuju Sud.

PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA K[…]

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TAKSI PRIJEV[…]

OPOREZIVANJE POREZA NA DOBIT U FEDERACIJI BIH P[…]

PRAVO NA NOVČANU NAKNADU PO OSNOVU NEZAPOSLENOSTI […]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja