BiH Pravo

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudske odluke u BiH
User avatar
By LegaForum
#4665
Rempešić proti Hrvatske , O škrt Bunjevčevi ć proti v Hrvatske , Turkalj protiv Hrvatske i Novak protiv Hrvatske

U predmetu Rempešić protiv Hrvatske, podnositelji zahtjeva prigovorili su da im je odbijanjem njihovog zahtjeva za otkup stana temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, povrijeđeno njihovo pravo na mirno uživanje vlasništva.

Ispitujući predmet, Sud je utvrdio da ne postoje proturječnosti u odlukama domaćih sudova u utvrđenim činjenicama, niti je način primjene mjerodavnog prava bio proizvoljan ili očito nerazuman. Stoga je smatrao da zahtjev podnositelja za otkupom stana dodijeljenog njihovom predniku nije imao dovoljnu osnovu u nacionalnom zakonu da bi se kvalificirao kao "posjed" u smislu čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. S obzirom na nespojivost zahtjeva ratione materiae s odredbama Konvencije, Sud je odbacio zahtjev podnositelja kao nedopušten.

U predmetu Oškrt Bunjevčević protiv Hrvatske, podnositeljica je smatrala da joj je nezakonito ustegnut puni iznos njene mirovine, te da su domaći sudovi pogrešno odbacili njenu žalbu izjavljenu upravo protiv rješenja o pljenidbi cjelokupnog iznosa mirovine.

Sud je smatrao da u predmetima poput ovog, u kojima su se dogodile određene postupovne pogreške na strani domaćih tijela i podnositelja, podnositeljica i njen punomoćnik nisu pokazali potrebnu marljivost u poduzimanju relevantnih postupovnih radnji jer podnositeljica tek šest godina nakon pokretanja ovršnog postupka i više od godinu dana nakon što joj je uručeno rješenje o ovrsi angažirala odvjetnika, a njemu je od tog trenutka bilo potrebno više od šest mjeseci da podnese žalbu. Sud je smatrao da je podnositeljica puno ranije mogla spriječiti situaciju kojoj prigovara da je poduzela određene pravne korake a za počinjene pogreške njezinog odvjetnika ne odgovara država. Stoga joj domaći sudovi nisu ograničili pristup sudu na način nespojiv s čl.6. Konvencije, te je taj dio zahtjeva odbačen kao očigledno neosnovan, dok je prigovor koji se odnosio na čl. 1. Protokola br. uz Konvenciju odbačen zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.

U predmetu Turkalj protiv Hrvatske podnositelj je pred Sudom tvrdio da mu je porezna uprava naplatila porez na promet nekretnina iako je istim rješenjem bio oslobođen od plaćanja tog poreza. Sud je utvrdio da domaća tijela nisu otpisala podnositeljev porezni dug te da su u domaćem postupku ispravila pogrešku u rješenju zbog koje je podnositelj pogrešno smatrao da je njegov porezni dug otpisan. Stoga je takvo miješanje u podnositeljevo pravo na mirno uživanje vlasništva bilo zakonito i proporcionalno.

U pogledu navodne povrede prava iz čl. 13. Konvencije, podnositelj je tvrdio da mu je uskraćeno pravo na djelotvoran pravni lijek budući nije podnio žalbu protiv poreznog rješenja pogrešno smatrajući da je oslobođen plaćanja poreza. Međutim, Sud je utvrdio da su domaći sudovi preispitali njegovu žalbu protiv rješenja o ovrsi poreznog duga kao da je podnesena protiv poreznog rješenja. Stoga podnositelj nema ''dokazivu tvrdnju'' u smislu čl. 13. Konvencije pa je Sud odbacio i taj prigovor podnositelja.

U predmetu Novak protiv Hrvatske podnositelj je prigovorio povredi prava na mirno uživanje vlasništva. Podnositelj je krajem 1990-ih boravio u pritvoru. Tvrdio je da je tada čuvaru predao dvanaest crteža francuskog slikara Marca Chagalla i šest vrijednih antiknih knjiga. Budući da mu ti predmeti nisu vraćeni prilikom izlaska iz pritvora, podnositelj je pokrenuo postupak u kojem je prvo tražio povrat istih, a zatim samo naknadu njihove vrijednosti. Nakon što su domaći sudovi odbili njegovu tužbu jer nije dokazao da se radilo o Chagallovim crtežima, podnositelj je podnio

ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH. U ustavnoj tužbi je prigovorio isključivo poštenosti postupka pred domaćim sudovima, no ne i povredi prava vlasništva. Suprotno tome, u postupku pred Sudom, podnositelj je prigovorio da mu je pred domaćim sudovima povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva. Glede tog prigovora, Europski sud je prihvatio argument države da podnositelj nije pružio priliku nacionalnim tijelima da riješe njegov prigovor prije obraćanja Sudu.1

Službene novine Federacije BiH, broj 96/21 Ustavni[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL P[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL P[…]

Službeni glasnik BiH, broj 73/21 ČETVRTI ODJEL […]