BiH Pravo 2019.

Bosanskohercegovački pravni portal

Zakoni Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine
#454
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREBIVALIŠTU I BORAVIŠTU DRŽAVLJANA BOSNE I HERCEGOVINE

U „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 58/15 od 21.7.2015. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. jula 2013. godine i na 7. sjednici Doma naroda, održanoj 15. jula 2015. godine.

Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine objavljen je u Službenom glasniku BiH broj 32/01 i 56/08.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH“.

Clanak 1.
U Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01 i 56/08) iza
clanka 7. dodaje se clanak 7a. koji glasi:
"Clanak 7a.
Državljanin BiH može prijaviti odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronickim putem kod nadležnih tijela iz clanka 5. stavak 1. Zakona (u daljnjem
tekstu: nadležna tijela) uz sigurni elektronicki potpis ovjeren
kvalificiranom potvrdom, a sukladno naputku koji donosi
Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija).
Nadležno tijelo rješenjem ce odbiti zahtjev za izdavanje
uvjerenja ako utvrdi da elektronicki potpis nije sukladan
zakonskim uvjetima.
Ako se u postupku provjere dokaza o pravu na prebivalište utvrdi da stranka nije dala tocne i istinite podatke, nadležno tijelo rješenjem ce odbiti zahtjev za prijavu odnosno odjavu
prebivališta ili boravišta i adrese stanovanja.
Tehnicku podršku za aktivnosti iz ovoga clanka pruža
Agencija."
Clanak 2.
Clanak 8. mijenja se i glasi:
"Clanak 8.
Prilikom prijave i odjave prebivališta državljani su dužni dati tocne i istinite podatke.
U postupku prijave prebivališta i adrese stanovanja državljani su dužni priložiti dokaz da imaju valjanu osnovu za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju. Dokazom da državljanin ima valjanu osnovu za prebivalište na adresi na kojoj
se prijavljuje smatra se jedan od sljedecih dokaza:
a) dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuce ili drugog objekta za stanovanje;
b) ovjereni ugovor o zakupu ili ovjereni ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjereni dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca;
c) potvrda da se pred nadležnim tijelom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak
legaliziranja ili uknjižbe objekta, stana ili kuce na
adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
Valjanim dokazom za prebivalište smatrat ce se i ovjerena
izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac ispunjava uvjete propisane toc. a), b) i c) prethodnoga stavka ovoga clanka te daje pristanak da odredena osoba bude prijavljena na njegovoj
adresi stanovanja.
Bracni ili izvanbracni partneri i srodnici u prvom stupnju u
pravoj liniji (roditelji i djeca), posvojitelji i posvojenici u
postupku prijave prebivališta mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi vec prijavljenog bracnog ili izvanbracnog
partnera ili srodnika u prvom stupnju u pravoj liniji odnosno posvojitelja ili posvojenika samo uz dokaz o bracnom ili izvanbracnom stanju, srodstvu ili posvojenju, bez pribavljanja
dokaza iz stavka 2. ovoga clanka, uz evidentiranje postojanja
takvog odnosa.
Nadležna tijela socijalne skrbi, staracki domovi,
gerijatrijske i druge specijalizirane zdravstvene ustanove dužni su dostaviti relevantne podatke o adresama stanovanja šticenika i
korisnika svojih usluga, državljana Bosne i Hercegovine koji u

postupku prijave prebivališta ne mogu osigurati dokaze iz stavka
2. ovoga clanka, nadležnome tijelu za prijavu prebivališta radi
dokazivanja valjane osnove za prijavu prebivališta na adresi na
kojoj se prijavljuju.
Državljanima Bosne i Hercegovine koji su u stanju socijalne potrebe i ne mogu osigurati dokaze iz stavka 2. ovoga
clanka, a nisu kod nadležnih tijela socijalne skrbi evidentirani kao
korisnici pomoci, mogu zahtijevati od nadležnoga tijela socijalne
skrbi pomoc u pribavljanju dokaza o valjanoj osnovi za prijavu
prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju.
Osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja (u daljnjem tekstu:
beskucnik) nadležno tijelo socijalne skrbi može omoguciti da
prijavi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi, a u tom slucaju beskucnik je dužan nadležnom tijelu i ustanovi socijalne skrbi dostaviti adresu za kontaktiranje, koja može biti kod fizicke
ili pravne osobe uz njihovu suglasnost.
Gradanin je dužan prijaviti nadležnom tijelu svoje
prebivalište u roku od 15 dana od dana nastanjenja na adresi na
kojoj prijavljuje prebivalište.
Prilikom prijave prebivališta maloljetnika, tijelo ili osoba iz
clanka 7. stavka 2. Zakona prilažu rodni list maloljetnika.
Prilikom prijave prebivališta prema rodenju djeteta, osoba
ili tijelo iz stavka 8. ovoga clanka, prijavljuju dijete nadležnom
tijelu u roku od 30 dana od dana rodenja djeteta, prilažuci rodni
list djeteta.
Clanak 3.
Clanak 8a. mijenja se i glasi:
"Clanak 8a.
Nadležna tijela dužna su u roku od pet godina od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona za svakog državljanina s
evidentiranim prebivalištem provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti iz
clanka 8. st. 2., 3. i 4. Dokazi se mogu prikupljati elektronickim
putem uz korištenje digitalno potpisanih podataka u tijelima nadležnim za vodenje evidencija u kojima se nalaze relevantni
podaci.
U postupku provjere ispunjenosti uvjeta, nadležna tijela
dužna su s posebnom pažnjom i razumijevanjem cijeniti dokaze za osjetljive i socijalno ugrožene kategorije državljana BiH iz
clanka 8. st. 4., 5. i 6.
U postupku provjere ispunjenosti uvjeta mogu se kao relevantne koristiti: maticne knjige, evidencije nekretnina, zavoda
za zapošljavanje, zdrastvene zaštite, mirovinsko invalidskog osiguranja, korisnika komunalnih i drugih usluga i sl., o cemu ce
poseban naputak donijeti ravnatelj Agencije."
Clanak 4.
Iza clanka 8a. dodaju se cl. 8b., 8c., 8d. i 8e. koji glase:
"Clanak 8b.
Državljanin može odjaviti prebivalište osobno, izravno kod
nadležnog tijela, a prebivalište može odjaviti i nadležno tijelo po službenoj dužnosti. Nakon zaprimanja zahtjeva za prijavu
prebivališta, sukladno postupku utvrdenom ovim clankom,
nadležno tijelo kojemu je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, po službenoj dužnosti, elektronickim putem
obavještava nadležno tijelo u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog tijela, tijelo koje vodi postupak
prijavit ce prebivalište.
Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do
odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati dulje od 15 dana.
Nadležno tijelo dužno je državljaninu odmah izdati ovjerenu presliku obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je
osoba prijavila prebivalište kako je predvideno ovim Zakonom.
Ovjereni obrazac takoder služi kao dokaz da je nadležno tijelo

omogucilo odjavu ranijeg prebivališta državljanina. Ukoliko je državljanin odjavio prebivalište izravno kod nadležnog tijela, nadležno tijelo dužno je izdati mu potvrdu o odjavi prebivališta.
Clanak 8c.
Ukoliko nadležno tijelo u postupku provedenom po
službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke koja ima pravni interes utvrdi da je državljanin BiH prijavio prebivalište suprotno
odredbama clanka 8. stavak 1. ovoga Zakona, rješenjem ce
poništiti prebivalište.
Clanak 8d.
Boravište u BiH, sukladno ovome Zakonu, mogu prijaviti
kod nadležnog tijela državljani koji posjeduju osobnu iskaznicu i prebivalište na teritoriju BiH ili punoljetni državljani BiH koji
posjeduju putovnicu i imaju prijavljen boravak u inozemstvu. Maloljetne osobe mogu prijaviti boravak na adresi boravka roditelja ili na drugoj adresi uz odobrenje roditelja.
Prilikom prijave i odjave boravišta državljani su dužni dati tocne i istinite podatke.
Državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH mogu prijaviti boravište u drugom opcinskom mjestu u BiH, a najdulje
do godinu dana bez prekida. Nakon isteka godinu dana državljani BiH mogu ponovno prijaviti boravište.
Državljanin je dužan prijaviti adresu boravišta u BiH u roku od 15 dana od dana dolaska u mjesto boravišta, pri cemu
zadržava prebivalište.
U postupku prijave boravišta državljanin navodi razloge boravka, adresu na kojoj se prijavljuje boravište, te razdoblje za koje se prijavljuje.
Državljanin koji ima prijavljen boravak u inozemstvu, a nema prijavljeno prebivalište u BiH, dužan je za vrijeme boravka u BiH prijaviti boravište kod nadležnog tijela u roku od osam
dana, pri cemu zadržava prijavljeni boravak u diplomatsko-
konzularnoj mreži.
Clanak 8e.
Ukoliko nadležno tijelo u postupku provedenom po
službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke koja ima pravni interes utvrdi da je državljanin BiH prijavio boravište suprotno
odredbama clanka 8d. stavak 2. ovoga Zakona, rješenjem ce
poništiti boravište".
Clanak 5.
Clanak 9. mijenja se i glasi:
"Clanak 9.
Državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu ili koji u
inozemstvu boravi dulje od tri mjeseca odjavljuje svoje prebivalište u BiH kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu.
Državljanin koji je dužan odjaviti prebivalište u skladu s prethodnim stavkom, odjavljuje se putem nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u zemlji u kojoj se
nastanio, a odjavu prebivališta obavlja nadležno tijelo shodno
clanku 5. ovoga Zakona.
Državljanin je dužan odjaviti svoju maloljetnu djecu ako su
se ona stalno nastanila u inozemstvu ili ako borave u inozemstvu dulje od tri mjeseca.
Ako se državljaninu koji se stalno nastanio u inozemstvu ili
koji u inozemstvu boravi dulje od tri mjeseca rodi dijete u inozemstvu, ono se ne prijavljuje kao osoba s prebivalištem BiH
u vrijeme svoga rodenja.
Državljanin koji u inozemstvu boravi dulje od tri mjeseca, a koji se ne namjerava stalno nastaniti u zemlji u kojoj trenutacno
boravi i ako održava efektivnu vezu s BiH (npr. ako ima obitelj ili
clanove obitelji u BiH ili ako u BiH ima kucu, stan ili poduzece u
vlasništvu i sl.), nije dužan odjaviti prebivalište u BiH, ne
oduzima mu se osobna iskaznica državljanina BiH, ali je dužan

prijaviti mjesto boravka u inozemstvu kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva, u kojemu ostvaruje sve konzularne i druge usluge.
Nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo provodi postupak u slucajevima iz ovoga clanka i dostavlja podatke o
prijavi boravka u evidenciju boravka, koju vodi Agencija.
Odredbe ovoga clanka ne primjenjuju se na izbjeglice iz
BiH."
Clanak 6.
U clanku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:
"Agencija, sukladno Zakonu o Agenciji za identifikacijske
isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 56/08), (u daljnjem tekstu: Zakon o
Agenciji), putem elektronicke obrade podataka vodi i održava
središnju evidenciju podataka o prebivalištu i boravištu
državljana (u daljnjem tekstu: središnja evidencija)."
Clanak 7.
Clanak 12. mijenja se i glasi:
"Clanak 12.
Nadležno tijelo dužno je redovito dostavljati Agenciji
podatke iz svoje mjesne evidencije. Agencija osigurava podatke iz središnje evidencije nadležnom tijelu kako bi ono ispunjavalo
svoje Zakonom propisane dužnosti.
Tijela nadležna za promjene imena opcina, naseljenih
mjesta i ulica dužna su, posredstvom nadležnih tijela, redovito
dostavljati naprijed navedene promjene radi ažuriranja evidencija koje vodi Agencija."
Clanak 8.
Iza clanka 14. dodaju se cl. 14a. i 14b. koji glase:
"Clanak 14a.
Državljanin BiH može podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o cinjenicama iz evidencija elektronickim putem na nacin propisan clankom 7a. stavak 1. ovoga Zakona, a nadležno
tijelo može dostaviti traženo uvjerenje elektronickim ili pismenim
putem, kako to stranka u svome zahtjevu navede.
Ako elektronicki potpis nije sukladan zakonskim uvjetima,
nadležno tijelo rješenjem ce odbiti zahtjev za izdavanje uvjerenja.
Clanak 14b.
Sve fizicke i pravne osobe, javna tijela, agencije ili bilo koje
drugo tijelo, osim nositelja podataka i kontrolora obradivaca,
osobe koje su pod izravnom nadležnošcu kontrolora ili
obradivaca ovlaštene za obradu podataka, mogu podnijeti zahtjev
za prijenos podataka iz evidencije prebivališta i boravišta.
Javna tijela mogu podnijeti zahtjev za prijenos podataka samo ako imaju valjanu pravnu osnovu za prijenos podataka koji
proizlazi iz njihove zakonom utvrdene nadležnosti, a sve druge
fizicke i pravne osobe, agencije ili druga tijela dužni su dokazati
da imaju legitiman pravni interes.
Nadležna tijela odbit ce zahtjev za prijenos podataka u
slucaju da zahtjev ne sadrži valjanu pravnu osnovu ili se njime ne
dokazuje legitiman pravni interes, kao i u svim slucajevima kad
postoji sumnja da ce se traženi podaci zlouporabiti.
Ovisno o dokazanom legitimnom pravnom interesu ili zakonom utvrdenoj nadležnosti, odreduje se opseg podataka koji se prenose, što uz ime i adresu može ukljucivati i podatke o
mjestu i datumu rodenja i drugo.
Preneseni podaci mogu se koristiti samo u svrhu za koju je
prijenos podataka obavljen."
Clanak 9.
U clanku 32. u stavku 3. iza tocke c) dodaje se nova tocka
d), koja glasi:
"d) provodenju clanka 7a. stavak 1. i clanka 8. st. 2., 3. i
4. ovoga Zakona".

Clanak 10.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Službenom glasniku BiH".

Prestaje tamo gdje nastupa novi znak, ili prekrize[…]

Ne mora, savremeniji policijski radari snimaju cak[…]

Osporavanje osnovane sumnje u predmetima izručenj[…]

Određivanje pritvora i raspisivanje međunarodne p[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja