Page 1 of 1

Razlozi za odlaganje izvrsenja konacnog upravnog akta

Posted: Sat Mar 23, 2019 10:13 am
by pravnik
Razlozi za odlaganje izvršenja konačnog upravnog akta


Nadležna institucija za provođenje izvršenja konačnog upravnog akta će odgoditi izvršenje samo ako su kumulativno ispunjeni uslovi iz odredbe člana 18. stav 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima BiH. Podnosilac zahtjeva mora dostaviti relevantne dokaze kojima se potvrđuje da bi mu izvršenje konačnog upravnog akta nanijelo štetu koja bi se teško mogla popraviti, da odgađanje nije protivno javnom interesu, kao i da se odgađanjem izvršenja ne bi nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci.

Iz obrazloženja:
Iz spisa predmeta proizilazi da je tuženi osporenim rješenjem odbio zahtjev tužitelja za odgađanje izvršenja rješenja broj: UP08-07-1-679/13 od 25.06.2013. godine iz razloga što izvršenje predmetnog rješenja ne bi nanijelo štetu tužitelju koja bi se teško mogla popraviti, a nasuprot tome u slučaju da se udovolji zahtjevu došlo bi do onemogućavanja ostvarivanja prava i nadležnosti u skladu sa Zakonom o sportu, registrovanom Taekwondo savezu Bosne i Hercegovine, jer jedino Taekwondo savez Bosne i Hercegovine, koji je registrovan kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine je formalno ovlašten da obavlja nadležnosti propisane članom 23. Zakona o sportu u Bosni i Hercegovini.
I po nalaženju ovog vijeća, kao i vijeća za upravne sporove, pravilan je zaključak tuženog organa da nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za odlaganjem izvršenja konačnog upravnog akta, obzirom da tužitelji nisu uz zahtjev, podnijeli relevantan dokaz koji bi ukazivao da bi šteta izvršenjem upravnog akta bila nenadoknadiva, kako to definiše odredba člana 18. Zakona o upravnim sporovima BiH, niti su to učinili prilikom podnošenja tužbe.
Naime, pravilnim tumačenjem odredbe člana 18. stav 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima BiH koja propisuje da o zahtjevu za odlaganjem izvršenja konačnog upravnog akta odlučuje organ čiji se akt izvršava, a kako je pravilno zaključilo i vijeće za upravne sporove, zakonodavac je ostavio organu da cijeni da li će u konkretnom slučaju odložiti izvršenje konačnog upravnog akta, uz ograničenje da izvršenje može odgoditi ako to javni interes dozvoljava. Dakle, ne radi se o rješavanju po slobodnoj ocjeni, kako to pogrešno tužitelj smatra, nego se stavom 3. citiranog člana samo proširuje mogućnost odlaganja izvršenja i iz drugih razloga osim onih koji su propisani stavom 2. iste odredbe, kojim su zapravo, taksativno navedeni uslovi koji moraju kumulativno biti ispunjeni da bi se zahtjev za odlaganjem izvršenja konačnog upravnog akta mogao uvažiti i to: a) ako bi


izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti, b) da odgađanje nije protivno javnom interesu i c) da se odgađanjem izvršenja ne bi nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci.
Apelaciono vijeće je takođe, nakon provjere elektronske baze ovog Suda (CMS baze), zaključilo, da je presudom broj: S1 3 U 013571 15 Uvp od 30.12.2015. godine odbijen kao neosnovan zahtjev za preispitivanje presude broj: S1 3 U 013571 13 U od 27.07.2015. godine, kojim su tužitelji odbijeni sa zahtjevom za poništenje rješenja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj: UP08-07-1- 679/13 od 25.06.2013. godine. Imajući u vidu sve navedeno, nesporno je da je u konkretnom slučaju donesena i konačna odluka, pa i u situaciji da su tužitelji uspjeli sa odgađanjem (a što u konkretnom predmetu nije slučaj), ta odluka ne bi proizvodila pravno dejstvo, nakon donošenja konačne odluke.

(Presuda vijeća Apelacionog odijeljenja Suda BiH, broj: S1 3 U 018882 16 Uvp od 31.05.2017. godine)

https://www.pravobih.com/