Morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije drzava
Posted: Mon Feb 13, 2017 10:15 am
Morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije država
§ 74. Otvoreno more:
Konvencija o otvorenom moru iz 1958. je pod prostorom otvorenog mora podrazumijevala sve dijelove mora koji ne pripadaju teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama. Ovakva definicija je danas potpuno zastarjela.
Konvencija iz 1982. pod otvorenim morem podrazumijeva da su to svi dijelovi mora – «koji nisu uključeni u gospodarski pojas, teritorijalno more, ili unutrašnje morske vode neke države, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.»
Po današnjem pravu mora, otovreno more obuhvata samo vodeni stup iznad norskog dna, površinu mora i zdračni prostor iznad njega. Dno i podzemlje ispod otvorenog mora, pak, najvećim dijelom čini ili epikontinentski pojas neke obalne države ili tzv. Međunarodnu zonu.
________________________________________
§ 75. Slobode otvorenog mora:
Konvencija iz 1958. propisuje samo 4 slobode (plovidba, ribolov, polaganje podmorskih kablova i cjevovoda, te prelijetanje). Konvencija iz 1982. njih preuzima u pounjenom obliku, te dodaje neke nove slobode, tako da konačni spisak sadrži slijedeće slobode:
1. sloboda plovidbe
2. sloboda prelijetanja
3. sloboda polaganja morskih kablova i cjevovoda
4. sloboda podizanja vještačkih ostrva i drugih uređaja
5. sloboda ribolova (uz neka bitna ograničenja)
6. sloboda naučnog istraživanja (također uz određena ograničenja)
(1) SLOBODA PLOVIDBE – sva država, obalna i neobalna, ima pravo na to da otvorenim morem plove brodovi pod njenom zastavom. Na otvorenom moru nijedna država ne može vršiti isključivu nadležnost. Ovdje u pravilu svaka država vrši jurisdikciju samo nad brodovima koji plove pod njenom zastavom. U praksi se to skoro nikada ne vrši! Od tog pravila postoji niz izuzetaka.
Konvencija iz 1982. propisuje 5 slučajeva kada se jurisdikcija na otvorenom moru može vršiti i nad brodovima pod stranom zastavom, i to onda kada postoji opravdana sumnja:
a. da se brod bavi piratstvom
b. da se brod bavi trgovinom roblja
c. da se brod bavi neovlaštenim emitiranjem
d. da je brod bez državne pripadnosti
e. da je brod, iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti zastavu, ustvari brod iste državne pripadnosti kao i ratni brod
Zaustavljanje i pregled ratnog broda može izvršiti samo ratni brod ili vojni zrakoplov i sl.
(2) SLOBODA PRELIJETANJA: prilikom prelijetanja otvorenog mora, svi su zrakoplovi podložni propisima prava mora o zabrani piratstva i o pravu progona.
________________________________________
(3) SLOBODA POLAGANJA MORSKIH KABLOVA I CJEVOVODA: određivanje njihovih prava podliježe saglasnosti obalne države.
________________________________________
(4) SLOBODA PODIZANJA VJEŠTAČKIH OSTRVA I DRUGIH UREĐAJA: ovo se odnosi samo na dijelove otvorenog mora koji se ne nalaze iznad epikontinentskog pojasa neke oblane države. Na dijelu iznad epik. pojasa, strane države smiju postavljati samo one uređaje koji nisu učvršćeni za morsko dno.
________________________________________
(5) SLOBODA RIBOLOVA (uz neka bitna ograničenja): Nju uživaju sve države – obalne i neobalne. Ta sloboda je podložna većim ograničenjima negoli bilo koja druga sloboda otvorenog mora. Sve države koje ostvaruju i uživaju slobodu ribolova naotvorenom moru podvrgnute su nekim ograničenjima:
a. Moraju poštovati interese drugih država prilikom ostvarivanja ove slobode
b. Moraju se pridržavati svojih posebnih ugovornih obaveza koje se odnose na ribolov na otvorenom moru
c. Moraju sarađivati međusobno ili sa obalnim državama u slučajevima propisanim u Konvenciji iz 1982.
d. Pravo ribolova je podložno odredbama relevantnih konvencija
________________________________________
(6) SLOBODA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA (također uz određena ograničenja)
Mora se obavljati isključivo u miroljubive svrhe!!! ________________________________________
ZLOUPOTREBE SLOBODA OTVORENOG MORA:
A. Nuklearni pokusi u moru i u atmosferi
B. Pokusi sa raketama dugog dometa
C. Pomorski manevri širokih razmjera
https://www.pravobih.com/
§ 74. Otvoreno more:
Konvencija o otvorenom moru iz 1958. je pod prostorom otvorenog mora podrazumijevala sve dijelove mora koji ne pripadaju teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama. Ovakva definicija je danas potpuno zastarjela.
Konvencija iz 1982. pod otvorenim morem podrazumijeva da su to svi dijelovi mora – «koji nisu uključeni u gospodarski pojas, teritorijalno more, ili unutrašnje morske vode neke države, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.»
Po današnjem pravu mora, otovreno more obuhvata samo vodeni stup iznad norskog dna, površinu mora i zdračni prostor iznad njega. Dno i podzemlje ispod otvorenog mora, pak, najvećim dijelom čini ili epikontinentski pojas neke obalne države ili tzv. Međunarodnu zonu.
________________________________________
§ 75. Slobode otvorenog mora:
Konvencija iz 1958. propisuje samo 4 slobode (plovidba, ribolov, polaganje podmorskih kablova i cjevovoda, te prelijetanje). Konvencija iz 1982. njih preuzima u pounjenom obliku, te dodaje neke nove slobode, tako da konačni spisak sadrži slijedeće slobode:
1. sloboda plovidbe
2. sloboda prelijetanja
3. sloboda polaganja morskih kablova i cjevovoda
4. sloboda podizanja vještačkih ostrva i drugih uređaja
5. sloboda ribolova (uz neka bitna ograničenja)
6. sloboda naučnog istraživanja (također uz određena ograničenja)
(1) SLOBODA PLOVIDBE – sva država, obalna i neobalna, ima pravo na to da otvorenim morem plove brodovi pod njenom zastavom. Na otvorenom moru nijedna država ne može vršiti isključivu nadležnost. Ovdje u pravilu svaka država vrši jurisdikciju samo nad brodovima koji plove pod njenom zastavom. U praksi se to skoro nikada ne vrši! Od tog pravila postoji niz izuzetaka.
Konvencija iz 1982. propisuje 5 slučajeva kada se jurisdikcija na otvorenom moru može vršiti i nad brodovima pod stranom zastavom, i to onda kada postoji opravdana sumnja:
a. da se brod bavi piratstvom
b. da se brod bavi trgovinom roblja
c. da se brod bavi neovlaštenim emitiranjem
d. da je brod bez državne pripadnosti
e. da je brod, iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti zastavu, ustvari brod iste državne pripadnosti kao i ratni brod
Zaustavljanje i pregled ratnog broda može izvršiti samo ratni brod ili vojni zrakoplov i sl.
(2) SLOBODA PRELIJETANJA: prilikom prelijetanja otvorenog mora, svi su zrakoplovi podložni propisima prava mora o zabrani piratstva i o pravu progona.
________________________________________
(3) SLOBODA POLAGANJA MORSKIH KABLOVA I CJEVOVODA: određivanje njihovih prava podliježe saglasnosti obalne države.
________________________________________
(4) SLOBODA PODIZANJA VJEŠTAČKIH OSTRVA I DRUGIH UREĐAJA: ovo se odnosi samo na dijelove otvorenog mora koji se ne nalaze iznad epikontinentskog pojasa neke oblane države. Na dijelu iznad epik. pojasa, strane države smiju postavljati samo one uređaje koji nisu učvršćeni za morsko dno.
________________________________________
(5) SLOBODA RIBOLOVA (uz neka bitna ograničenja): Nju uživaju sve države – obalne i neobalne. Ta sloboda je podložna većim ograničenjima negoli bilo koja druga sloboda otvorenog mora. Sve države koje ostvaruju i uživaju slobodu ribolova naotvorenom moru podvrgnute su nekim ograničenjima:
a. Moraju poštovati interese drugih država prilikom ostvarivanja ove slobode
b. Moraju se pridržavati svojih posebnih ugovornih obaveza koje se odnose na ribolov na otvorenom moru
c. Moraju sarađivati međusobno ili sa obalnim državama u slučajevima propisanim u Konvenciji iz 1982.
d. Pravo ribolova je podložno odredbama relevantnih konvencija
________________________________________
(6) SLOBODA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA (također uz određena ograničenja)
Mora se obavljati isključivo u miroljubive svrhe!!! ________________________________________
ZLOUPOTREBE SLOBODA OTVORENOG MORA:
A. Nuklearni pokusi u moru i u atmosferi
B. Pokusi sa raketama dugog dometa
C. Pomorski manevri širokih razmjera
https://www.pravobih.com/