KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FBiH
Posted: Tue Jun 24, 2025 7:30 am
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
"Sl. novine FBiH", br. 98/2023 i 46/2025
Propis
Verzija
I - OPĆE ODREDBE
Član 1
Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici) iz rada i po osnovu rada na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima, plaćama i drugim naknadama državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe, službenika sudske policije, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama, (u daljem tekstu: organi državne službe) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2
Propisom i općim aktima rukovodioca organa državne službe i sudske vlasti ne mogu se utvrditi manja prava državnih službenika i namještenika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom i drugim propisima.
Rukovodilac organa državne službe, sudske vlasti, službi ili drugih institucija iz člana 1. ovog ugovora (u daljem tekstu: rukovodilac organa državne službe) će obezbijediti učešće Sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta propisa koji regulišu oblast radno-pravnih odnosa službenika organa državne službe u skladu sa važećim propisima.
II - RADNI ODNOSI
Član 3
Prijem, raspoređivanje i prestanak rada službenika u organima državne službe vršiće se u skladu sa zakonom.
Član 4
Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
Član 5
Provjera radnih i stručnih sposobnosti, koja se vrši za vrijeme trajanja probnog rada, sastoji se u ocjenjivanju znanja i sposobnosti državnog službenika ili namještenika za izvršavanje poslova koje će obavljati, odnosno na koje se državni službenik ili namještenik raspoređuje.
Ocjenu rada državnog službenika i namještenika, koja se vrši za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.
Član 6
Ako rukovodilac organa državne službe ne donese rješenje o prestanku radnog odnosa u roku od osam dana od dana kada je istekao probni rad, a državni službenik ili namještenik je nastavio sa radom, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
Član 7
Državnom službeniku ili namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.
Član 8
Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad rukovodilac organa državne službe može planirati i primiti u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravničkog staža u skladu sa zakonom.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, rukovodilac organa državne službe može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
Član 9
Državnom službeniku i namješteniku organa iz člana 1. ovog ugovora, za čijim radom je prestala potreba, isključivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa državne službe, ili njegovog ukidanja (prekobrojnost), rukovodilac organa državne službe proglašava prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: lista).
Listu utvrđuje rukovodilac organa državne službe, čiji su državni službenici ili namještenici članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, dužine staža osiguranja, učešća u odbrani BiH, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.
Na listu iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu državne službe, organu sudske vlasti ili drugim institucijama, odnosno službama.
Rukovodilac organa državne službe, sudske vlasti ili druge institucije dužan je, prije donošenja liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku organu Sindikata.
Državnom službeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne može rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom.
III - ODMORI I ODSUSTVA
Član 10
Ako je potrebno da državni službenik ili namještenik radi u dane sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i državnog službenika ili namještenika.
Član 11
Dužinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje rukovodilac organa državne službe, u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i općim aktom o radnim odnosima (u daljem tekstu: Pravilnik o radu).
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, dani u koje se po zakonu ne radi i dani plaćenog odsustva.
Član 12
Godišnji odmor od 20 (dvadeset) radnih dana uvećava se prema posebnim osnovama i mjerilima, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 (trideset i šest) radnih dana.
Uvećanje godišnjeg odmora vršiće se prema slijedećim osnovama i mjerilima:
Po osnovu radnog staža:
- za svake tri godine radnog staža najmanje jedan dan.
Po osnovu složenosti poslova:
- državnim službenicima koji obavljaju poslove visoke stručne spreme - četiri dana,
- namještenicima koji obavljaju poslove više stručne spreme i namještenicima sa VKV spremom - tri dana,
- namještenicima koji obavljaju poslove srednje školske spreme - dva dana,
- namještenicima sa KV spremom - dva dana,
- ostalim namještenicima - jedan dan.
Po osnovu prirode posla:
- rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada u skladu sa Zakonom o radu - tri dana,
- rad u smjenama i u neradne dane - dva dana.
Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
- roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina - jedan dan za svako dijete,
- samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina - dva dana za svako dijete,
- samohranom roditelju ili staratelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) - dva dana za svako dijete,
- invalidu - dva dana.
Po osnovu rezultata rada:
- za uspješne rezultate rada - jedan dan,
- za naročito uspješne rezultate u radu - dva dana.
Po osnovu učešća u oružanim snagama poslodavac može uvećati godišnji odmor na slijedeći način:
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana.
Član 13
Državni službenik ili namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 14
Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku ili namješteniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Član 15
Državni službenik ili namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovodioca organa državne službe, najkasnije tri dana prije korištenja.
Član 16
Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa državne službe u slučaju kad je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici ili namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora. Visina tih troškova dokazuje se odgovarajućim pisanim dokazima.
Član 17
Odmor u toku radnog vremena
(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
(2) Način i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. ovog člana uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu i drugim propisima kojima se uređuje navedena oblast.
Član 18
Državni službenik ili namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) od ukupno 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
Stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe, i u drugim sličnim slučajevima, što se određuje pravilnikom o radnim odnosima.
Državni službenik ili namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen.
Član 19
Državni službenik ili namještenik, koji se upućuje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe poslodavca, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine. Način korištenja ovog prava utvrdit će se pravilnikom o radu.
Član 20
Državnom službeniku ili namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:
- za pripremanje i polaganje ispita,
- za sudjelovanje u stručnim seminarima,
- za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu,
- za gradnju i popravku kuće ili stana,
- za njegu člana obitelji,
- za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.
Dužina odsustva iz stava (1) ovog člana za pojedine slučajeve uređuje se pravilnikom o radu.
IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
Član 21
Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.
Rukovodilac organa organa državne službe, na zahtjev Sindikata, preduzeće donošenje potrebnih mjera za zaštitu državnih službenika i namještenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.
Rukovodilac organa državne službe dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika za slučajeve povrede u službi ili u vezi sa službom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.
Član 22
Dužnost je državnog službenika ili namještenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
Pravilnikom o radu i internim aktom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda.
Rukovodilac organa državne službe dužan je jednom godišnje organizirati ljekarske preglede svih državnih službenika ili namještenika, u skladu sa budžetskim sredstvima planiranim za ovu namjenu.
Član 23
Državni službenik i namještenik - žena, odnosno državni službenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug.
V - PLAĆE I DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PO OSNOVU RADA
a) Plaće
Član 24
Osnovna plaća državnog službenika ili namještenika utvrđuje se množenjem osnovice za plaću i boda za obračun plaće sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda.
Utvrđivanje osnovice i boda vršiće se u pregovorima između Vlade FBiH (u daljem tekstu poslodavac) i reprezentativnog sindikata s druge strane, prije usvajanja budžeta za narednu godinu.
Ukoliko se ne postigne dogovor između poslodavca iz stava (2) ovog člana i sindikata, poslodavac će utvrditi osnovicu i bod, pri čemu visina osnovice ne može biti niža od prethodno dogovorene, odnosno važeće.
Najniža plaća u organima državne službe utvrđuje se u visini od 70 % prosječne neto plaće isplaćene po zaposleniku u FBiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaće može se utvrđivati i mjesečno.
Rukovodilac organa će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća državnog službenika i namještenika uvećava za procenat do 20%, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta, uz obavještenje sindikatu.
Rukovodilac organa iz stava (6) ovog člana je obavezan donijeti posebno rješenje o privremenom obavljanju poslova drugog radnog mjesta, koje se donosi za svaki mjesec pojedinačno.
Član 25
Plaća državnog službenika i namještenika obračunata u skladu sa članom 24. ovog ugovora uvećava se za iznos od 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža, u skladu sa zakonom, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 24%.
Posebnim sporazumom poslodavac i reprezentativni sindikat mogu utvrditi visinu prava iz stava (1) ovog člana.
Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.
b) Dodaci na plaću
Član 26
Državnom službeniku i namješteniku, koji radi na poslovima s otežanim uslovima rada, utvrđenim pravilnikom o radnim odnosima, pripada pravo na posebni dodatak uz plaću u visini od 20%.
Za državne službenike i namještenike, službenike sudske policije, straže u kazneno-popravnim ustanovama, dodatak za otežane uslove rada uz plaću iz stava (1) ovog člana, može iznositi do 30%.
Poslodavac može za određena deficitarna zanimanja ili zanimanja za koja se utvrde posebnim propisom otežani uslovi rada za koja će utvrditi uvećanje plate, koje može iznositi do 30%.
Vlada FBiH će uz konsultacije sa Sindikatom pripremiti i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim će se precizno urediti pitanje pojedinačnih radnih mjesta iz stavka (1) i (3).
Član 27
1) Osnovna plaća se uvećava za:
a) prekovremeni rad - najmanje 50%
b) noćni rad - najmanje 35%
c) rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 30%
d) rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - najmanje 50%,
2) Uvećanja iz stava (1) ovog člana se međusobno ne isključuju.
3) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana obračunava se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža (staža osiguranja) i čini sastavni dio plaće.
4) Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad. Naknada na osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad ne može biti manja od predloženog paušalnog iznosa u visini do 0,2% od prosječne plaće u FBiH za jedan sat proveden u pripravnosti za rad, uz maksimalni mjesečni iznos po uposleniku u visini do 20% prosječne neto plaće FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
Dužina trajanja pripravnosti uređuju se pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno.
c) Naknade po osnovu rada
Član 28
Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za prevoz na posao i s posla, ishrana u toku rada (topli obrok), regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za službeno putovanje, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina i naknada za slučaj prekobrojnosti.
Postupak ostvarivanja prava na naknade i visine naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuju se Zakonom ili drugim propisom nadležnih tijela Vlade FBiH, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 29
Državnom službeniku ili namješteniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno minimalno od 2 kilometra, pripada naknada za troškove prevoza, čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisima Vlade Federacije BiH uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 30
Državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za ishranu (topli obrok) u toku rada u neto iznosu od 1 % prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta, a shodno mogućnostima budžeta.
Visina naknada iz stava (1) ovog člana ne može biti niža od iznosa isplaćenog za juni prethodne godine, odnosno ne može biti veća od 1% prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta.
Član 31
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora (regres) u visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Član 32
Državnom službeniku ili namješteniku koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima.
Član 33
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta i troškovi korištenja privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i visini utvrđenim posebnim propisima.
Član 34
Dnevnica za službeni put ne isključuje topli obrok i naknadu za odvojeni život od porodice i naknadu troškova smještaja, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.
Član 35
U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika u smislu stava (1) i (2) ovog člana smatraju se:
- bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu;
- dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob);
- roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji);
- braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uslovom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.
Naknada iz stava (2) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika.
Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova porodice, troškovi sahrane iz stava (2) ovog člana se isplaćuju samo jednom zaposlenom članu porodice.
Član 36
Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci ili 5 prosječnih neto plaća isplaćenih u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, bez obzira da li odlazi u starosnu, invalidsku ili prijevremenu penziju, u skladu sa zakonom, uz primjenu povoljnijeg prava uposlenika.
Otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće.
Član 37
Naknada iz člana 35. će biti utvrđena u iznosu prosječne neto plaće isplaćene za juni prethodne godine, odnosno ne može biti veća od prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
https://advokat-prnjavorac.com
Član 38
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da taj izum, odnosno tehničko unapređenje, koristi organ državne službe.
Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom izmedu državnog službenika ili namještenika i rukovodioca organa državne službe.
VI - ZAŠTITA PRAVA
Član 39
Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnog službenika ili namještenika obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, državnom službeniku ili namješteniku na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.
Član 40
Državni službenik ili namještenik, zaposlen na neodređeno vrijeme, a kojem je radni odnos u organu državne službe prestao usljed prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.
Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe.
Član 41
Državni službenik ili namještenik, za čijim je radom prestala potreba u organu državne službe, ima u roku do godinu dana od dana prestanka radnog odnosa pravo prvenstva u ponovnom primanju u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova, čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.
Član 42
Državnom službeniku ili namješteniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za mirovinu.
Član 43
U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnog službenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.
Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.
VII - DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA
Član 44
Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.
Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.
VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 45
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.
Član 46
Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.
Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovorno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.
Član 47
Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.
Član 48
U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.
Član 49
Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.
Troškovi postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju zajednički dogovore rukovodilac organa državne službe i predstavnici Sindikata, sporazumno utvrde sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuju se solidarno iz sredstava Sindikata i sredstava budžeta.
Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće obezbijediće nadležna ministarstva rada.
Član 50
Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća. Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.
IX - ŠTRAJK
Član 51
U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.
Štrajk se organizuje i sprovodi u skladu sa Zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima o štrajku.
Član 52
Štrajk se mora najaviti rukovodiocu organa državne službe u roku utvrđenom zakonom.
U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.
Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.
Član 53
Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o štrajku.
Sindikat je dužan da, Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga organa državne službe.
Aktima iz stava (2) ovog člana moraju se tačno definisati poslovi u organu državne službe koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.
Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u organu državne službe moraju se dostaviti rukovodiocu organa državne službe, najkasnije na dan najave štrajka.
Član 54
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješenju spora.
Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.
Član 55
Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku pripada plaća kako je predviđeno Zakonom o štrajku.
Član 56
Organizovanje štrajka i učešće u štrajku, na način propisan zakonom, pravilima o štrajku i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.
Član 57
Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.
X - USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 58
Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom, konvencijama Međunarodne organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
Član 59
Rukovodilac organa državne službe obavezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organizovanje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.
U cilju ostvarivanja funkcije Sindikata u organima državne službe, rukovodilac tih organa dužan je osigurati da se putem platne liste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi - pristupnici državnog službenika ili namještenika, člana Samostalnog sindikata iz koje se vidi njegov dobrovoljan pristanak za takav način plaćanja članarine, sa tačno određenim procentom plaće za sindikalnu članarinu, vrši mjesečno prikupljanje tih finansijskih sredstava i njihov prenos na račun Sindikata.
Član 60
Dužnost je Sindikata da obavijesti rukovodioca organa državne službe o izboru ili imenovanju državnog službenika ili namještenika iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.
Član 61
Rukovodilac organa državne službe dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom predstavniku reprezentativnog Sindikata zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inostranstvu u trajanju do dva dana mjesečno.
Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata, čiji je član.
Član 62
Sporazumom između rukovodioca organa državne službe i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uslovi vezani uz obavljanje sindikalnih zadataka.
Član 63
Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike ili namještenike.
Član 64
Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u organu državne službe, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se, u skladu sa Zakonom o radu, bez saglasnosti Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku:
- otkazati radni odnos,
- ili na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.
Član 65
Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa državnog službenika ili namještenika, rukovodilac organa državne službe ili druga ovlaštena osoba mora pribaviti i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.
Mišljenje sindikata iz stava (1) ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećim slučajevima:
- kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u organu državne službe ima neraspoređenih državnih službenika ili namještenika,
- donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
- donošenja odluke o uvođenju novih tehnologija, te promjene u organizaciji i načinu rada,
- donošenja odluke o rasporedu radnog vremena i o noćnom radu.
Član 66
Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti službenika iz rada i po osnovi rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema takvog akta.
Član 67
Rukovodilac organa državne službe i predstavnik Sindikata dužni su, na zahtjev jedne od strana, primiti na razgovor drugu stranu i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike državnih službenika ili namještenika, kao i planirane obaveze organa državne službe u tom pogledu.
Član 68
Rukovodilac organa državne službe je dužan, na zahtjev sindikata, bez naknade, osigurati za rad Sindikata, najmanje slijedeće uslove:
- odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uslovi,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala.
Član 69
U sprovođenju mjera zaštite na radu, te zaštite prava državnih službenika i namještenika, Sindikat ima pravo i obavezu u pogledu:
- učestvovanja u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,
- informisanosti o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,
- osposobljavanja i obrazovanja za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,
- pozivanja inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,
- traženja od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.
Član 70
Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovana, vratiti u organ državne službe, na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručne spreme.
XI - TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 71
Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.
Komisiju čine po dva predstavnika Vlade Federacije BiH i dva predstavnika Sindikata.
Članove komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.
Komisija donosi poslovnik o svom radu.
Sve odluke komisija donosi konsenzusom.
Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja i odluka komisije.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostaviće se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 45. ovog ugovora.
XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 72
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na sve organe državne službe u Federaciji i sudske vlasti, upravne organizacije, kazneno popravne zavode, službenike sudske policije, javne ustanove iz oblasti rada i zapošljavanja, penzijsko-invalidskog osiguranja, zavoda zdravstvenog osiguranja i druge javne ustanove na svim nivoima vlasti u Federaciji čija je sindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji BiH.
Član 73
Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od 36 mjeseci.
Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži do njegovog isteka, primjenjivaće se 90 (devedeset) dana nakon isteka roka na koji je zaključen.
Član 74
Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno produženje primjene ovog ugovora, mogu dati ispred organa državne službe, sudske vlasti i javnih službi: Vlada Federacije i Sindikat.
Strana kojoj je podnesen prijedlog iz stava (1) ovog člana mora se pismeno očitovati o istom u roku od 45 (četrdeset i pet) dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog za produženje primjene ovog ugovora ne može se podnijeti u posljednjih 45 dana roka iz člana 73. stav (1) ovog ugovora.
Član 75
Državni službenici i namještenici iz subjekata iz člana 72. ovog ugovora ostvaruju prava po istom i mogu pred nadležnim sudom zahtijevati njihovu zaštitu.
Član 76
Nadležni organi, odnosno rukovodioci organa državne službe, dužni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.
Član 77
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici Vlade Federacije BiH i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH kao ugovornih strana, u skladu sa zakonom i drugim propisima uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.
Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.
Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i drugi organi državne službe i organi sudske vlasti i javne ustanove iz člana 72. ovog ugovora koji prihvataju odredbe ovog ugovora.
Član 78
U skladu s podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Federacije, Vlada Federacije odgovara odvojeno za svoje finansijske obaveze utvrđene propisima o plaćama i naknadama i ovim kolektivnim ugovorom.
Član 79
Ovaj Kolektivni ugovor objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Troškove objavljivanja ovog ugovora u "Službenim novinama Federacije BiH" snosi Vlada Federacije BiH.
Član 80
Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 81
Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da važi Granski kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 57/22).
Samostalni član Aneksa II
Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 46/2025)
Član 2
Ovaj aneks kolektivnog ugovora stupa na snagu danom potpisivanja od strane ovlaštenih predstavnika ugovornih strana i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
ANEKS
UZ ČLAN 9. KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE ORGANA DRŽAVNE UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FBiH
KRITERIJI
ZA ISKAZIVANJE PRESTANKA POTREBE ZA SLUŽBENICIMA ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE I SUDSKE VLASTI U FBiH
STRUČNA SPREMA I DRUGE RADNE KARAKTERISTIKE
Stručna sprema
- visoka stručna sprema - 30 bodova
- viša stručna sprema - 25 bodova
- visokokvalifikovani radnik - 23 boda
- srednja stručna sprema - 20 bodova
- kvalifikovani radnik - 18 bodova
- niža stručna sprema - 15 bodova
Položeni stručni ispit za rad u državnim organima - 5 bodova
Dodatno usavršavanje
- završen postdiplomski studij - 10 bodova
- položen pravosudni ispit - 10 bodova
- doktorat nauka - 15 bodova
- drugi oblici usavršavanja (kursevi stručne specijalizacije i sl.) - 5 bodova
Ocjena rukovodioca o radu radnika u posljednje dvije godine
- naročito uspješan - 15 bodova
- uspješan - 10 bodova
- zadovoljava - 5 bodova
Dužina staža osiguranja
- preko 30 godina - 30 bodova
- preko 25 godina - 25 bodova
- preko 20 godina - 20 bodova
- preko 15 godina - 15 bodova
- preko 10 godina - 10 bodova
- preko 5 godina - 5 bodova
- učešće u ratu protiv agresije na BiH (za svaku godinu) - 10 bodova
SOCIJALNE PRILIKE
- radnik sa pet i više članova porodice - 20 bodova
- radnik sa četiri člana porodice - 17 bodova
- radnik sa tri člana porodice - 15 bodova
- radnik sa dva člana porodice - 13 bodova
- radnik sa jednim članom porodice - 10 bodova
- radnik samac - 5 bodova
ZDRAVSTVENO STANJE
- vojni invalidi - prema procentu invalidnosti-bodova
- invalidi rada - 10 bodova
- radnik sa težim oboljenjem utvrđenim općim aktom - 5 bodova
"Sl. novine FBiH", br. 98/2023 i 46/2025
Propis
Verzija
I - OPĆE ODREDBE
Član 1
Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici) iz rada i po osnovu rada na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima, plaćama i drugim naknadama državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe, službenika sudske policije, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama, (u daljem tekstu: organi državne službe) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2
Propisom i općim aktima rukovodioca organa državne službe i sudske vlasti ne mogu se utvrditi manja prava državnih službenika i namještenika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom i drugim propisima.
Rukovodilac organa državne službe, sudske vlasti, službi ili drugih institucija iz člana 1. ovog ugovora (u daljem tekstu: rukovodilac organa državne službe) će obezbijediti učešće Sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta propisa koji regulišu oblast radno-pravnih odnosa službenika organa državne službe u skladu sa važećim propisima.
II - RADNI ODNOSI
Član 3
Prijem, raspoređivanje i prestanak rada službenika u organima državne službe vršiće se u skladu sa zakonom.
Član 4
Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
Član 5
Provjera radnih i stručnih sposobnosti, koja se vrši za vrijeme trajanja probnog rada, sastoji se u ocjenjivanju znanja i sposobnosti državnog službenika ili namještenika za izvršavanje poslova koje će obavljati, odnosno na koje se državni službenik ili namještenik raspoređuje.
Ocjenu rada državnog službenika i namještenika, koja se vrši za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.
Član 6
Ako rukovodilac organa državne službe ne donese rješenje o prestanku radnog odnosa u roku od osam dana od dana kada je istekao probni rad, a državni službenik ili namještenik je nastavio sa radom, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
Član 7
Državnom službeniku ili namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.
Član 8
Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad rukovodilac organa državne službe može planirati i primiti u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravničkog staža u skladu sa zakonom.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, rukovodilac organa državne službe može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
Član 9
Državnom službeniku i namješteniku organa iz člana 1. ovog ugovora, za čijim radom je prestala potreba, isključivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa državne službe, ili njegovog ukidanja (prekobrojnost), rukovodilac organa državne službe proglašava prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: lista).
Listu utvrđuje rukovodilac organa državne službe, čiji su državni službenici ili namještenici članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, dužine staža osiguranja, učešća u odbrani BiH, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.
Na listu iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu državne službe, organu sudske vlasti ili drugim institucijama, odnosno službama.
Rukovodilac organa državne službe, sudske vlasti ili druge institucije dužan je, prije donošenja liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku organu Sindikata.
Državnom službeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne može rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom.
III - ODMORI I ODSUSTVA
Član 10
Ako je potrebno da državni službenik ili namještenik radi u dane sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i državnog službenika ili namještenika.
Član 11
Dužinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje rukovodilac organa državne službe, u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i općim aktom o radnim odnosima (u daljem tekstu: Pravilnik o radu).
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, dani u koje se po zakonu ne radi i dani plaćenog odsustva.
Član 12
Godišnji odmor od 20 (dvadeset) radnih dana uvećava se prema posebnim osnovama i mjerilima, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 (trideset i šest) radnih dana.
Uvećanje godišnjeg odmora vršiće se prema slijedećim osnovama i mjerilima:
Po osnovu radnog staža:
- za svake tri godine radnog staža najmanje jedan dan.
Po osnovu složenosti poslova:
- državnim službenicima koji obavljaju poslove visoke stručne spreme - četiri dana,
- namještenicima koji obavljaju poslove više stručne spreme i namještenicima sa VKV spremom - tri dana,
- namještenicima koji obavljaju poslove srednje školske spreme - dva dana,
- namještenicima sa KV spremom - dva dana,
- ostalim namještenicima - jedan dan.
Po osnovu prirode posla:
- rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada u skladu sa Zakonom o radu - tri dana,
- rad u smjenama i u neradne dane - dva dana.
Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
- roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina - jedan dan za svako dijete,
- samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina - dva dana za svako dijete,
- samohranom roditelju ili staratelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) - dva dana za svako dijete,
- invalidu - dva dana.
Po osnovu rezultata rada:
- za uspješne rezultate rada - jedan dan,
- za naročito uspješne rezultate u radu - dva dana.
Po osnovu učešća u oružanim snagama poslodavac može uvećati godišnji odmor na slijedeći način:
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana.
Član 13
Državni službenik ili namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 14
Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku ili namješteniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Član 15
Državni službenik ili namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovodioca organa državne službe, najkasnije tri dana prije korištenja.
Član 16
Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa državne službe u slučaju kad je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici ili namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora. Visina tih troškova dokazuje se odgovarajućim pisanim dokazima.
Član 17
Odmor u toku radnog vremena
(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
(2) Način i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. ovog člana uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu i drugim propisima kojima se uređuje navedena oblast.
Član 18
Državni službenik ili namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) od ukupno 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
Stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe, i u drugim sličnim slučajevima, što se određuje pravilnikom o radnim odnosima.
Državni službenik ili namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen.
Član 19
Državni službenik ili namještenik, koji se upućuje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe poslodavca, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine. Način korištenja ovog prava utvrdit će se pravilnikom o radu.
Član 20
Državnom službeniku ili namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:
- za pripremanje i polaganje ispita,
- za sudjelovanje u stručnim seminarima,
- za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu,
- za gradnju i popravku kuće ili stana,
- za njegu člana obitelji,
- za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.
Dužina odsustva iz stava (1) ovog člana za pojedine slučajeve uređuje se pravilnikom o radu.
IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
Član 21
Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.
Rukovodilac organa organa državne službe, na zahtjev Sindikata, preduzeće donošenje potrebnih mjera za zaštitu državnih službenika i namještenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.
Rukovodilac organa državne službe dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika za slučajeve povrede u službi ili u vezi sa službom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.
Član 22
Dužnost je državnog službenika ili namještenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
Pravilnikom o radu i internim aktom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda.
Rukovodilac organa državne službe dužan je jednom godišnje organizirati ljekarske preglede svih državnih službenika ili namještenika, u skladu sa budžetskim sredstvima planiranim za ovu namjenu.
Član 23
Državni službenik i namještenik - žena, odnosno državni službenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug.
V - PLAĆE I DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PO OSNOVU RADA
a) Plaće
Član 24
Osnovna plaća državnog službenika ili namještenika utvrđuje se množenjem osnovice za plaću i boda za obračun plaće sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda.
Utvrđivanje osnovice i boda vršiće se u pregovorima između Vlade FBiH (u daljem tekstu poslodavac) i reprezentativnog sindikata s druge strane, prije usvajanja budžeta za narednu godinu.
Ukoliko se ne postigne dogovor između poslodavca iz stava (2) ovog člana i sindikata, poslodavac će utvrditi osnovicu i bod, pri čemu visina osnovice ne može biti niža od prethodno dogovorene, odnosno važeće.
Najniža plaća u organima državne službe utvrđuje se u visini od 70 % prosječne neto plaće isplaćene po zaposleniku u FBiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaće može se utvrđivati i mjesečno.
Rukovodilac organa će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća državnog službenika i namještenika uvećava za procenat do 20%, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta, uz obavještenje sindikatu.
Rukovodilac organa iz stava (6) ovog člana je obavezan donijeti posebno rješenje o privremenom obavljanju poslova drugog radnog mjesta, koje se donosi za svaki mjesec pojedinačno.
Član 25
Plaća državnog službenika i namještenika obračunata u skladu sa članom 24. ovog ugovora uvećava se za iznos od 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža, u skladu sa zakonom, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 24%.
Posebnim sporazumom poslodavac i reprezentativni sindikat mogu utvrditi visinu prava iz stava (1) ovog člana.
Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.
b) Dodaci na plaću
Član 26
Državnom službeniku i namješteniku, koji radi na poslovima s otežanim uslovima rada, utvrđenim pravilnikom o radnim odnosima, pripada pravo na posebni dodatak uz plaću u visini od 20%.
Za državne službenike i namještenike, službenike sudske policije, straže u kazneno-popravnim ustanovama, dodatak za otežane uslove rada uz plaću iz stava (1) ovog člana, može iznositi do 30%.
Poslodavac može za određena deficitarna zanimanja ili zanimanja za koja se utvrde posebnim propisom otežani uslovi rada za koja će utvrditi uvećanje plate, koje može iznositi do 30%.
Vlada FBiH će uz konsultacije sa Sindikatom pripremiti i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim će se precizno urediti pitanje pojedinačnih radnih mjesta iz stavka (1) i (3).
Član 27
1) Osnovna plaća se uvećava za:
a) prekovremeni rad - najmanje 50%
b) noćni rad - najmanje 35%
c) rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 30%
d) rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - najmanje 50%,
2) Uvećanja iz stava (1) ovog člana se međusobno ne isključuju.
3) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana obračunava se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža (staža osiguranja) i čini sastavni dio plaće.
4) Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad. Naknada na osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad ne može biti manja od predloženog paušalnog iznosa u visini do 0,2% od prosječne plaće u FBiH za jedan sat proveden u pripravnosti za rad, uz maksimalni mjesečni iznos po uposleniku u visini do 20% prosječne neto plaće FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
Dužina trajanja pripravnosti uređuju se pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno.
c) Naknade po osnovu rada
Član 28
Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za prevoz na posao i s posla, ishrana u toku rada (topli obrok), regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za službeno putovanje, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina i naknada za slučaj prekobrojnosti.
Postupak ostvarivanja prava na naknade i visine naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuju se Zakonom ili drugim propisom nadležnih tijela Vlade FBiH, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 29
Državnom službeniku ili namješteniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno minimalno od 2 kilometra, pripada naknada za troškove prevoza, čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisima Vlade Federacije BiH uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 30
Državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za ishranu (topli obrok) u toku rada u neto iznosu od 1 % prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta, a shodno mogućnostima budžeta.
Visina naknada iz stava (1) ovog člana ne može biti niža od iznosa isplaćenog za juni prethodne godine, odnosno ne može biti veća od 1% prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta.
Član 31
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora (regres) u visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Član 32
Državnom službeniku ili namješteniku koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima.
Član 33
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta i troškovi korištenja privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i visini utvrđenim posebnim propisima.
Član 34
Dnevnica za službeni put ne isključuje topli obrok i naknadu za odvojeni život od porodice i naknadu troškova smještaja, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.
Član 35
U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika u smislu stava (1) i (2) ovog člana smatraju se:
- bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu;
- dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob);
- roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji);
- braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uslovom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.
Naknada iz stava (2) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika.
Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova porodice, troškovi sahrane iz stava (2) ovog člana se isplaćuju samo jednom zaposlenom članu porodice.
Član 36
Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci ili 5 prosječnih neto plaća isplaćenih u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, bez obzira da li odlazi u starosnu, invalidsku ili prijevremenu penziju, u skladu sa zakonom, uz primjenu povoljnijeg prava uposlenika.
Otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće.
Član 37
Naknada iz člana 35. će biti utvrđena u iznosu prosječne neto plaće isplaćene za juni prethodne godine, odnosno ne može biti veća od prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
https://advokat-prnjavorac.com
Član 38
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da taj izum, odnosno tehničko unapređenje, koristi organ državne službe.
Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom izmedu državnog službenika ili namještenika i rukovodioca organa državne službe.
VI - ZAŠTITA PRAVA
Član 39
Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnog službenika ili namještenika obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, državnom službeniku ili namješteniku na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.
Član 40
Državni službenik ili namještenik, zaposlen na neodređeno vrijeme, a kojem je radni odnos u organu državne službe prestao usljed prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.
Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe.
Član 41
Državni službenik ili namještenik, za čijim je radom prestala potreba u organu državne službe, ima u roku do godinu dana od dana prestanka radnog odnosa pravo prvenstva u ponovnom primanju u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova, čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.
Član 42
Državnom službeniku ili namješteniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za mirovinu.
Član 43
U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnog službenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.
Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.
VII - DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA
Član 44
Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.
Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.
VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 45
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.
Član 46
Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.
Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovorno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.
Član 47
Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.
Član 48
U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.
Član 49
Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.
Troškovi postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju zajednički dogovore rukovodilac organa državne službe i predstavnici Sindikata, sporazumno utvrde sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuju se solidarno iz sredstava Sindikata i sredstava budžeta.
Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće obezbijediće nadležna ministarstva rada.
Član 50
Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća. Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.
IX - ŠTRAJK
Član 51
U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.
Štrajk se organizuje i sprovodi u skladu sa Zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima o štrajku.
Član 52
Štrajk se mora najaviti rukovodiocu organa državne službe u roku utvrđenom zakonom.
U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.
Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.
Član 53
Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o štrajku.
Sindikat je dužan da, Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga organa državne službe.
Aktima iz stava (2) ovog člana moraju se tačno definisati poslovi u organu državne službe koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.
Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u organu državne službe moraju se dostaviti rukovodiocu organa državne službe, najkasnije na dan najave štrajka.
Član 54
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješenju spora.
Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.
Član 55
Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku pripada plaća kako je predviđeno Zakonom o štrajku.
Član 56
Organizovanje štrajka i učešće u štrajku, na način propisan zakonom, pravilima o štrajku i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.
Član 57
Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.
X - USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 58
Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom, konvencijama Međunarodne organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
Član 59
Rukovodilac organa državne službe obavezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organizovanje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.
U cilju ostvarivanja funkcije Sindikata u organima državne službe, rukovodilac tih organa dužan je osigurati da se putem platne liste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi - pristupnici državnog službenika ili namještenika, člana Samostalnog sindikata iz koje se vidi njegov dobrovoljan pristanak za takav način plaćanja članarine, sa tačno određenim procentom plaće za sindikalnu članarinu, vrši mjesečno prikupljanje tih finansijskih sredstava i njihov prenos na račun Sindikata.
Član 60
Dužnost je Sindikata da obavijesti rukovodioca organa državne službe o izboru ili imenovanju državnog službenika ili namještenika iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.
Član 61
Rukovodilac organa državne službe dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom predstavniku reprezentativnog Sindikata zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inostranstvu u trajanju do dva dana mjesečno.
Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata, čiji je član.
Član 62
Sporazumom između rukovodioca organa državne službe i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uslovi vezani uz obavljanje sindikalnih zadataka.
Član 63
Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike ili namještenike.
Član 64
Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u organu državne službe, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se, u skladu sa Zakonom o radu, bez saglasnosti Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku:
- otkazati radni odnos,
- ili na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.
Član 65
Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa državnog službenika ili namještenika, rukovodilac organa državne službe ili druga ovlaštena osoba mora pribaviti i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.
Mišljenje sindikata iz stava (1) ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećim slučajevima:
- kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u organu državne službe ima neraspoređenih državnih službenika ili namještenika,
- donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
- donošenja odluke o uvođenju novih tehnologija, te promjene u organizaciji i načinu rada,
- donošenja odluke o rasporedu radnog vremena i o noćnom radu.
Član 66
Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti službenika iz rada i po osnovi rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema takvog akta.
Član 67
Rukovodilac organa državne službe i predstavnik Sindikata dužni su, na zahtjev jedne od strana, primiti na razgovor drugu stranu i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike državnih službenika ili namještenika, kao i planirane obaveze organa državne službe u tom pogledu.
Član 68
Rukovodilac organa državne službe je dužan, na zahtjev sindikata, bez naknade, osigurati za rad Sindikata, najmanje slijedeće uslove:
- odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uslovi,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala.
Član 69
U sprovođenju mjera zaštite na radu, te zaštite prava državnih službenika i namještenika, Sindikat ima pravo i obavezu u pogledu:
- učestvovanja u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,
- informisanosti o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,
- osposobljavanja i obrazovanja za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,
- pozivanja inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,
- traženja od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.
Član 70
Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovana, vratiti u organ državne službe, na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručne spreme.
XI - TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 71
Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.
Komisiju čine po dva predstavnika Vlade Federacije BiH i dva predstavnika Sindikata.
Članove komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.
Komisija donosi poslovnik o svom radu.
Sve odluke komisija donosi konsenzusom.
Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja i odluka komisije.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostaviće se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 45. ovog ugovora.
XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 72
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na sve organe državne službe u Federaciji i sudske vlasti, upravne organizacije, kazneno popravne zavode, službenike sudske policije, javne ustanove iz oblasti rada i zapošljavanja, penzijsko-invalidskog osiguranja, zavoda zdravstvenog osiguranja i druge javne ustanove na svim nivoima vlasti u Federaciji čija je sindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji BiH.
Član 73
Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od 36 mjeseci.
Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži do njegovog isteka, primjenjivaće se 90 (devedeset) dana nakon isteka roka na koji je zaključen.
Član 74
Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno produženje primjene ovog ugovora, mogu dati ispred organa državne službe, sudske vlasti i javnih službi: Vlada Federacije i Sindikat.
Strana kojoj je podnesen prijedlog iz stava (1) ovog člana mora se pismeno očitovati o istom u roku od 45 (četrdeset i pet) dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog za produženje primjene ovog ugovora ne može se podnijeti u posljednjih 45 dana roka iz člana 73. stav (1) ovog ugovora.
Član 75
Državni službenici i namještenici iz subjekata iz člana 72. ovog ugovora ostvaruju prava po istom i mogu pred nadležnim sudom zahtijevati njihovu zaštitu.
Član 76
Nadležni organi, odnosno rukovodioci organa državne službe, dužni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.
Član 77
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici Vlade Federacije BiH i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH kao ugovornih strana, u skladu sa zakonom i drugim propisima uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.
Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.
Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i drugi organi državne službe i organi sudske vlasti i javne ustanove iz člana 72. ovog ugovora koji prihvataju odredbe ovog ugovora.
Član 78
U skladu s podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Federacije, Vlada Federacije odgovara odvojeno za svoje finansijske obaveze utvrđene propisima o plaćama i naknadama i ovim kolektivnim ugovorom.
Član 79
Ovaj Kolektivni ugovor objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Troškove objavljivanja ovog ugovora u "Službenim novinama Federacije BiH" snosi Vlada Federacije BiH.
Član 80
Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 81
Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da važi Granski kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 57/22).
Samostalni član Aneksa II
Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 46/2025)
Član 2
Ovaj aneks kolektivnog ugovora stupa na snagu danom potpisivanja od strane ovlaštenih predstavnika ugovornih strana i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
ANEKS
UZ ČLAN 9. KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE ORGANA DRŽAVNE UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FBiH
KRITERIJI
ZA ISKAZIVANJE PRESTANKA POTREBE ZA SLUŽBENICIMA ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE I SUDSKE VLASTI U FBiH
STRUČNA SPREMA I DRUGE RADNE KARAKTERISTIKE
Stručna sprema
- visoka stručna sprema - 30 bodova
- viša stručna sprema - 25 bodova
- visokokvalifikovani radnik - 23 boda
- srednja stručna sprema - 20 bodova
- kvalifikovani radnik - 18 bodova
- niža stručna sprema - 15 bodova
Položeni stručni ispit za rad u državnim organima - 5 bodova
Dodatno usavršavanje
- završen postdiplomski studij - 10 bodova
- položen pravosudni ispit - 10 bodova
- doktorat nauka - 15 bodova
- drugi oblici usavršavanja (kursevi stručne specijalizacije i sl.) - 5 bodova
Ocjena rukovodioca o radu radnika u posljednje dvije godine
- naročito uspješan - 15 bodova
- uspješan - 10 bodova
- zadovoljava - 5 bodova
Dužina staža osiguranja
- preko 30 godina - 30 bodova
- preko 25 godina - 25 bodova
- preko 20 godina - 20 bodova
- preko 15 godina - 15 bodova
- preko 10 godina - 10 bodova
- preko 5 godina - 5 bodova
- učešće u ratu protiv agresije na BiH (za svaku godinu) - 10 bodova
SOCIJALNE PRILIKE
- radnik sa pet i više članova porodice - 20 bodova
- radnik sa četiri člana porodice - 17 bodova
- radnik sa tri člana porodice - 15 bodova
- radnik sa dva člana porodice - 13 bodova
- radnik sa jednim članom porodice - 10 bodova
- radnik samac - 5 bodova
ZDRAVSTVENO STANJE
- vojni invalidi - prema procentu invalidnosti-bodova
- invalidi rada - 10 bodova
- radnik sa težim oboljenjem utvrđenim općim aktom - 5 bodova