ISTOVRSNOST KOD JAVNIH NABAVKI
Posted: Sun Aug 03, 2025 4:57 pm
ISTOVRSNOST KOD JAVNIH NABAVKI - Zakon o javnim nabakama: član 87 stav 3
Kod istovrsnih nabavki obaveza je ugovornog organa da procijeni da li postoji istovrsnost ili ne.
"Ministarstvo... ima iskazane potrebe da u toku kalendarske godine izvrši veći broj nabavki usluga koje se odnose na Objave obavještenja u dnevnim listovima (CPV kod 79340000-9), a što bude i predviđeno u Planu nabavki za svaku godinu, s tim što procijenjena vrijednost nabavke nije veća od 6.000.00 KM osim u izvanrednim okolnostima kada dolazi do povećane potrebe za nabavkom navedenih usluga što se ne može predvidjeti na početku kalendarske godine pa kako ni u takvim okolnostima vrijednosti istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000,00 KM predviđeni postupak provođenja nabavke je postupak direktnog sporazuma iz člana 87. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014 i 59/2022 - dalje: Zakon). Objave obavještenja se odnose na sljedeće:
• Objave obavještenja za nabavke hrane za potrebe korisnika Javnih kuhinja Kantona Sarajevo (nabavke hljeba, junećeg i pilećeg mesa, voća itd.);
• Objave obavještenja za javni poziv dodjele novčanih transfera humanitarnim organizacijama/neprofitnim organizacijama i udruženjima;
• Objave obavještenja za nominiranje kandidata upravnih i nadzornih tijela;
• Objave obavještenja za prijem namještenika u radni odnos i slično.
Prema mišljenju Agencije za javne nabavke BiH broj... od 20.04.2023. godine kao pojam i tumačenje istovrsnoti navedeno je sljedeće u kojem je navedeno:
"Istovrsna javna nabava je nabava koja ima istu ili sličnu namjenu, pri čemu isti ponuditelj u odnosu na prirodu djelatnosti koju obavljeju mogu ispuniti."
Imajući u vidu citirano, a kako se radi o nabavkama usluga koje se odnose na Objave obavještenja u dnevnim listovima, a da nabavka svake pojedinačne usluge ima istu namjenu, a to je upoznavanje javnosti sa sadržajem obavještenja, javnih poziva i sl, te da isti ponuđač može izvršiti objavu svakog pojedinačnog obavještenja molimo Vas za mišljenje da li se isto može smatrati istovrsnim u smislu člana 87. stav 3. Zakona.
Nastavno na prethodno i na već iznesenu činjenicu da se u toku kalendarske godine pojavljuje potreba za nabavkom većeg broja ovakvih usluga, Ministarstvo u cilju pojednostavljenja procedure javne nabavke ima u planu zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim od ponuđača kako se za svaku pojedinačnu nabavku usluge ne bi provodio poseban postupak direktnog sporazuma, praksa je da pojedina obavještenja, javne pozive i sl. objavljuje u dva ili više dnevnih listova kako bi se što šira javnost upoznala sa sadržajem objavljenih obavještenja i javnih poziva. U pojedinim to nije samo praksa Ministarstva... nego i imperativ kao što je propisano članom 23. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 49/2005, 45/2010 - dr. zakon i 103/2021) gdje je propisano da se prilikom popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, javni oglas objavljuje u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.
Na ovom mjestu se postavlja pitanje da li bi zaključivanje okvirnog sporazuma odnosno ugovora sa jednim ponuđačem nakon provedenog postupka - direktnog sporazuma, a onda naknadno provođenje novih postupaka procedurom direktnog sporazuma sa drugim ponuđačima koji se bave istom vrstom posla, a kada se ukaže potreba za objavom oglasa u dva ili više dnevnih listova, sve do iznosa procijenjene vrijednosti u iznosu od 6.000,00 KM, predstavljalo narušavanje osnovnih principa postavljenih u članu 3. Zakona i da li to dovodi do "cijepanja nabavke".
...
Temeljem članka 92. stavak 3. Zakona, Agencija za javne nabave BiH, u cilju osiguranja pravilne primjene zakona, pruža tehničku i savjetodavnu pomoć i ugovornim tijelima i dobavljačima u vezi s primjenom i tumačenjem odredbi zakona i podzakonskih akata, kao i na temelju informacija iz sadržaja upita, daje slijedeći odgovor:
Člankom 87. stavak 3. Zakona određeno je da ugovorno tijelo provodi postupak izravnog sporazuma za nabavu robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabava na godišnjoj razini nije veća od 10.000,00 KM.
Tumačeći navedeno, primjena postupka izravnog sporazuma zavisi od slijedećih uvjeta:
a) vrijednost pojedinačne nabave ne smije biti veća od 6.000,00 KM;
b) nabava istovrsnih nabava se može izvršiti putem više izravnih sporazuma, s tim da zbroj više izravnih sporazuma za istovrsne nabave ne smije preći iznos od 10.000,00KM na godišnjoj razini.
Međutim, ukoliko je ugovorno tijelo u planu nabava planiralo primjerice 8.000,00 KM za istovrsne nabave, tada ne može primijeniti naprijed navedenu točku b), odnosno potrebno je da planira provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda jer vrijednost iz navedenog primjera odgovara tom postupku.
Navedena točka b) je primjenjiva u slučaju da ugovorno tijelo u planu nabava planira npr. 5.000,00 KM za istovrsne nabave i da će za isti provesti postupak izravnog sporazuma.
Međutim, moguće je da se uslijed objektivnih, nepredviđenih okolnosti desi da je tijekom godine došlo do potrebe za većom količinom istovrsnih nabava ili je došlo do povećanja cijene pa je ranije potrošena planirana vrijednost.
U tom slučaju ugovorno tijelo osigurava dodatna sredstva, vrši izmjenu plana nabava i provodi novi postupak izravnog sporazuma uvažavajući odredbu članka 87. stav 3. Zakona.
Što se tiče istovrsnih javnih nabava, istakli bismo kako slijedi. Istovrsna javna nabava je nabava koja ima istu ili sličnu namjenu, pri čemu isti ponuditelji u odnosu na prirodu djelatnosti koju obavljaju mogu ispuniti.
Pojam istovrsnosti je sveden na namjenu nabave, što znači da će ugovorna tijela morati u svakom slučaju procijenjivati je li namjena ista ili slična namjeni neke druge nabave.
S druge strane, ono što bi trebalo da olakša ovu procjenu jeste mogućnost istog ponuditelja da je ispuni, s obzirom na njegovu djelatnost. Dakle, na ugovornom tijelu je diskrecijska ocjena postojanja ili nepostojanja istovrsnosti.
Primjer za istovrsnu nabavu bi primjerice bili:
Nabava usluge fiksne i mobilne telefonije, ili npr. usluge interneta i mobilnog interneta se mogu posmatrati kao istovrsne usluge, imajući u vidu da ove usluge imaju istu namjenu, kao i da isti ponuditelji imajući u vidu prirodu djelatnosti kojom se bave, mogu ih ispuniti.
S druge strane, npr. stručni časopisi različitih izdavača ne mogu se smatrati istovrsnom robom, pa samim tim ni njihove nabave istovrsnim nabavama ukoliko svaki od tih stručnih časopisa na tržištu može ponuditi samo jedan ponuditelj.
U konkretnom slučaju, u svezi objava obavještenja i poziva u dnevnim listovima u Jedinstvenom rječniku javnih nabava (JRJN) možemo pronaći usluge oglašavanja (79341000- 6), ali isto tako u Aneksu II Zakona pronalazimo Usluge novinske agencije (92400000-5).
Međutim, vezano za same detalje specifikacije nabave usluga objava obavještenja i poziva u dnevnim listovima, ističemo da je Agencija za javne nabave BiH savjetodavna institucija po pitanju primjene Zakona, ali ima svoja ograničenja po pitanjima koja se tiču samih predmeta javne nabave koji uistinu mogu biti raznoliki, te da ugovorno tijelo samostalno provodi postupak javne nabave.
Naime, kada bi se Agencija meritorno upuštala u odluke ugovornog tijela u pogledu definiranja predmeta nabave, odnosno analizu tehničkih specifikacija, bilo bi potrebno poznavanje svih mogućih predmeta nabave, odnosno roba usluga i radova koji se mogu pojaviti na tržištu (npr. lijekovi, gorivo, rezervni dijelovi za složene mašine, usluge osiguranja, usluge servisiranja, izgradnja tunela, izgradnja autoputa i si.). Za takvo što Agencija nema niti potrebne kadrovske kapacitete ni stručnjake iz odgovarajućih oblasti, niti nadležnost.
Dodatno napominjemo da ugovorno tijelo ima mogućnost angažirati kao članove povjerenstva stručnjake za slučajeve gdje predmet javne nabave zahtjeva specifično tehničko ili specijalizirano znanje koje inače nije dostupno unutar ugovornog tijela, a koji nisu iz reda zaposlenika ugovornog tijela, a u skladu sa člankom 4. stavak 4. Pravilnika o uspostavljanju i radu povjerenstva za nabave ("Sl. glasnik BiH", br. 103/2014 i 49/2023).
Nadalje, Pravilnikom o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 2/2023 - dalje: Pravilnik) se uređuje način provedbe postupka javne nabave društvenih i drugih posebnih usluga iz Aneksa II Zakona.
Članak 3. stavak 1. Pravilnika propisuje da za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga ugovorno tijelo objavljuje obavijest o nabavi i ispravku obavijesti o nabavi na Portalu javnih nabava.
Članak 5. Pravilnika, koji regulira početak postupka, st. 3. i 4. propisuje da se javni poziv za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga objavljuje na Portalu javnih nabava, zajedno sa obavijesti o nabavi iz članka 3. stavak 1. Pravilnika, te da se postavljanje zahtjeva za pojašnjenje javnog poziva i odgovora s pojašnjenjem može se izvršiti samo u formi i na način kako je definirano u sustavu e-Nabave. Članak 4. Pravilnika propisuje dva modaliteta nabave ovih usluga, kako je propisano st. 1. i 2. citiranog članka.
Po prvom modalitetu, ukoliko ugovorno tijelo nabavlja društvene i druge posebne usluge od jednog dobavljača, primjenjuje kriterij za dodjelu ugovora iz članka 64. Zakona, donosi Odluku iz članka 70. Zakona, te u slučaju dodjele ugovora zaključuje ugovor na razdoblje koji ne može biti dulje od tri godine. Po drugom modalitetu, ukoliko pak ugovorno tijelo nabavlja društvene i druge posebne usluge od više dobavljača, razdoblje korištenja usluge ne može biti dulje od tri godine računajući od dana objave obavijesti o nabavi. U ovom slučaju nije obvezno zaključenje ugovora, te se račun za pruženu uslugu može smatrati ugovorom.
Važno je također istaći da sukladno članku 3. stava 3. Pravilnika propisuje da za nabavu usluga iz stavka 1. ovog članka, ugovorno tijelo može provesti i jedan od postupaka javne nabave, definiranih u Poglavlju I i V Drugog dijela Zakona, a u ovisnosti od ispunjenosti uvjeta određenih Zakonom za pojedinu vrstu postupka."
(Izvod iz Savjetodavnog mišljenja Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, br. 04-02-1-382/24 od 15.3.2024. godine)
Kod istovrsnih nabavki obaveza je ugovornog organa da procijeni da li postoji istovrsnost ili ne.
"Ministarstvo... ima iskazane potrebe da u toku kalendarske godine izvrši veći broj nabavki usluga koje se odnose na Objave obavještenja u dnevnim listovima (CPV kod 79340000-9), a što bude i predviđeno u Planu nabavki za svaku godinu, s tim što procijenjena vrijednost nabavke nije veća od 6.000.00 KM osim u izvanrednim okolnostima kada dolazi do povećane potrebe za nabavkom navedenih usluga što se ne može predvidjeti na početku kalendarske godine pa kako ni u takvim okolnostima vrijednosti istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000,00 KM predviđeni postupak provođenja nabavke je postupak direktnog sporazuma iz člana 87. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014 i 59/2022 - dalje: Zakon). Objave obavještenja se odnose na sljedeće:
• Objave obavještenja za nabavke hrane za potrebe korisnika Javnih kuhinja Kantona Sarajevo (nabavke hljeba, junećeg i pilećeg mesa, voća itd.);
• Objave obavještenja za javni poziv dodjele novčanih transfera humanitarnim organizacijama/neprofitnim organizacijama i udruženjima;
• Objave obavještenja za nominiranje kandidata upravnih i nadzornih tijela;
• Objave obavještenja za prijem namještenika u radni odnos i slično.
Prema mišljenju Agencije za javne nabavke BiH broj... od 20.04.2023. godine kao pojam i tumačenje istovrsnoti navedeno je sljedeće u kojem je navedeno:
"Istovrsna javna nabava je nabava koja ima istu ili sličnu namjenu, pri čemu isti ponuditelj u odnosu na prirodu djelatnosti koju obavljeju mogu ispuniti."
Imajući u vidu citirano, a kako se radi o nabavkama usluga koje se odnose na Objave obavještenja u dnevnim listovima, a da nabavka svake pojedinačne usluge ima istu namjenu, a to je upoznavanje javnosti sa sadržajem obavještenja, javnih poziva i sl, te da isti ponuđač može izvršiti objavu svakog pojedinačnog obavještenja molimo Vas za mišljenje da li se isto može smatrati istovrsnim u smislu člana 87. stav 3. Zakona.
Nastavno na prethodno i na već iznesenu činjenicu da se u toku kalendarske godine pojavljuje potreba za nabavkom većeg broja ovakvih usluga, Ministarstvo u cilju pojednostavljenja procedure javne nabavke ima u planu zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim od ponuđača kako se za svaku pojedinačnu nabavku usluge ne bi provodio poseban postupak direktnog sporazuma, praksa je da pojedina obavještenja, javne pozive i sl. objavljuje u dva ili više dnevnih listova kako bi se što šira javnost upoznala sa sadržajem objavljenih obavještenja i javnih poziva. U pojedinim to nije samo praksa Ministarstva... nego i imperativ kao što je propisano članom 23. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 49/2005, 45/2010 - dr. zakon i 103/2021) gdje je propisano da se prilikom popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, javni oglas objavljuje u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.
Na ovom mjestu se postavlja pitanje da li bi zaključivanje okvirnog sporazuma odnosno ugovora sa jednim ponuđačem nakon provedenog postupka - direktnog sporazuma, a onda naknadno provođenje novih postupaka procedurom direktnog sporazuma sa drugim ponuđačima koji se bave istom vrstom posla, a kada se ukaže potreba za objavom oglasa u dva ili više dnevnih listova, sve do iznosa procijenjene vrijednosti u iznosu od 6.000,00 KM, predstavljalo narušavanje osnovnih principa postavljenih u članu 3. Zakona i da li to dovodi do "cijepanja nabavke".
...
Temeljem članka 92. stavak 3. Zakona, Agencija za javne nabave BiH, u cilju osiguranja pravilne primjene zakona, pruža tehničku i savjetodavnu pomoć i ugovornim tijelima i dobavljačima u vezi s primjenom i tumačenjem odredbi zakona i podzakonskih akata, kao i na temelju informacija iz sadržaja upita, daje slijedeći odgovor:
Člankom 87. stavak 3. Zakona određeno je da ugovorno tijelo provodi postupak izravnog sporazuma za nabavu robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabava na godišnjoj razini nije veća od 10.000,00 KM.
Tumačeći navedeno, primjena postupka izravnog sporazuma zavisi od slijedećih uvjeta:
a) vrijednost pojedinačne nabave ne smije biti veća od 6.000,00 KM;
b) nabava istovrsnih nabava se može izvršiti putem više izravnih sporazuma, s tim da zbroj više izravnih sporazuma za istovrsne nabave ne smije preći iznos od 10.000,00KM na godišnjoj razini.
Međutim, ukoliko je ugovorno tijelo u planu nabava planiralo primjerice 8.000,00 KM za istovrsne nabave, tada ne može primijeniti naprijed navedenu točku b), odnosno potrebno je da planira provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda jer vrijednost iz navedenog primjera odgovara tom postupku.
Navedena točka b) je primjenjiva u slučaju da ugovorno tijelo u planu nabava planira npr. 5.000,00 KM za istovrsne nabave i da će za isti provesti postupak izravnog sporazuma.
Međutim, moguće je da se uslijed objektivnih, nepredviđenih okolnosti desi da je tijekom godine došlo do potrebe za većom količinom istovrsnih nabava ili je došlo do povećanja cijene pa je ranije potrošena planirana vrijednost.
U tom slučaju ugovorno tijelo osigurava dodatna sredstva, vrši izmjenu plana nabava i provodi novi postupak izravnog sporazuma uvažavajući odredbu članka 87. stav 3. Zakona.
Što se tiče istovrsnih javnih nabava, istakli bismo kako slijedi. Istovrsna javna nabava je nabava koja ima istu ili sličnu namjenu, pri čemu isti ponuditelji u odnosu na prirodu djelatnosti koju obavljaju mogu ispuniti.
Pojam istovrsnosti je sveden na namjenu nabave, što znači da će ugovorna tijela morati u svakom slučaju procijenjivati je li namjena ista ili slična namjeni neke druge nabave.
S druge strane, ono što bi trebalo da olakša ovu procjenu jeste mogućnost istog ponuditelja da je ispuni, s obzirom na njegovu djelatnost. Dakle, na ugovornom tijelu je diskrecijska ocjena postojanja ili nepostojanja istovrsnosti.
Primjer za istovrsnu nabavu bi primjerice bili:
Nabava usluge fiksne i mobilne telefonije, ili npr. usluge interneta i mobilnog interneta se mogu posmatrati kao istovrsne usluge, imajući u vidu da ove usluge imaju istu namjenu, kao i da isti ponuditelji imajući u vidu prirodu djelatnosti kojom se bave, mogu ih ispuniti.
S druge strane, npr. stručni časopisi različitih izdavača ne mogu se smatrati istovrsnom robom, pa samim tim ni njihove nabave istovrsnim nabavama ukoliko svaki od tih stručnih časopisa na tržištu može ponuditi samo jedan ponuditelj.
U konkretnom slučaju, u svezi objava obavještenja i poziva u dnevnim listovima u Jedinstvenom rječniku javnih nabava (JRJN) možemo pronaći usluge oglašavanja (79341000- 6), ali isto tako u Aneksu II Zakona pronalazimo Usluge novinske agencije (92400000-5).
Međutim, vezano za same detalje specifikacije nabave usluga objava obavještenja i poziva u dnevnim listovima, ističemo da je Agencija za javne nabave BiH savjetodavna institucija po pitanju primjene Zakona, ali ima svoja ograničenja po pitanjima koja se tiču samih predmeta javne nabave koji uistinu mogu biti raznoliki, te da ugovorno tijelo samostalno provodi postupak javne nabave.
Naime, kada bi se Agencija meritorno upuštala u odluke ugovornog tijela u pogledu definiranja predmeta nabave, odnosno analizu tehničkih specifikacija, bilo bi potrebno poznavanje svih mogućih predmeta nabave, odnosno roba usluga i radova koji se mogu pojaviti na tržištu (npr. lijekovi, gorivo, rezervni dijelovi za složene mašine, usluge osiguranja, usluge servisiranja, izgradnja tunela, izgradnja autoputa i si.). Za takvo što Agencija nema niti potrebne kadrovske kapacitete ni stručnjake iz odgovarajućih oblasti, niti nadležnost.
Dodatno napominjemo da ugovorno tijelo ima mogućnost angažirati kao članove povjerenstva stručnjake za slučajeve gdje predmet javne nabave zahtjeva specifično tehničko ili specijalizirano znanje koje inače nije dostupno unutar ugovornog tijela, a koji nisu iz reda zaposlenika ugovornog tijela, a u skladu sa člankom 4. stavak 4. Pravilnika o uspostavljanju i radu povjerenstva za nabave ("Sl. glasnik BiH", br. 103/2014 i 49/2023).
Nadalje, Pravilnikom o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 2/2023 - dalje: Pravilnik) se uređuje način provedbe postupka javne nabave društvenih i drugih posebnih usluga iz Aneksa II Zakona.
Članak 3. stavak 1. Pravilnika propisuje da za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga ugovorno tijelo objavljuje obavijest o nabavi i ispravku obavijesti o nabavi na Portalu javnih nabava.
Članak 5. Pravilnika, koji regulira početak postupka, st. 3. i 4. propisuje da se javni poziv za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga objavljuje na Portalu javnih nabava, zajedno sa obavijesti o nabavi iz članka 3. stavak 1. Pravilnika, te da se postavljanje zahtjeva za pojašnjenje javnog poziva i odgovora s pojašnjenjem može se izvršiti samo u formi i na način kako je definirano u sustavu e-Nabave. Članak 4. Pravilnika propisuje dva modaliteta nabave ovih usluga, kako je propisano st. 1. i 2. citiranog članka.
Po prvom modalitetu, ukoliko ugovorno tijelo nabavlja društvene i druge posebne usluge od jednog dobavljača, primjenjuje kriterij za dodjelu ugovora iz članka 64. Zakona, donosi Odluku iz članka 70. Zakona, te u slučaju dodjele ugovora zaključuje ugovor na razdoblje koji ne može biti dulje od tri godine. Po drugom modalitetu, ukoliko pak ugovorno tijelo nabavlja društvene i druge posebne usluge od više dobavljača, razdoblje korištenja usluge ne može biti dulje od tri godine računajući od dana objave obavijesti o nabavi. U ovom slučaju nije obvezno zaključenje ugovora, te se račun za pruženu uslugu može smatrati ugovorom.
Važno je također istaći da sukladno članku 3. stava 3. Pravilnika propisuje da za nabavu usluga iz stavka 1. ovog članka, ugovorno tijelo može provesti i jedan od postupaka javne nabave, definiranih u Poglavlju I i V Drugog dijela Zakona, a u ovisnosti od ispunjenosti uvjeta određenih Zakonom za pojedinu vrstu postupka."
(Izvod iz Savjetodavnog mišljenja Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, br. 04-02-1-382/24 od 15.3.2024. godine)