BiH Pravo 2019.

Bosanskohercegovački pravni portal

Postavite pitanje i raspravite konkretna pravna pitanja koja ne spadaju u neku od drugih kategorija u ovom forumu
#3089
PODACI O OSUĐIVANOSTI KAO DIO KONKURSNE DOKUMENTACIJE
Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine

član 212 stav 4

Učesnik konkursa za zapošljavanje nije dužan da dostavi poslodavcu, bez obzira da li je u pitanju državni organ ili privatna kompanija, podatke iz kaznene evidencije, već organizacija ili institucija koja vrši prijem kandidata može potraživati od nadležnog organa podatke o osuđivanosti ili neosuđivanosti učesnika na konkursu.

"Davanje podataka iz kaznene evidencije je propisano članom 212. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr, 36/2003, 26/2004, 63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007, 58/2008, 12/2009, 16/2009, 53/2009 - dr. zakon i 93/2009 - dalje: ZKP BiH), ... članom 103. Krivičnog zakona RS ("Sl. glasnik RS", br. 49/2003, 108/2004, 37/2006, 70/2006 i 73/2010 - dalje: KZ RS), ...

(...)

U stavu 3. istog člana ZKP BiH ... propisano je da se podaci iz kaznene evidencije mogu dati građanima o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti, ukoliko su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. U stavu 5. člana 103. KZ RS je propisano da se podaci iz kaznene evidencije mogu dati građanima o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti, samo ukoliko su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava u inostranstvu.

U uskoj vezi sa navedenim odredbama je stav 4. istih članova ZKP i KZ koja propisuje da "Niko nema pravo tražiti od građanina da podnese dokaze o svojoj osuđivanosti odnosno neosuđivanosti".

Dakle, nesporno je da građani imaju pravo dobiti podatke iz kaznene evidencije o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti, u cilju zadovoljavanja svojih legitimnih prava. Međutim, pri rješavanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije, organ nadležan za vođenje kaznene evidencije je dužan cijeniti osnovanost i svrhu istog. Dakle, u zavisnosti od svrhe u koju građanin traži da mu se izda uvjerenje o kažnjavanju ili nekažnjavanju, nadležan organ će izdati uvjerenje ili će takav zahtjev odbiti.

Npr. ukoliko je uvjerenje o kažnjavanju ili nekažnjavanju građaninu potrebno radi prijave na konkurs ili oglas, takav zahtjev će biti odbijen rješenjem ...

Na ovaj način se ne uskraćuje pravo nosiocu podataka na pristup njegovim podacima propisanim u Zakonu o zaštiti ličnih podataka ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2006) u Poglavlju III Prava nosioca podataka, nego isto ima za cilj da spriječi proizvoljne zahtjeve nadležnih organa prema građanima.

Iz navedenih zakonskih odredbi, prizilazi da institucija ili organizacija prilikom zapošljavanja, od kandidata nema pravo tražiti uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno obavezna je, za kandidate koji ispunjavaju uslove po konkursu ili oglasu, od nadležnog organa tražiti podatke iz kaznene evidencije u smislu stava 2. navedenih odredbi zakona, i to samo u slučaju kada je to propisano zakonom."



(Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, br. 03-1-37-2-79-2/10 od 3.3.2010. godine)

Policijski radar na tronošcu je bio ispred […]

Osporavanje osnovane sumnje u predmetima izručenj[…]

Određivanje pritvora i raspisivanje međunarodne p[…]

Značaj supletornog zatvora kod nepravog ponavljan[…]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja