BiH Pravo 1.0

Bosanskohercegovački pravni portal

Sudovi u Bosni i Hercegovini
User avatar
By pravnik
#12
NADLEŽNOST USTAVNOG SUDA FBiH

Ustav Federacije je propisao sljedeće nadležnosti Ustavnog suda:

RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU RAZLIČITIH NIVOA VLASTI

Rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti, kao i između institucija vlasti na federalnom nivou, uključujući i sporove unutar tih institucija. Kao što je poznato, u Federaciji BiH postoje četiri nivoa vlasti: općine, gradovi, kantoni i institucije federalne vlasti. U ustavnoj teoriji i praksi distribucija nadležnosti između različitih nivoa vlasti predstavlja jedno od najsloženijih pitanja. Sa ovako razvijenom strukturom vlasti u Federaciji to pitanje postaje još delikatnije.

Osiguranje što harmoničnijeg funkcionisanja sistema vlasti u skladu sa Ustavom i rješevanje različitih sporova iz tih odnosa, prioritetna je nadležnost Ustavnog suda. Radi se o mogućim sporovima između: kantona; između kantona i federalne vlasti; između grada i njegovog kantona i federalne vlasti; između općine i grada; između općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; te između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti.

Ovakve sporove može pokrenuti bilo koji od ovih subjekata koji smatra da mu je povrijđeno neko pravo ili mu je, suprotno ustavu, federalnom ili kontalnom zakonu ili drugom propisu, nametnuta određena obaveza.

ZAŠTITA USTAVNOSTI

Zaštita ustavnosti predstavlja uobičajenu nadležnost svih ustavnih sudova, pa i ovog. Svi propisi organa državne vlasti u Federaciji moraju biti u saglasnosti sa Ustavom Federacije BiH (svakako i sa Ustavom BiH).

Ustavni sud je ovlašten da ocjenjuje da li su kantonalni ustavi i amandmani na te ustave, federalni i kantonalni zakoni, te drugi propisi organa federalne, kantonalne, gradske i općinske vlasti u skladu sa Ustavom. Ukoliko utvrdi da nisu u skladu sa Ustavom, Sud ih ukida, odnosno isključuje iz pravnog poretka. Zbog ove nadležnosti ustavni sudovi se označavaju i kao «negativni zakonodavci».

KONTROLA USTAVNOSTI

Ustavni sud Federacije vrši naknadnu, ali i preventivnu kontrolu ustavnosti navedenih propisa. To znači da Sud cijeni ustavnost propisa koji su objavljeni u službenim glasilima i koji su stupili na snagu. U komparativnom ustavnom pravu je rjeđi slučaj da ustavni sud može cijeniti ustavnost zakona i drugih propisa čije se donošenje tek priprema. Tako Ustavni sud Federacije može cjeniti ustavnost predloženih zakona i drugih propisa. Time se daje mogućnost da se djeluje preventivno i da se još u postupku donošenja propisa otklone eventualne neustavnosti.

Prema postojećim ustavnim rješenjima ustavno-sudskoj kontroli, međutim, izmiču propisi i opći akti kompanija i drugih subjekata iz tzv. nevladinog sektora kao što su političke stranke, društvene organizacije, udruženja građana, fondacije i sl. Time značajan dio društvenih odnosa, pa i ostvarivanja ljudskih prava ostaje bez ustavno-sudske kontrole i zaštite.

ODLUČIVANJE O USTAVNIM PITANJIMA

Odlučivanje o ustavnim pitanjima je, također, uobičajena nadležnost ustavnih sudova. Kada Vrhovni sud Federacije ili neki kantonalni sud tokom odlučivanja o konkretnom sporu posumnja u ustavnost zakona koji bi trebao primjeniti u konkretnom slučaju, stat će sa postupkom i to pitanje će predočiti Ustavnom sudu Federacije koji će odlučiti o ustavnosti takvog zakona.

ODLUČIVANJE O VITALNOM NACIONALNOM INTERESU

Odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou Federacije je nadležnost Ustavnog suda koja je bila predviđena i prvobitnim tekstom Ustava Federacije. Amandmanima na ovoj Ustav iz aprila 2002. godine kojima se realizuje pomenuta odluka o konstitutivnosti naroda, ovaj je mehanizam bitno proširen i razrađen. U slučaju kada 2/3 nacionalne delegacije jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda smatra da je pitanje koje je na dnevnom redu od vitalnog nacionalnog interesa, ona može zahtijevati primjenu posebnog postupka za zaštitu tog interesa. Ukoliko i ostale delegacije prihvate takvu ocjenu, o predmetnom pitanju će se odlučivati i saglasnošću većine delegata u sva tri nacionalna kluba konstitutivnih naroda. Međutim, ako neuspije usaglašavanje u Domu naroda ili sa Predstavničkim domom, pitanje se delegira Ustavnom sudu. O tome će konačnu odluku donijeti Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda. Ovo vijeće sačinjava sedam sudija, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih. Inače oba doma Parlamenta Federacije biraju sastav Vijeća iz reda sudija Ustavnog suda.

Odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou kantona je nova nadležnost Suda uspostavljena sa istim ciljem ostvarivanja ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda na cijeloj teritoriji Federacije. Amandmanom LXXX, odnosno članovima 7a. i 7b. poglavlja V. Ustava uspostavljena je analogana procedura za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa i u postupku odlučivanja u skupštinama kantona. Kada se u kontanalnoj skupštini ne postigne saglasnost, konačnu odluku, također, donosi Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda.

ODLUČIVANJE O SMJENI PREDSJEDNIKA ILI POTPREDSJEDNIKA FBiH

Odlučivanje o smjeni predsjednika ili potpredsjednika Federacije Parlament Federacije može, dvotrećinskom većinom glasova članova oba doma, uputiti zahtjev Ustavnom sudu za smjenu predsjednika ili potpredsjednika Federacije. To može učiniti ako smatra da su prekršili zakletvu ili su iz drugih razloga nedostojni za vršenje tih funkcija. Konačnu odluku o smjeni donosi Ustavni sud.

Odlučivanje o imunitetu je nova nadležnost Suda koja je uspostavljena Amandmanom LXVI iz oktobra 2002. godine. Ovom grupom ustavnih promjena i Zakonom o imunitetu Federacije BiH («Službene novine FBiH» broj: 52/02) bitno su izmijenjena pravna rješenja u pogledu imunitetskih prava, posebno nosilaca izvršne vlasti. Redovni sudovi su ovlašteni da u konkretnim postupcima o odgovornosti odlučuju i o prigovoru imuniteta. Žalbu na takvu odluku nezadovoljna stranka upućuje Ustavnom sudu koji o tome donosi konačnu odluku.

DAVANJE MIŠLJENJA

Zamjenik premijera Vlade Federacije je ovlašten da od Ustavnog suda zatraži mišljenje (član IV.B.7.d. (III) ). Ustav ne sadrži bliže odredbe o tome na koja bi se pitanja moglo odnositi traženo mišljenje, ne određuje postupak niti pravno dejstvo takvog mišljenja. Treba pretpostaviti da se može zatražiti mišljenje o ustavnopravnim aspektima pitanja koja proizlaze iz domena uspostavljanja i funkcionisanja ustavnog uređenja na koja Ustavni sud, s obzirom na svoj položaj u sistemu, može dati. Takva bi mišljenja mogla djelovati autoritetom Ustavnog suda, ali iz njega ne bi mogle proizaći direktne pravne posljedice.

OSTALE NADLEŽNOSTI

U drugim ustavnim sistemima Ustavnim sudovima se daju i druge nadležnosti. Tako je uobičajeno da ovi sudovi vrše i zaštitu zakonitosti, odnosno ocjenjuju saglasnost svih propisa i općih akata nižih od zakona sa zakonom. U nekim zemljama ustavni sudovi rješavaju i najvažnije izborne sporove, ocjenjuju ustavnost programa i statuta kao i djelovanja političkih stranaka, odlučuju u posljednjem stepenu o pravima građana zajamčenih ustavom i dr. U ustavnom sistemu Federacije BiH ove nadležnosti Ustavnog suda nisu predviđene. Postoje, također, značajne razlike u odnosu na nadležnost Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda RS, iako se radi o jednom ustavnom uređenju.

BOSNA I HERCEGOVINA […]

Postovani, imam jedno pravno pitanje za vas,novi […]

BiH Pravo - mi znamo odgovor na Vaša pravna pitanja